Netipična za do sada ali i sve kvalitetnija rasprava vodi se na ovoj temi.
I ja to vidim samo kao znak većeg zanimanja.
Ja bih se brecnuo na ovih zadnjih nekoliko desetaka postova i iznesene podatke i neke nelogičnosti ili nejasnoće koje uočavam.

Za početak činjenica da zadnjih 20 godina cijelokupno hrvatsko gospodarstvo, industrija i poljoprivreda ne idu u dobrom smjeru.
Činjeničan ali i logičan podatak o padu udjela na domaćem tržištu karakterističan je za sve domaće liderske tvrtke iz ranijih vremena bez obzira na sektor nastaje zbog otvaranja tržišta. To ne znači da se ne treba oštrije i kvalitetnije odupirati tom trendu.
Međutim tu vidim jednu nelogičnost ili možda nejasnoću oko koje očekujem raspravu.

Ako uzmemo da su površine zasijane kukuruzom u HR cca 300.000ha fiksna baza s povremenim odstupanjem. Ako je 2005./2007. udio BCIN-a u domaćem tržištu bio 40-45% a poslovni prihodi 80-90 mil kuna s neznatnim izvozom.
Nelogičnim mi se čini da je točan podatak o trenutnom udjelu od samo 25% na domaćem tržištu uz porast ukupnih prihoda od 50-ak%
Na to su uticali i povećani izvoz i porast cijena sjemenske robe ali omjer je i dalje nelogičan. Zato sam sklon mišljenju da je udio ipak bliži 1/3.

Jednako tako uz porast troškova proizvodnje i materijala za sjemensku proizvodnju, EBIT,EBITDA, aktiva, kapital i rezerve, operativni i slobodni tok novca udvostručuju se ili se gotovo udvostručuju u tom periodu. Usput bi napomenuo da je EV/EBITDA manji od 2 a ne 2,50 kako je netko napisao.

Sve to skupa uz nikakvu zaduženost i greške u radu koje su evidentne i neke ovde spomenute mislim da je ovo samo prilika za dobro ulaganje, posebno ako se kritike i primjedbe adresiraju na pravu adresu, a oni odgovorni za to ih razmotre i donesu prave odluke za budućnost.

Iz svega ali i još nekih poznatih podataka koje zbog dužine iznesem u nekom drugom postu ja mislim da će ova 2014. godina biti još uspješnija i bolja od prethodnih. Da se trend uspješnosti nastavi interes je i onih u BCIN-u i siguran sam da će učiniti sve da tako i bude.

Stock, ja imam točne podatke, a ne pretpostavke.
2007. cijena jedne vrećice je iznosila 150-180 kn, 2014 godine 250 kn.
Vidiš gdje raste prihod, a i razlika- dobit.
Katarina nisam unutrašnji nezadovoljnik. Ako ćemo govoriti tko je unutra, a tko vani, onda to ovako zvuči Katarina unutra, rakitic vani.

Površinski gledano, s jedne strane imamo poslovna izvješća u kojima je sve savršeno, pogotovo uz ovako smiješnu cijenu na burzi.

S druge strane, imamo usporedbe BCIN i DKVS.

Mislim da nije problem odrediti tko je tu u pravu, a tko nije te kakve namjere ima onaj tko BCIN uspoređuje s DKVS.

Jel zna netko tocnu e-mail adresu za slanje podataka za isplatu dividende?

lp

Stigla mi je danas posta u kojoj traze kopiju osobne i podatke o IBAN-u, pa pretpostavljam da ipak ne ide preko SKDD-a. Ali ne pise kome se treba poslati. Tako su mi barem prenijeli, s obzirom da sam odsutan i nisam osobno vidio postu.

Ja sam prošle godine poslao na ovu mail adresu – sandra.lisac@bc-institut.hr.

Gospođa mi je odgovorila da je sve u redu.

Tražila me da pošaljem podatke o broju računa, odnosno presliku kartice ili ugovora te presliku osobne iskaznice.

Raketa, apsolutno je točno da je cijena sjemenske robe veća, ali skuplje je i gnojivo, sredstva zaštite, gorivo, veći su porezi, manji poticaji…

Nitko ne dvoji da je primaran zadatak što veći udio na domaćem tržištu.
Isto tako udio izvoza u ukupnoj prodaji mora nužno biti veći.
Optimalno bi bilo da raste udio na domaćem tržištu i da istovremeno raste udio izvoza u ukupnoj prodaji.

Izvoz je u 2014.g. 60% u odnosu na 2013. Za pretpostaviti je da su i tvrtke konsolidacije izvan Hrvatske radile bolju prodaju. Posebno tu mislim na Srbiju, a i Turska je konačno riješena dubioza i vrijeme je za kvalitetan pomak u poslovanju. To će se sigurno osjetiti na visini prihoda za 2014.

Povećana je proizvodnja sjemenske robe u inozemstvu (Srbija, BiH), dakle izvan EU di su poticaji za tu proizvodnju tamo značajniji.

Ponavljam, očekujem najbolju poslovnu godinu (2014.) u zadnjem desetljeću.
A koliko su prošle bile uspješne govori bilanca.
Vjerujem da će u BCIN-u shvatiti važnost promjena u pristupu na hrvatskom tržištu i u tom segmentu u daljnjim godinama povećati svoj značaj.
Očekujem i veću isplatu dividendi u narednim godinama, posebno ako se odlukom Ustavnog suda dividenda ne bude smjela oporezivati retroaktivno.

Ovde se zaistać ima što pročitati i naučiti i ne bih htjela kvariti tonus ovoj raspravi ali samo jedno pitanje za zadnjeg veznog rakitića.Jel daješ točne podatke ili samo pretpostavljaš kad pišeš ovo ko je vnutri a ko vun?

Loše vijesti stižu sa polja pšenica nakon žetve. Slab prinos, loša kvaliteta, bolesti zrna. Je li uzrok tome klima ili korištenje sjemena tzv. tavanuše? Uzrokuje li to nedostatak pšenice na domaćem tržištu i hoće li to biti razlog da jesenska sjetva protekne u povećanju zasijanih površina pšenicom korištenjem u većoj mjeri certificiranog sjemena.
Iako udio prodaje sjemenske pšenice u ukupnoj prodaji BCIN-a iznosi oko 15% to bi mogla biti dodatna prilika da ovogodišnji rezultati dosegnu još veću razinu.

Ovo što se tiče loših prinosa i bolesti pšenice stoji.Prvi prinosi manji su negdje i za 40% a bolest nije samo karakteristična za Hrvatsku već je zahvatila polja i u Poljskoj,Slovačkoj,Češkoj,Austiji,Sloveniji,Mađarskoj,Srbiji, Rumunjskoj,Bugarskoj i Turskoj.Ovakvno stanje prijeti nestašicom i doista stvara pogodu za jaku prodaju u narednoj sjetvi na svim tržištima.

Koja dobra dionica,a kupnja se povlaci……..super za gledat