mala je vjerojatnost da je trezor kupovao jer im je preostalo za kupovinu oko 1,9M HRK. Nadalje, nije stil škore da kupuje na taj način, on bi radije dao 250 kn i čekao na kupnji. Čak i da je trezor kupovao to bi opet trebala biti dobra vijest jer bi to značilo da je škoro promijenio stil, te napokon počeo iskorištavati godišnje iznose odobrene na skupštini za kupovinu dionica. međutim ne vjerujem u to.
po mome vjerojatnije je da ulazi novi jaki igrač koji želi značajniji udio jer je prepoznao podcijenjenost i veliki potencijal, a vrlo lako može biti i strateški. malo investitora zna za ovakovu bilancu, profitabilnost koja je realno bitno veća, a što je najbitnije da ima proizvode i veliki potencijal rasta na ino tržištima (turska, ukrajina, srbija i iran) i to u sektoru koji je u hrvatskoj povijesno i znanstveno bio vrlo jak. Ne bi čak isključio mogućnost početak prodaje dijela škorinog paketa zbog bolesti, ali gdje bi zadržao 25% (tu mogućnost si je promjenom statuta ostavio otvorenom).
U svakom slučaju teško je očekivati niže cijene od trenutnih jer ne bi trebalo biti daljnjih većih prodavatelja.
mala je vjerojatnost da je trezor kupovao jer im je preostalo za kupovinu oko 1,9M HRK. Nadalje, nije stil škore da kupuje na taj način, on bi radije dao 250 kn i čekao na kupnji. Čak i da je trezor kupovao to bi opet trebala biti dobra vijest jer bi to značilo da je škoro promijenio stil, te napokon počeo iskorištavati godišnje iznose odobrene na skupštini za kupovinu dionica. međutim ne vjerujem u to.
po mome vjerojatnije je da ulazi novi jaki igrač koji želi značajniji udio jer je prepoznao podcijenjenost i veliki potencijal, a vrlo lako može biti i strateški. malo investitora zna za ovakovu bilancu, profitabilnost koja je realno bitno veća, a što je najbitnije da ima proizvode i veliki potencijal rasta na ino tržištima (turska, ukrajina, srbija i iran) i to u sektoru koji je u hrvatskoj povijesno i znanstveno bio vrlo jak. Ne bi čak isključio mogućnost početak prodaje dijela škorinog paketa zbog bolesti, ali gdje bi zadržao 25% (tu mogućnost si je promjenom statuta ostavio otvorenom).
U svakom slučaju teško je očekivati niže cijene od trenutnih jer ne bi trebalo biti daljnjih većih prodavatelja.
Znači i vi ste čuli špekulacije o možebitnoj prodaji udjela?Meni je promet od petka indikativan.Svakako bih volio otvoriti raspravu o pravoj vrijednosti.Neznam ali mislim da je cijena za ovaj ticker realno 1000 kn.
Ako netko ima svoju procjenu vrijednosti fer vrijednosti BCIN nek stavi za raspravu!
mala je vjerojatnost da je trezor kupovao jer im je preostalo za kupovinu oko 1,9M HRK. Nadalje, nije stil škore da kupuje na taj način, on bi radije dao 250 kn i čekao na kupnji. Čak i da je trezor kupovao to bi opet trebala biti dobra vijest jer bi to značilo da je škoro promijenio stil, te napokon počeo iskorištavati godišnje iznose odobrene na skupštini za kupovinu dionica. međutim ne vjerujem u to.
po mome vjerojatnije je da ulazi novi jaki igrač koji želi značajniji udio jer je prepoznao podcijenjenost i veliki potencijal, a vrlo lako može biti i strateški. malo investitora zna za ovakovu bilancu, profitabilnost koja je realno bitno veća, a što je najbitnije da ima proizvode i veliki potencijal rasta na ino tržištima (turska, ukrajina, srbija i iran) i to u sektoru koji je u hrvatskoj povijesno i znanstveno bio vrlo jak. Ne bi čak isključio mogućnost početak prodaje dijela škorinog paketa zbog bolesti, ali gdje bi zadržao 25% (tu mogućnost si je promjenom statuta ostavio otvorenom).
U svakom slučaju teško je očekivati niže cijene od trenutnih jer ne bi trebalo biti daljnjih većih prodavatelja.
Baš bih volio vidjeti strateškog koji u neku firmu ulazi na ovako glupav nacin. I sto je bitno tko je kupio? Ionako ce se vidjeti za koji dan, osim ako se ne sakrije iza skrbnickog. Firma ima vecinskog vlasnika, nelikvidna je i profesionalnim ulagacima odnosno onima iz redova financijske industrije sigurno nije zanimljiva. Jedino ako netko ima neki insajd vezan na nesto bitno sto sira javnost ne zna.
Firma sigurno nije nelikvidna, kako si ti to napisao. Znam ti ćeš sad sigurno reći… ali mislio sam…naravno, misliti i sr.ti nije isto.
Dionica je bila nelikvidna, ali bila je i na 200 kuna, pa čak i manje pa više nije. A koliko vidim, prepoznaje se i rukopis ohih iz redova financijske industrije.
Firma sigurno nije nelikvidna, kako si ti to napisao. Znam ti ćeš sad sigurno reći… ali mislio sam…naravno, misliti i sr.ti nije isto.
Dionica je bila nelikvidna, ali bila je i na 200 kuna, pa čak i manje pa više nije. A koliko vidim, prepoznaje se i rukopis ohih iz redova financijske industrije.
Nego, a od čega ti boluješ?
Ma gledaj, mozes ti tu svirat borbene, al ovu dionicu niti jedan ozbiljan investitor nece uzeti u ozbiljno razmatranje. To kaj su Šmit i njegov kompa kupili to prije x godina na drazbi, ocito nije dalo rezultata. Eh sad, dal oni nesto opet petljaju, ili su dali petama vjetra, vidjet ce se.
Moja mater te traži Fahrudine…
Firma sigurno nije nelikvidna, kako si ti to napisao. Znam ti ćeš sad sigurno reći… ali mislio sam…naravno, misliti i sr.ti nije isto.
Dionica je bila nelikvidna, ali bila je i na 200 kuna, pa čak i manje pa više nije. A koliko vidim, prepoznaje se i rukopis ohih iz redova financijske industrije.
Nego, a od čega ti boluješ?
Ma gledaj, mozes ti tu svirat borbene, al ovu dionicu niti jedan ozbiljan investitor nece uzeti u ozbiljno razmatranje. To kaj su Šmit i njegov kompa kupili to prije x godina na drazbi, ocito nije dalo rezultata. Eh sad, dal oni nesto opet petljaju, ili su dali petama vjetra, vidjet ce se.
[/quote]
A kaj bi trebao ozbiljan investitor kupiti recite mi?Ernt, ingru ili igh?
Kaj ima loše ime “institut” ili kaj se bavi proizvodnjom hibrida?
Ma dajte molim vas kolega.
Ako ima netko suvisao bez drukanja NEK otvori raspravu o fer vrijednosti!
Koliko ticker BCIN vrijedi i koliko bi ga platio?
Za ove ozbiljne investitore:
Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Zagreb je sjemenarska tvrtka s vlastitim oplemenjivačkim programima najvažnijih ratarskih kultura. Tvrtka je potpuno okrenuta tržištu u zemlji i inozemstvu kroz proizvodnju, doradu i prodaju sjemena vlastitih sorata i hibrida.
Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Zagreb osnovan je 1897. godine pod imenom Zemaljski kemijsko-analitički zavod. Od osnutka više puta je mijenjao naziv, a 1961. dobiva današnji naziv. Tijekom svog djelovanja Bc Institut razvio se u jednu od najvećih institucija iz područja oplemenjivanja i sjemenarstva ratarskog bilja u Hrvatskoj.
Od 1997. Bc Institut d.d. Zagreb posluje kao dioničko društvo u privatnom vlasništvu koje je ujedno registrirano kao znanstveno istraživačka organizacija.
ZavodBc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Zagreb je sjemenarska tvrtka s vlastitim oplemenjivačkim programima najvažnijih ratarskih kultura. Tvrtka je potpuno okrenuta tržištu u zemlji i inozemstvu kroz proizvodnju, doradu i prodaju sjemena vlastitih sorata i hibrida.
Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Zagreb osnovan je 1897. godine pod imenom Zemaljski kemijsko-analitički zavod. Od osnutka više puta je mijenjao naziv, a 1961. dobiva današnji naziv. Tijekom svog djelovanja Bc Institut razvio se u jednu od najvećih institucija iz područja oplemenjivanja i sjemenarstva ratarskog bilja u Hrvatskoj.
Od 1997. Bc Institut d.d. Zagreb posluje kao dioničko društvo u privatnom vlasništvu koje je ujedno registrirano kao znanstveno istraživačka organizacija.
Poslovanje tvrtke organizirano je kroz znanstveno istraživačke i poslovne jedinice, a tvrtkom rukovodi uprava koja se nalazi na adresi: Marulićev trg 5/I, Zagreb.
Zavod za kukuruz nalazi se na lokaciji Rugvica (23 km udaljen od Zagreba) i u njemu se odvija rad na oplemenjivanju kukuruza. Rad na stvaranju samooplodnih linija počinje još 1947. na lokaciji Botinec (odatle i oznaka Bc), a prvi hibrid je registriran 1961. godine. Od toga vremena radi se intenzivno na oplemenjivanju kukuruza svih vegetacijskih grupa i za sve namjene.
Registrirano je više od 220 hibrida u zemlji i inozemstvu. Sada je u ispitivanju i postupku registracije začajan broj hibrida pored Hrvatske i u Sloveniji, BiH, Portugalu, Italiji, Mađarskoj, Turskoj Iranu i drugim zemljama.
Zavod za strne žitarice i krmno bilje nalazi se na lokaciji Botinec (pokraj Zagreba). U ovom zavodu odvija se rad na oplemenjivanju ozimih i jarih strnih žitarica: pšenice, ječma, zobi i tritikalea te rad na oplemenjivanju trava, svih vrsta djetelina i lucerne.
Do sada je registrirano više od 80 sorata pšenice te značajan broj sorata ječma, zobi i krmnog bilja u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, a u postupku je registracija pšenice u Turskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Srbiji i Crnoj Gori i Kosovu.
Pogon za sušenje i doradu sjemena nalazi se u Rugvici sa značajnim kapacitetom sušenja, čišćenja, pakiranja i uskladištenja sjemena svih kultura te posebno klimatizirano skladište za osnovno sjeme. U prvom redu tu se dorađuje i čuva sve sjeme koje koristi Bc Institut te značajan dio komercijalnog sjemena.
Pokusno i sjemensko dobro nalazi se na lokaciji Oborovo (30 km od Zagreba). Koristi se 700 ha oraničnih površina za pokuse i proizvodnju sjemena i to najvećim dijelom osnovnog sjemena i sjemena roditelja.
Zavod za ispitivanje sjemena u Rugvici ovlašten je za ispitivanje kakvoće svih vrsta sjemana poljoprivrednog bilja. za kukuruz nalazi se na lokaciji Rugvica (23 km udaljen od Zagreba) i u njemu se odvija rad na oplemenjivanju kukuruza. Rad na stvaranju samooplodnih linija počinje još 1947. na lokaciji Botinec (odatle i oznaka Bc), a prvi hibrid je registriran 1961. godine. Od toga vremena radi se intenzivno na oplemenjivanju kukuruza svih vegetacijskih grupa i za sve namjene.
Registrirano je više od 220 hibrida u zemlji i inozemstvu. Sada je u ispitivanju i postupku registracije začaja
Apsurdna situacija zbog apsurdnog pravilnika koji je pisan prije pola desetljeće, možda i više, navodno zbog zaštite ulagača u zemlji Apsurdistan.
Od danas BCom se trguje u dražbovnom režimu trgovanja i to nikome na ZSE ne bode oči iako je dionicom zadnjeg dana trgovanja protrgovano više od 20% ukupnog prometa na ZSE.
Naravno parametri apsurdnog propisa pisani u vremenu kad su dnevni prometi na burzi prelazili i 100 mil kn i primjenjuju se danas se kad već godinama i 10 miljunski dnevni promet čini razlogom za osmjeh.