G. Birtić, preklažem vam da što prije odselite u Berlin i prestanete pisati žalopojke u ovim novinama. Dali ste vi svjesni što bi se desilo da kvadrat u Zagrebu dođe ne 650 EUR kako bi to priželjkujete. Očito niste jer bi ste onda trebali napisati da bi tisuće Hrvata moralo tražiti nove jamce koji bi jamčili za njihove kredite pošto je njihovoj hipoteci pala vrijednost. Banke bi morale podići kamate u nebesa jer bi svi stambeni krediti postali rizični zbog premalog pokrića i izvršiti dodatne rezervacije što bi blokiralo sredstva i povećalo iovako veliku likvidnost.
Kada komunicirate sa duhovima iz banka i nekih brokerskih kuća probajte malo uključiti mozak i razmisliti o čemu uopće pišete i što vaše pisanje može prouzročiti. Ako ste navučeni na kupovinu dionica na visokim cijenama nisu vam krivi Hrvatski građani koji su dizali kredite kako bi kupili krov nad glavom, već vaša pohlepa koja vam je zatvorila oči i blokirala zdrav razum. Zbog te bolesti i ja sam napravio strašne gubitke alli što je tu je.
Neka samo banke daju kredite Hratima za kupovinu stanova koje grade Hrvaske firme i koje zapošljavaju Hrvatske građane koji opet troše i kupuju Hrvatske proizvode i idu ljetovati na Jadran, te kupuju nekretnine u Dalmaciji.
***obrisano***
naravno da sam svjestan što bi bilo da kvadrat u centru zagreba košta 650 eura, ali sam svjestan i mogućnosti. naglašavam – mogućnosti, vjerojatnosti.
nisam napravio strašne gubitke, jedino je strašno velika nerealizirana dobit. a mislim da bi bilo gentlemanski da mi se prestane nabijati na nos što sam u djelatnosti zasnovanoj na povjerenju vjerovao glavnom analitičaru brokerske kuće, financijskom savjetniku, njegovom u njega zaljubljenom pomoćniku, direktoru brokerske kuće. to je kao da sam vjerovao doktoru, on mi je umjesto lijeka dao otrov, a prigovor je da sam bio pohlepan za zdravljem jer sam slušao doktora. nisam uložio jer mi je savjetovao netko na cesti, nego – u banci.
što se tiče ‘neka banke samo daju kredite…’, slažem se. samo neka ih daju.
primjedba o srbima i slovencima vam je krajnje neumjesna, dostojna brisanja posta zbog poticanja na mržnju.
knjige su o kostelićima i karpolju. ni ja ne znam tko će ih kupovati, ali znam da sam izvoznik [smiley]
što se tiče ‘neka banke samo daju kredite…’, slažem se. samo neka ih daju.
Koja slucajnost, evo sad mi jedna pticica sletjela na rame i sapnula kako ce banke da daju kredite i da je utakmica o kojoj pricas vec pocela.
[cool]
G. Birtić, preklažem vam da što prije odselite u Berlin i prestanete pisati žalopojke u ovim novinama. Dali ste vi svjesni što bi se desilo da kvadrat u Zagrebu dođe ne 650 EUR kako bi to priželjkujete. Očito niste jer bi ste onda trebali napisati da bi tisuće Hrvata moralo tražiti nove jamce koji bi jamčili za njihove kredite pošto je njihovoj hipoteci pala vrijednost. Banke bi morale podići kamate u nebesa jer bi svi stambeni krediti postali rizični zbog premalog pokrića i izvršiti dodatne rezervacije što bi blokiralo sredstva i povećalo iovako veliku likvidnost.
Kada komunicirate sa duhovima iz banka i nekih brokerskih kuća probajte malo uključiti mozak i razmisliti o čemu uopće pišete i što vaše pisanje može prouzročiti. Ako ste navučeni na kupovinu dionica na visokim cijenama nisu vam krivi Hrvatski građani koji su dizali kredite kako bi kupili krov nad glavom, već vaša pohlepa koja vam je zatvorila oči i blokirala zdrav razum. Zbog te bolesti i ja sam napravio strašne gubitke alli što je tu je.
Neka samo banke daju kredite Hratima za kupovinu stanova koje grade Hrvaske firme i koje zapošljavaju Hrvatske građane koji opet troše i kupuju Hrvatske proizvode i idu ljetovati na Jadran, te kupuju nekretnine u Dalmaciji.
***obrisano***
Gledaj to s vedrije strane cijena kvadrata će i dalje padati a tebe za mišljnje nitko neće pitati : ))
NEKRETNINE
Savjetnici: Cijene stanova pale su 20%, a padat će i dalje!
Autor/izvor: Marina Šunjerga – marina.sunjerga@seebiz.eu
ZAGREB – "Određivanje prodajnih cijena stambenih nekretnina pod direktnim utjecajem je kupaca", zaključak je s drugog okruglog stola savjetnika hrvatskog tržišta nekretnina.
Tražene cijene pale su za 11 posto od kraja 2008. do danas, a korekcija od pet do deset posto odvija se za vrijeme ugovaranja prodaje. Time su cijene nekretnina pale za 20 posto u prosjeku. Stručnjaci su složni i očekuju daljnji pad cijena nekretnina na manje traženim lokacijama.
Najkvalitetnije nekretnine ne gube na cijeni. Takvih je nekretnina, koje uglavnom imaju i atraktivnu lokaciju, sve manje na tržištu pa se ni ne očekuje pad cijena u tom segmentu.
Naime, na temelju detaljne analize, zaključeno je da se na tržištu dogodila diferencijacija cijena stanova, koja više ne ovisi samo u lokaciji već i o kvaliteti. Do nedavno je bilo gotovo pravilo da u jednom naselju potpuno različite stambene nekretnine drže gotovo istu cijenu bez obzira na to je li riječ o novogradnji ili starijoj gradnji, kakva im je mikrolokacija u odnosu na naselje te opremljenosti i funkcionalnosti stana.
Tržišna cijena stanova se pod utjecajem recesije i informiranosti kupaca počela formirati na temelju tih parametara. Zato su sudionici okruglog stola zaključili da će stanovi na traženim lokacijama prihvatljive funkcionalnosti bilježiti samo minimalne korekcije cijena dok stanovi koji nisu atraktivni prvenstveno po pitanju lokacije, a onda i ostalih parametara zabilježiti osjetnu korekciju cijena.
Isplati se transparentno objavljivati pad cijene, jer su projekti koji to nisu činili prošli lošije u prodaji.
Ipak najkvalitetnije nekretnine ne gube na cijeni. Takvih je nekretnina, koje uglavnom imaju i atraktivnu lokaciju, sve manje na tržištu pa se ni ne očekuje pad cijena u tom segmentu.
Zaključili su to vodeći stručnjaci na području prodaje nekretnina, koji predstavljaju oko 70 posto tržišnog udjela u posredovanju stambenih nekretnina u segmentu novogradnje. Okrugli stol okupio je stručnjake poput predsjednice Uprave Erste nekretnina Ilijane Jeleč, Tomislava Gregurića iz King Sturge-a, Vedrane Likan iz Colliers International te Dubravka Ranilovića iz Kastel nekretnina
Podaci uzeti u analizi su temeljeni na uzorku svih sudionika i njihove čitave ponude stambenih nekretnina. Pri analizi su bili grupirani u segmente „mali“, „srednji“ i „veliki“ projekti te su analizirani temeljem veličine stanova po principu stanovi do 50 četvornih metara, od 51 do 70
Za mnoge tvrtke više se nije znalo upravljaju li one Vladom ili Vlada njima
Rat građevinskom lobiju u Hrvatskoj zatražila je Europa
Mnogi su uvjereni da istraga neće stati na pritvorenima te da slijedi burno razdoblje i za političku i za građevinsku elitu.
Autor: Ljubica Gatarić
Čačić tvrdi da je sada kilometar autoceste 17 milijuna eura te da bi mogao biti upola jeftiniji.
Čačić tvrdi da je sada kilometar autoceste 17 milijuna eura te da bi mogao biti upola jeftiniji. (Foto: Arhiva VL)
Proteklih desetak godina Hrvatska je u gradnju cesta uložila od 10 do 15 milijardi eura te je jedna od rijetkih država u svijetu koja je u nepunom desetljeću u autoceste investirala 20-25 posto svoga BDP-a. Tako veliki napor u kratkom razdoblju nije napravila nijedna druga zemlja, pa ni Japan koji slovi kao pionir po ulaganjima u prometnu infrastrukturu.
Europski rekorderi
Prvih 350 kilometara autocesta sagradila je koalicijska vlada Ivice Račana, a Sanader se nedavno hvalio sa sagrađenih 510 kilometara autoceste. Jedna češka konzultantska tvrtka nedavno je zaključila da sa 260 kilometara na milijun stanovnika Hrvatska ulazi u red europskih rekordera po izgrađenosti autocesta.
Prometnice su se uglavnom gradile zaduživanjem u inozemstvu, a samu gradnju godinama prate brojne afere, jer gdje god se vrti velik novac, snažna je i sprega politike i biznisa.
Popularni građevinski lobi – kako se često u žargonu nazivaju tvrtke koje su bile miljenice HDZ-ove Vlade te im je povjeren glavni dio državnih poslova, a to su IGH, Konstruktor Inženjering, Viadukt, Skladgradnja, Osijek Koteks i Hidroelektra – toliko je ojačao da se više nije znalo upravlja li on Markovim trgom ili Markov trg njime. Nakon pritvaranja čelnih ljudi HAC-a i vlasnika Skladgradnje, mnogi će imati nemiran san.
Dugo se pripremao teren za obračun s građevinskim lobijem i, kako to u pravilu biva, i taj je potez iznuđen sa strane. Ovisna o stranom kapitalu i milijardama eura kredita, hrvatska je strana bila prisiljena poslušati zahtjeve EBRD-a i EIB-a koji su davanje novih kredita uvjetovali poništenjem svih ugovora o gradnji te raspisivanjem novih javnih natječaja koje će budno nadgledati za to osposobljeni stručnjaci spomenutih financijskih institucija.
Ove je godine Hrvatska tražila oko milijardu eura novih kredita za nastavak gradnje cesta, no Sanaderu i Kalmeti jasno je dano na znanje da ne mogu dobiti novac nastave li raditi kao i dosad.
Kilometar – 17 milijuna eura
Njihov najžešći kritičar, haenesovac Radimir Čačić, tvrdi da je gradnja kilometra autoceste poskupjela četiri puta od vremena kad je on rukovodio gradilištima. Tada je kilometar stajao četiri milijuna eura, a sada 17 milijuna eura!
Tvrdi da nema objektivnih razloga za toliko poskupljenje te da bi cijena morala biti upola manja.
Razlika je, sugerira Čačić, a to pokazuju i prve informacije vezane uz bojenje tunela, završila u privatnim džepovima. U poslovnim krugovima uvjereni su da istraga neće stati samo na pritvorenima te da slijedi burno razdoblje i za političku i za građevinsku elitu.
CRNE PROGNOZE IGH
Petar Đukan: Građevinare čeka strašna 2010.!
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
SPLIT – Građevinarstvo u Hrvatskoj zahvaćeno je krizom, a posebice će kritična biti 2010. godina kad bi mogla uslijediti masovna otpuštanja radnika zaposlenih u građevinskim tvrtkama, upozoreno je na jučerašnjem okruglom stolu posvećenom aktualnom stanju u hrvatskom građevinarstvu održanom u sklopu međunarodnog sajma SASO u Splitu.
Predsjednik Nadzornog odbora Instituta IGH (ZSE:IGH-R-A) Petar Đukan procjenjuje da bi na kraju ove godine prihodi u građevinarstvu u Hrvatskoj mogli biti za oko 30 posto manji nego godinu dana ranije. Po njegovim riječima pred hrvatskim građevinarstvom je "strašna 2010. godina", pri čemu je iznio procjene da će tijekom 2010. u građevinarstvu posao izgubiti 15.000 zaposlenih te kako će biti ugroženo još nekoliko desetaka tisuća radnika u djelatnostima povezanim s građevinskom industrijom.
"Tragedija je što se trenutačno ništa ozbiljnije ne projektira za igradnju niti se vide ozbiljniji planovi za graditeljstvo", kazao je Đukan. U tom je kontekstu pohvalio dosadašnju izgradnju mreže autocesta u Hrvatskoj koja je plod plana.
"Hrvatska izgradnjom mreže autocesta, koja je sada pri kraju, može ostvariti sedam puta veći benefit kroz iduće 30-togodišnje razdoblje nego potencijalni koncesionari. Izgrađenim autocestama otvara se prostor za razvitak cijele Hrvatske. Primjerice, da nismo imali izgrađene autoceste ove bi godine naš turizam imao dvije milijarde eura manji prihod, a to je iznos koji je Hrvatska sada dužna za sve ceste", rekao je Đukan tumačeći važnost državnog plana u građevini.
U raspravi je rečeno i kako je nužno da razmrvljene hrvatske građevinske tvrtke na stranim tržištima trebaju nastupati zajedno jer će tako lakše dobijati posao u konkurenciji sa svjetskim građevinskim gigantima. Direktor splitske građevinske tvrtke "Konstruktor inženjering" Željko Žderić je istaknuo kako domaće zakonodavstvo nije poticajno za hrvatske građevinare koji rade u inozemstvu.
Naveo je primjer svoje tvrtke koja je na natječaju dobila posao izgradnje prometnice u Crnoj Gori.
"Ako u Crnu Goru pošaljemo naše građevinare oni će zbog doprinosa za nas ondje biti skuplji 17,5 posto nego u Hrvatskoj", kazao je Žderić.
Po njegovim riječima za hrvatske građevinske tvrtke trenutačno su najpovoljnija tržišta zemalja bivše Jugoslavije te zemalja u bliskom susjedstvu – Mađarske, Bugarske i Rumunjske ili zemlje Sredozemlja.
Za Hrvatsku je ova recesija nešto najbolje što se moglo dogoditi. Bilo je krajnje vrijeme da se pusti zla krv, da poplave odnesu što više smeća, da narod napokon smanji troškove umjesto da ih povećava pod svaku cijenu, da se ne baca pola zdjele hrane nego se kruhom po dnu skuplja a veš mašine peru poslije 22.
Strah od izazivanja panike je opet postao argument za (auto)cenzuru. Da li bi Birtić bio bolji da je napisao kako će kvadrat u ZG 2011. biti 2000 eura? Loša vijest nije uvijek loša vijest.
P.S.: Kako nam se uopće dogodila ova kriza, kad smo svi razmišljali isključivo pozitivno?
Nemam ništa protiv srba i slovenaca, ali imam protiv toga da stranci na rasprodaji kupuju Hrvatske nekretnine, a da Hrvatski građani budu njihovi podstanari i za to im plaćaju sukup najamninu kad sami ne mogu podići kredit u bankama u kojima se nalazi štednja Hrvatskih građana i poduzeća i za koje garantira Hrvatska država, tj. svi građani RH. To je strašan paradoks koji pokazuje svu nesposobnost vlasti pa i samog g. Rohatinskog koji usko gleda na cijeli problem i pogoduje velikim bankama.
Ako se uskoro nešto ne promijeni desiće se upravo to, a pvi će doći kapital sumnjivog porijekla, što strani što domaći opljačkan u ratu i tajkunskoj privatizaciji. Na kraju imati ćemo državu dužnu do grla u kojoj su stranci vlasnici svega što valja, a Hrvati će postati u većini jeftina radna snaga.
traži dozvolu od hnb-a . ne vidim u čemu je problem .
a stanove po par sto eura m2 možeš samo sanjati ;)) kao i ja
nisam napravio strašne gubitke, jedino je strašno velika nerealizirana dobit. a mislim da bi bilo gentlemanski da mi se prestane nabijati na nos što sam u djelatnosti zasnovanoj na povjerenju vjerovao glavnom analitičaru brokerske kuće, financijskom savjetniku, njegovom u njega zaljubljenom pomoćniku, direktoru brokerske kuće. to je kao da sam vjerovao doktoru, on mi je umjesto lijeka dao otrov, a prigovor je da sam bio pohlepan za zdravljem jer sam slušao doktora. nisam uložio jer mi je savjetovao netko na cesti, nego – u banci.
doktori imaju svoju hipokratovu, a za financijaše tako nešto ne postoji.
nije problem što si vjerovao tima koje si nabrojao već to što si vjerovao
a svi znaju da kad su novci u pitanju ne smiješ vjerovati nikome.
i problem je što to ne možes priznat već sada nama pokusavas prodati slicnu pricu sa nekretninama.
a u onoj tužbi protiv brokera neš nikad uspjet, ako ti je jedini temelj da su prodavali dionice čiju su kupnju preporučivali.
evo ti jedan parafrazirani razgovor mene i jednog kolege prije par tjedana (o bruzi):
on: ajd ti se kužiš, kaj da kupim na bruzi
ja: kupi HT
on: ti imaš HT ?
ja: imam, al ću ga skoro prodat
on: ??!?!?? tko? zašto? kome? – a zašto da ga ja kupim. !! nisi fer !!
ja: iz više razloga:
a) ja sam HT kupio na ispod 200 i zaradio sam svoje i sad premještam novce u druge rizičnije investicije
b) moje znanje o burzi i vrijeme koje ulažem su puno veći od tvojeg, meni neka dionica tipa npr. ATPL uopće nije rizična, a za tebe je rizična kao za žabu na autocesti
on: a da ja tebi dam novce, pa da ti to zajedno sa svojima ulažeš kao da je tvoje
ja: no chance – prvo ja nisam ni broker ni inv. savjetnik pa bi kršio zakon
drugo moji novci su moji novci i sa njima ja radim što hoću, pa ako želim ću ih i spalit na Jelačiću. Prema svom novcu ja se ponašam maksimalno rizično i spreman sam podnjet i gubitak i propast, ali taj visoki rizik meni ponekad donese i lijepu zaradu.
Dakle moj savjet tebi je konzervativan jer mislim da je to razina rizika koji si ti spreman podnjeti, a i to je razina rizika koju sam ja spreman podnjeti u davanju burzovnih savjeta tebi.
Prema tome prvi teorem financijskog savjetovanja glasi: financijski savjet iskusnije osobe A prema osobi B nije ono što bi osoba B napravila da ima novce osobe A već je to savjet što osoba A smatra da bi osoba B sa svojim novcima trebala napraviti u odnosu kako osoba A procjenjuje znanje, iskustvo i spremnost na rizik osobe B.
što naravno ne znači da te ovi tvoji nisu navukli i oženili.
al ak je to sve što imaš možeš im – kak bi moja baka rekla – puhnut vrit 🙂