Ova me vijest pogodila više nego da je franak skočio na 7 kuna a imam kredit u švicarcima.
Dokle će nas ova garnitura smatrati ovcama?
Pa svima je jasno da produljenje roka zanči i više novaca bankama od kamata, a oni još to pokušavaju prikazati kao izlazak u susret dužnicima.
Zar nije upravo ova vlada ukinula povrat poreza po osnovi kamata na kupnju prvog stana?
Banke i vlado molim Vas nemojte mi “pomagati”!

dali če neko stručan ( iz vlade ili banaka) barem ovaj put stručno odgovorno obvezujuče kroz jedan primjer izračuna i službeno prikazati financijske prednosti i mane tog memorandumski postignutog dogovora
kao i pravno tumačenje pozicije korisnika kredita pod uvjetima koji če biti propisani (s velikim ili malim slovima pisanim)
kao i pitanja povrata ili skračenja produženog roka (nešto tipa povrata u prvobitno stanje u dijelu roka ili dijelovima ugovora koji se mijenjaju) poslije promjene platne moći korisnika kredita ili neke druge promjene koja bi mu odgovarala da bi zaželio ili imao interes povrata ili skračenje roka dali i tad nema naknade za postupak skračenja i dali i tad važi javnobilježnićka nagrada koja če biti određena za produljenje roka
kratko dali če se stručno obvezujuče izdati tumačenje posljedično uzročnog mogućeg stanja dužnika

dali vlada u slučaju daljeg rasta švicarskog franka zbog nepredvidivih ekonomskih kretanja i stanja u EU i šire koje istoj valuti pogoduju omogučavaju rast ima namjeru zbog dalje zaštite korisnika primjeniti druga sredstva pa i restriktivna prema bankama davateljima istih kredita jer teoretski u vremenu i prostoru rast svicarca može pojesti ovu mjeru i dovesti korisnika u poziciju u kojoj se nalazi sada samo sa produženim vremenskim rokom financijskog ropstva po istom zaduženju

Umjesto da banke smanje nenormalno visoke kamate na kredite u CHF (više su od 5%) i na taj način bi korisnici ovih kredita odahnuli oni produžuju rok otplate kredita kako bi na tako velikim kamatama zaradili još više i gomilaju ekstra prihode!??? Banke na razlici tečaja jako dobro zarađuju. Npr. ako rata kredita iznosi 1000CHF od čega je dio kamata a dio glavnica. U slučaju kredita na 20-30 g kamata je oko 750 CHF, znači od ukupne rate banci ide 750CHF a 250 CHF se smanjuje glavnica. Banci se kredit plaća u kunama koje se preračunavaju u CHF po srednjem tečaju. 2006 zarada banke iznosila je u kunama 750×4,30 jer je CHF bio oko 4,3kn a danas je ta zarada skoro 50% viša i iznosi 750×6,1kn. Preračunato u eure ova zarada je također 50% viša jer je omjer kuna/euro ostao manje-više isti.

pitanje ostaje dali je ovaj dogovor pomoć ili još jedan u nizu proizvoda banaka koji se plasiraju građanima uz pomoć vlade

dali je negdje službeno objavljeno kako glasi potpisani memorandum da bi građani obuhvaćeni istim mjerama mogli otići u banke i pozvati se na njega u cilju ostvarenja istih potpisanih mjera
ili u maniri dosadašnjih raznih mjera če svaka banka za sebe i u sklopu svojih procijena i interesa selektivno nastupiti prema istim građanima uz poziv na interna pravila i tumaćenja istog