Kredit nije socijalna kategorija, a kada banke zapadnu u probleme onda je to ekonomsko-političko-socijalno-psihološko-ect kategorija.
Biti mrtav- hladan je neko stoičko držanje, nešto kao kada je Zenon objašnjavao stoičko držanje poslje brodoloma.Naime, svo vrijeme brodoloma svinja u kavezu bila je mrtvo-hladana. Upravo to svinjsko držanje mrtvim-hladnim, poslužilo je Zenonu da ilustrira stoicizam!

Jedno je sigurno, u Hrvatskoj će izbore dobiti oni koji bankama pokažu batinu, i upotrijebe je naravno, ako se banke i dalje nastave ovako bahatiti.

Pojam NACIONALIZACIJA mi uvijek dođe kao prva asocijacija kada netko spomene pojam BANKA.

Čestitke svim imaocima kredita u CH uz najnoviji tečaj od 6,51.

Pozdrav nesposobnoj vladi, saboru, HNB-u i ostalim institucijama koje i dalje ništa ne rade.

Valjda je sada konačno jasna uloga "našeg" guvernera koji je dotukao proizvodnju i procvao uvoz nerealnim tečajem.
Nerealan je i tečaj u odnosu na euro.

tečaj CH ne utiće na privredu pa kako kaže HNB nije bitan ?

Upravo je frapantno kako su u nekim istočno-evropskim zemljama sa slavenskim stanovništvom ideje tržišne ekonomije i kaptalizma još vijek totalno nejasne dobrom dijelu stanovništva, ako ne i većini (Rusija, Hrvatska).

Pa naravno da kamatna nije socijalna nego tržišna kategorija i jao državama čijim narodima to još uvijek nije jasno!

Ovo što se sada dešava u istočnj Evrop sa švicarskim frankom na Zapadu se zove “financijska nepismenost”. Naivni financijski nepismeni ljudi uimaju kredite u švicarcima ili eurima zbog momnetalno niže kamate ne vodeći računa koliko su nacionalne valute istočnoevropskih zemalja krhke i slabe. I naravno, za nekoliko godina mora se desiti to što se sada dešava.

Drugo, u Hrvatskoj se ponavlja sindrom “Čardak ni na nebu ni na zemlji”. Kao da je Hrvatska jedina država na ovoj planeti! Ni slova o tome kako je švicarac uzdrmao Poljsku i Madžarsku koje imaju identičan problem, ali tamo nema ovako primitivnog populizma u kojem se apelira na banke da bi sada trebala zarađivati manje.

Osim toga, ako država želi pomoći ljudima koji imaju probleme sa kraditima u švicarcima, mora donijeti i provoditi odgovarajuću stambenu politiku. Problem da mnogi ljudi imaju danas hipoteke čije su vrijednosti veće od njihovih kuća i stanova imaju i SAD i Poljska.

Umjesto iritirajuće primitivnog populizma, SDP bi trebao dobro proučiti REFORMING AMERICA”S HOUSING FINANCE MARKET – A Report o Congress” ili barem što rade Poljska i Medžarska glede tog identičnog problema

e moj Marx …. to ti je tako jer ti ne samo da ništa ne razumiješ, već i jako puno muljaš. Primjerice mađari su ti prvi uveli porez na banke (a nisu slaveni) !!!! Jeli kapitalizam da banke ruše tečaj kako im se prohtije, obezvređujući imovinu svima koji imaju kune? Jeli kapitalizam da bankama raste zarada dok cjelokupna privreda propada? Jeli kapitalizam da direktor uvali svoje dionice fondovima banke po najvišoj cijeni?

e pa ako je to kapitalitzam, ništa ne razumjeti i puno muljati – onda sam i ja protiv njega.

Zbog porasta vrijednosti franka na svim ovim kreditima denomiranim u francima banke imaju dobit (zato što dužnici sada plaćaju istu a priori dogovorenu količinu franaka čija se vrijednost povećala). Plafoniranjem kamatnih stopa ograničava se ova dobit. No, što je sa raznim lošijim ulaganjima banke? Hoće li država i tu “plafonirati” gubitak?

Naravno da sve ovo nema smisla. Ne smije se država miješati u tržišni mehanizam. Sve ovakve intervencije države dugoročno su štetne jer čine tržište manje efikasnim. Jedina uloga države je biti dobar sudac i osigurati konkurentnost. U ovom slučaju to može napraviti putem svoje poštanske banke u kojoj može davati kredite po nižoj kamati od konkurencije ako misli da joj je to dovoljno isplativo. Ako jest (dugoročno treba gledati!), tada su kamate konkurencije stvarno malo previsoke i one će se automatski smanjiti tržišnim mehanizmom. Ako nije, tada su kamate bile na opravdanim razinama.

To je sve što ovdje treba reći.

Srdačan pozdrav.

.

Par pitanja za tebe:
-jel znaš zašto financijski pismeni FED drži referentnu kamatnu stopu na 0,25%?
-jel znaš da je kamata na 10 godišnje US obveznice 2,77% a tržišna bi trebala biti 7,5%, i znaš li zašto je to tako a ne drugačije?

pozdrav

vrlo blizu istini. Zaprvao bih ja to samo drugim riječima opisao, pa bi istina postala "gola".

Najme kaj 1.

U uvjetima posvemašnje stagnacije ili propadanja privrede banke ne mogu ostavriti rast imovine na kapitalu i kamatama. Jedino što mogu je ostaviriti rast imovine na tečaju. Međutim, to ima i svoju "društvenu" cijenu. Dok banke (austrijske) zarađuju na tečaju … paralelno, sva hrvatska imovina denominirana u kunama gubi na svojoj eurskoj protuvrijednosti i postaje sve dostupnija budućim sugrađanima EU.

Zabluda

Zabluda je da će deprecijacija kune pomoći izvoznicima. Razlog je u tome što je hrvatska privreda izuzetno uvozno ovisna, tako da paralelno sa dobitkom na izvozu, ta ista privreda će gubiti na uvozu dijelova, sirovina. Sve to dovodi do inflacije, u kojoj gube svi i izvoznici i zvoznici.

Razmislite, koliko je uvoznih dijelova na končarevu tramvaju. Pogledajte etikete na podrvakinim konzervama pa ćete vidjeti koliko je uveznih sirovina. Pogledajte isto i na ledovim smrznutim proizvodima. Strani turisti svoje "planove" užitaka, mogu ostvariti za manje eura. Itd. itd.

pitanje je pravne regulative kod takvih kredita obe strane nisu na isti naćin štićene a to je direktno pitanje i odgovornost vlade što dopušta takve ugovore bankama ili ako ništa drugo što zakonodavac to jest vlada nije propisala i za jedne i druge gornje odnosno doljnje granice rizika kamatnih i tečajnih razlika a ne dopustila da piše samo promjenjljiva i to samo u korist banaka po njihovoj volji i izboru neovisno jeli ugrožena njihova pozicija u tom poslu s osnova početno ugovorenih vrijednosti
jer korisnici kredita ni na jedno ne mogu uticati jer nije im ostavljen prostor da kod promjene bilo kojeg ugovorenog istog uvjeta imaju izbor u zaštiti ugovorenih velićina vrijednosti
sve drugo spada na burzu pa ko izvoli nek izvoli riziku izložiti za svoju moguću dobit pa i mogući gubitak