Sve je ovo sada naknadna pamet.
Kad su se uzimali krediti bilo je svima dobro:
Politicka mafija se nakrala preko gradjevinske operative.
Sindikati su bili zadovoljni, velike place stvarno i lazno zaposlenih.
Glasaci su dobili ostvarenje sna povezivanha sjevera i juga iz 71 gidine.

Sad kad se ne mogu vracati krediti:
Politicari (i vladajuci i oprba) ne priznaju pogresje vec su im uvijek krivi drugi.
Sindikati bi stitili neobranjivo, previse ljudi sa prevelikim placama (a sigurno ih jedno 10-ak % ne zna ni sta im je u opisu radnog mjesta.
Glasaci glume zbunjene, a ne znaju da uvijek lud jeb. Zbunjenoga.

tramell
Nije da ga branim ali istine radi
HDZ je privatizirao drugi paket dionica INA-e (malo manje od 21%) prema zakonu koji su donjeli Linić i njegova partija prilikom prodaje 25%+1 dionica MOL-u i to na način da je 7% išlo u javnu ponudu građanima RH i plaćeno 1700 kn po dionici (usporedi to s 900 kn po dionici za koliko je Linić prodao MOL-u 25%+1 dionicu s time da im je odmah dao efektivnu kontrolu nad INA-om) 7% je prema istom zakonu prebačeno u braniteljski fond a 7% je trebalo biti prodano djelatnicima (nije prodano 7% i djelatnicima se prema nekim računicama mogla ponuditi po još jedna dionica) i to na način da je djelatnik s maximalnim popustom na dionice (to su oni koji su 40 i više godina radili u INA-i) plaćao oko 1150 kn po dionici. Nakon nekog vremena MOL te dionice kupuje na javnoj ponudi po cca 2800 kn za dionicu.
Druga stvar je Pliva. 2000 gudinu je država Hrvatska dočekala s kontrolnim paketom dionica u Plivi (cca 26-27 %) i onda je Račan odlučio “sanirati dugove veledrogerijama (zanimljivo da je pomoćnik ministra financija Kuštrak koji je odrađivao taj posao “sanacije” nakon tog radnog mjesta zasjeo na mjesto CEO- a u jednoj veledrogeriji koja je bila uključena u “sanaciju”)i to na način da im prepusti paket dionica Plive tako da je država pala na udjel od cca 15%. E sad šta je Sanader prtljao s Plivom nemam pojma ali u tom trenutku je mogao odlučivatio o samo 15% vlasništva u Plivi.
Što se autocesta tiče samo drugačijim sustavom naplate može se smanjiti broj zaposlenih u HAC-u i ACRZ za cca 800-900 što je godišnja ušteda od cca 200 miliona kuna. Druga ušteda koja bi donijela barem 150 miliona kuna godišnje je refinanciranje određenih kredita po normalnim kamatama i onda imamo situaciju da iznos koji oni planiraju uprihodovati od tzv monetizacije je jednak onome koji se može uštediti bez velikih problema. A ako misle da je refinanciranje problem nek ponude građanima obveznice HAC-a i ACRZ uz državno jamstvo s kamatom od 5%. Prodat će 2 milijarde eur dok si rekao keks