| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
ATPL | 49,00 | 74.725 | 1,525 | 47,60 | 49,50 | 0,00% |
Ide dokap Jadroplova i traženje strateškog partnera.
Ovo je idealna prilika da Atlantska plovidba preuzme Jadroplov.
https://www.zse.hr/userdocsimages/novosti/LPSG79iW28igXe6Bv50mdw==.pdf
Ide dokap Jadroplova i traženje strateškog partnera.
Ovo je idealna prilika da Atlantska plovidba preuzme Jadroplov.
https://www.zse.hr/userdocsimages/novosti/LPSG79iW28igXe6Bv50mdw==.pdf
Uf to bi bio pravi posao u pravom trenutku 😎
Ide dokap Jadroplova i traženje strateškog partnera.
Ovo je idealna prilika da Atlantska plovidba preuzme Jadroplov.
https://www.zse.hr/userdocsimages/novosti/LPSG79iW28igXe6Bv50mdw==.pdf
Treba prodati projekt na Batali sa gradjevinskom dozvolom nekom investitoru iz gradjevinskog businessa te kupiti JDPL, no iskljucivo ako se, u kracem roku, moze doci do 51% dionica. Btw, Uprava JDPL nije sklona toj opciji jer znaju da u tom slucaju ostaju bez posla, pa zato i odredba da strateski partner ne mora dati ponudu za preuzimanje.
Ide dokap Jadroplova i traženje strateškog partnera.
Ovo je idealna prilika da Atlantska plovidba preuzme Jadroplov.
https://www.zse.hr/userdocsimages/novosti/LPSG79iW28igXe6Bv50mdw==.pdf
Procitao sam sve komentare i zahvaljujem se svima na napokon konstruktivnoj raspravi na ovoj temi bez drukanja (vecinom:-)).
Prvo saljem piratski pozdrav svima, a posto sam za svoj post ocijenjen sa meni inace nedostiznih 75% odmah sam znao da tu nesto ne valja i upalio se zuti alarm.
Sada sam na miru procitao poziv na glavnu skupstinu JDPL i iz poziva sam uocio nekoliko stvari. Znaci oni prvo traze odobrenje skupstine za dokap od 40 mil. kn. po nominali, a na slijedecoj GS ce predloziti pojednostavljeno smanjenje temeljnog kapitala, sto znaci cijepanje dionica u omjeru x na 1 (pogledaj PTKM) zbog pokrica gubitaka.
Malo sam guglao Jadroplov i iz dostupnih clanaka mi se cini da je firma kadrovski i managerski devastirana zbog loseg upravljanja od strane drzave, te takodjer mislim da imaju lose odrzavanu i staru flotu, a dolazi IMO2020, tj. promjena stoljeca i Jadroplov je, po meni, zreo za stecaj.
Promijenio sam misljenje nakon kratke analize i mislim da bi preuzimanje Jadroplova od strane Atlantske plovidbe bila katastrofalna pogreska.
Atlantska treba nastaviti s projektom Batala uz podrsku jake banke, a uz mladu flotu i daljnje smanjenje zaduzenja (kljucna stvar), ne bojim se za buducnost Atlantske plovidbe.
Takodjer kupovina devastirane firme kao Jadroplov, uz kreditno zaduzenje, bi takodjer, po meni, bila katastrofalna pogreska.
Jadroplov treba pustiti da ga eventualno drzava sanira i/ili potjera u stecaj, te eventualno ako ima dobrih pomoraca tamo, da predju raditi u Atlantsku plovidbu, koja je ipak optimizirana privatna firma, a ne drzavni gubitas sa visegodisnjim restrukturiranjem i vec vise dokapa kao Djuro Djakovic, koji ce kao i Jadroplov uskoro najvjerovatnije zaploviti vjecnim poljanama.
P. S. Zao mi je dionicara JDPL, jer ce pojednostavljenim smanjenjem temeljnog
kapitala izgubiti dio ili veliku vecinu svojih dionica!!
Evo ja vam dam 100 al nemojte opet promjeniti mišljenje ako “ukupna” ocjena opet bude visoka……
Koja bi cijena po Vašim procjenama mogla biti nakon dovršetka poslovno- stambene zgrade na Batali.
“Buduća poslovno-stambena zgrada visine 22 metra i s tri podzemne etaže imat će 8.621 metara kvadratnih nadzemne brutto razvijene površine i 4.649 m kvadratnih podzemne brutto razvijene površine. Procjenjuje se, pisali smo tada, da će po dovršetku Glavnog projekta zgrada imati ukupno 106 stanova i apartmana, 7 poslovnih prostora te 147 parkirnih mjesta u podzemnoj garaži.”
I rukava zarada na Batali bi mogla biti između 10-15 mil.eura zavisi od financiranja, svađa na izvođenju, dinamike prodaje… Mislim da taj projekt neće utjecati na cijenu na burzi.
Ima li netko info po kojoj cijeni se zemljište na Batali vodi u bilanci?
Ima li netko info po kojoj cijeni se zemljište na Batali vodi u bilanci?
Oni koji duže vremena prate ovu firmu znaju da je 2014 godine ATPL izvršila ogromno vrijednosno usklađivanje dugotrajne imovine te da su tada za 720 milijuna kuna umanjili vrijednost brodova te su te godine imali temeljem toga gubitak od 815 milijuna kuna. To je po meni bilo čak i pretjerano umanjenje vrijednosti te se postavlja pitanje da li bi se sada novom revalorizacijom imovine dobila veća vrijednost kako brodova tako i zemljišta na Batali. Cijena polovnih brodova je u međuvremenu rasla a i flota kojom trenutno ATPL raspolaže je drugačija. Osim toga napravljeno je i kompletno refinanciranje kredita za sve brodove koji su pod kreditima po daleko povoljnijoj kamati nego prije. To su značajne uštede i sigurno će se pozitivno odraziti na buduća financijska izvješća.
Oni koji duže vremena prate ovu firmu znaju da je 2014 godine ATPL izvršila ogromno vrijednosno usklađivanje dugotrajne imovine te da su tada za 720 milijuna kuna umanjili vrijednost brodova te su te godine imali temeljem toga gubitak od 815 milijuna kuna. To je po meni bilo čak i pretjerano umanjenje vrijednosti te se postavlja pitanje da li bi se sada novom revalorizacijom imovine dobila veća vrijednost kako brodova tako i zemljišta na Batali. Cijena polovnih brodova je u međuvremenu rasla a i flota kojom trenutno ATPL raspolaže je drugačija. Osim toga napravljeno je i kompletno refinanciranje kredita za sve brodove koji su pod kreditima po daleko povoljnijoj kamati nego prije. To su značajne uštede i sigurno će se pozitivno odraziti na buduća financijska izvješća.
[/quote]
Slažem se sa svime što ste napisali. Oni su napravili zapravo vrhunski potez iz pozicije neke poslovne etike ali je uvijek jek veliko pitanje procjene neke imovine u takvim vremenima. Mene su kao poslovna zajednica jako pozitivno iznenadili iz pozicije je poslovne korektnosti a kao dioničara u to vrijeme doživio sam šok kada je izašlo to izvješće. Tržište oko zse ima neku svoju logiku, prvi rast realan je bio potvrdom ulaska novoga velikog dioničara. ( Dotični se bavio nekretninama u prošlosti koliko sam ja upućen..). Novi veliki rast cijene će po meni ići sa zakašnjenjem kada se potvrdi novi veći ciklus konjukure tipa rješenjem ovog trgovinskog rata..
Oni koji duže vremena prate ovu firmu znaju da je 2014 godine ATPL izvršila ogromno vrijednosno usklađivanje dugotrajne imovine te da su tada za 720 milijuna kuna umanjili vrijednost brodova te su te godine imali temeljem toga gubitak od 815 milijuna kuna. To je po meni bilo čak i pretjerano umanjenje vrijednosti te se postavlja pitanje da li bi se sada novom revalorizacijom imovine dobila veća vrijednost kako brodova tako i zemljišta na Batali. Cijena polovnih brodova je u međuvremenu rasla a i flota kojom trenutno ATPL raspolaže je drugačija. Osim toga napravljeno je i kompletno refinanciranje kredita za sve brodove koji su pod kreditima po daleko povoljnijoj kamati nego prije. To su značajne uštede i sigurno će se pozitivno odraziti na buduća financijska izvješća.
[/quote]
2017. su imali ukidanje dijela tih gubitaka (110 mil) temeljem ponovne procjene budućih novčanih tijekova od tih brodova.
Bilo bi zanimljivo vidjeti koliko je usklađivanje vrijednosti imovine i gubitak tolikog novca 2014 utjecao na cijenu dionice tada…također je zanimljivo da je iza tog slijedila navodna istraga “nadleznih tijela”.
Opce je poznato da upravi odgovara u određenom trenutku manja cijena dionice sto rezultira vecom kolicinom kojom sami sebe nagrade za “izvanredne” uspjehe u poslovanju…
Da li drzavne institucije mogu uci u racune pojedinaca u inozemstvu i vidjeti nesklad prihoda i imovine ?
Nesklad između primanja i broja dionica u domovini je bio lako dokaziv ali nitko nije nasao za shodno da to ispita tako da ovo sa inozemstvom mozemo zaboraviti uz onu rojsovu “tko je jamio,jamio je”