| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
ATPL | 42,78 | 1.626 | 38 | 42,50 | 43,00 | -1,16% |
NAV je jedini vjerodostojan pokazatelj vrijednosti firme mjeren na statičkim pokazateljima za brodare, a ne njihov book koji mjeri amortiziran trošak nabave imovine. To je pokazatelj koji jasno govori sto i koliko bi ostalo dioničarima da se sutra rasproda cijela flota. Ovo sto se tu trabunja su uglavnom petparačke gluposti neupućenih, “s palube”, kojekakvih g…..a iz wc školjke i sl.
Podataka za izračun NAVa ima uvijek dovoljno. Najčešće se uzimaju neki kraći prosjeci kupoprodaja brodova slične ili iste vrste. Ili je jednostavnom aritmetikom recimo procijeni sedmogodisnjak panamax od 74kDWt-a, ako recimo imaš podatak za cijenu 5 i/ili desetgodišnjeg istog takvog plovila. Naravno, moguće je dodavati premiju, za južnokorejski ili pogotovo japanski navoz, al s tim ATPL nema problema obzirom da ih je većina kineskih jeftilena.
To se radi iz ovakvih i sličnih reportsa koje rade uglavnom specijalizirane i certificirane brodarske kuće, shipbrokeri i sl.
http://www.compassmar.com/reports/Compass%20Maritime%20Weekly%20Market%20Report.pdf
Evo, kao sto i sam možeš vidjeti, novi Panamax standardne tonaže (74kDwt) stoji u narudžbi ili za isporuku odmah cca 25 mln USD, pet godina star cca 21, 10 godina 14, a dvadeset godina oko 6 mln USD. Dakle, treba identificirati brodove u vlasništvu, a ne najmu, odrediti im vrstu, godište, porijeklo i eventualno neke posebne karakteristike. Zatim treba pozbrajati dobivene vrijednosti dodati kes i drugu imovinu ili procijeniti njezine vrijednosti i oduzeti ukupan dug (ugrubo) i tada se dobije NAV koji se podijeli s brojem dionica i to bude otprilike to.
Naravno, uprava ne želi navesti na svojoj stranici koji su brodovi njezino vlasnistvo, a koji unajmljeni, pa to zahtjeva malo istraživanje unazad. Uglavnom, Book je puno veći od NAV-a i ATPL je kao sto i sam znaš, po tom pokazatelju opasno precijenjena.
Ovo bodano je ključno. Koliko dioničara tako mjeri vrijednost firme, u situaciji kad firma nastavlja poslovanje?
NAV je jedini vjerodostojan pokazatelj vrijednosti firme mjeren na statičkim pokazateljima za brodare, a ne njihov book koji mjeri amortiziran trošak nabave imovine. To je pokazatelj koji jasno govori sto i koliko bi ostalo dioničarima da se sutra rasproda cijela flota. Ovo sto se tu trabunja su uglavnom petparačke gluposti neupućenih, “s palube”, kojekakvih g…..a iz wc školjke i sl.
Podataka za izračun NAVa ima uvijek dovoljno. Najčešće se uzimaju neki kraći prosjeci kupoprodaja brodova slične ili iste vrste. Ili je jednostavnom aritmetikom recimo procijeni sedmogodisnjak panamax od 74kDWt-a, ako recimo imaš podatak za cijenu 5 i/ili desetgodišnjeg istog takvog plovila. Naravno, moguće je dodavati premiju, za južnokorejski ili pogotovo japanski navoz, al s tim ATPL nema problema obzirom da ih je većina kineskih jeftilena.
To se radi iz ovakvih i sličnih reportsa koje rade uglavnom specijalizirane i certificirane brodarske kuće, shipbrokeri i sl.
http://www.compassmar.com/reports/Compass%20Maritime%20Weekly%20Market%20Report.pdf
Evo, kao sto i sam možeš vidjeti, novi Panamax standardne tonaže (74kDwt) stoji u narudžbi ili za isporuku odmah cca 25 mln USD, pet godina star cca 21, 10 godina 14, a dvadeset godina oko 6 mln USD. Dakle, treba identificirati brodove u vlasništvu, a ne najmu, odrediti im vrstu, godište, porijeklo i eventualno neke posebne karakteristike. Zatim treba pozbrajati dobivene vrijednosti dodati kes i drugu imovinu ili procijeniti njezine vrijednosti i oduzeti ukupan dug (ugrubo) i tada se dobije NAV koji se podijeli s brojem dionica i to bude otprilike to.
Naravno, uprava ne želi navesti na svojoj stranici koji su brodovi njezino vlasnistvo, a koji unajmljeni, pa to zahtjeva malo istraživanje unazad. Uglavnom, Book je puno veći od NAV-a i ATPL je kao sto i sam znaš, po tom pokazatelju opasno precijenjena.
Ovo bodano je ključno. Koliko dioničara tako mjeri vrijednost firme, u situaciji kad firma nastavlja poslovanje?
[/quote]
Pa svi mjere. To je pravi, realni book. Pogotovo u situaciji u kojoj su oni, visoke razine duga.
Pogledaj na trećoj stranici ovog dokumenta koji sam stavio u prilog kretanje drugoročnih cijena (bulk) brodovlja: http://www.compassmar.com/reports/Compass%20Maritime%20Weekly%20Market%20Report.pdf i što ti to govori? Upravo zbog tog grafa odnosno trenda kretanja cijena brodovlja, vrijednosti booka u bilanci i one stvarne mjerene kao razlika cijena koje je moguće postići od prodaje imovine umanjeno za dugove, nisu usklađene i to odstupanje je diferencija između NAV-a i Book-a. Dobro, to je još složenije jer NAV ne uzima u obzir imovinu uzetu u najam i ne diskontira njezine novčane tokove, al isti su samo diferencija odnosno NAV u pojedinoj točki promatranja. Nitko ne tvrdi da oporavkom vozarina neće rasti cijene brodova, jer vjerojatno hoće, to je vrlo logično i očekivano, no tu baš ATPl koja je uglavnom rasprodala flotu ima problem jer se ta imovina posljednjih godina prepolovila. Umjesto da su barem uspjeli sačuvati imovinu, oni su sve rasprodali i sad ćemo vidjeti imaju li uopće ideje što napraviti… meni se čini da nemaju i da ta kompanija polako odlazi u zavjetrinu. Da ne upotrijebim neki jači pojam.
…Posebno kupuj kad je kristalno jasno da u dionicu ulazi ili iz nje izlazi veliki kapital. Razlozi vas ne trebaju zamarati, ono što je bitno je kupiti dionicu po npr. 200 kn, a prodati je po 400 kn ili 500 kn, svejedno. Ako ista dođe na 600kn, a vi je niste prodali jer čekate npr. 1000 kn, te se ista vrati na 500 kn, prodavaj! Nemojte čekati da se vrati na 200 kn ili čak ispod, to je najveća greška koja će kasnije potpuno poremetiti vašu psihu za daljnje ulaganje/špekuliranje…
ako sqm dobro polovio bit ili ono između redova najbolje bi bilo prodati atpl prije nego padne?
slažem se samo kako bi se tom preoprukom nosili oni koji su 2004 kada je sa 30 naraslo na 90 i time kapitalizirali 200%
a da su istovremeno se odreklli sa ATH dodatnih 14.000%(četrnaest tisuća)!!
kako se u to uklapa spomenuti "poremečaj psihe"
[/quote]
Kada je ATPL rasla sa 30 na 3000 kn, BDI je prilično kontimuirano rastao u 5-6 godina sa 500 na preko 10000 bodova, te su samim tim vozarine za kratkoročni najam rasle sa $5,000 na $100,000, dok je vrijednost njihovih brodova u tom trenutku došla do čak $90 miliona, a koji su plaćeni od $20 do $30 miliona. Sve se dogodilo u pretjeranoj potražnji rudače iz Kine, a u nedostatku brodova u tadašnje vrijeme. ATPL je srećom naručila brodove u pravo vrijeme i donekle iskoristila povoljnu situaciju koja je kratko trajala. Vidjeli smo kako je sve završilo i gdje smo sada što se tiče svega, da ne ponavljam.
Dakle, ja sam se pisajući moj post povodio neutemeljenom rastu cijene dionice u ovom trenutku i kako bi to trebalo izgledati u realnosti kod trgovanja dionicama, ne u mašti i željama. Da objasnim konkretnije. Zar misliš da ima onih koji su kupili ATPL po 30 kn i prodali je po 3000 kn? Da ti ja odgovorim, nema! Zašto nema? Jednostavno jer su i oni najbolji prodavali istu po 500 kn i najkasnije po 800 do 900 kn. Kad kažem najbolji, onda mislim npr. na Kristijana Floričića. Dakle, čovjeka koji je prvi prepoznao potencijal rasta ATPL na osnovi predviđanja jako velikog rasta vozarina koji sam opisao gore. No, kako sam i napisao, čak i on nije mogao predvidjeti dokle će ići cijena ATPL, a da jest, pričekao bi 3000 kn sigurno, zar ne!? Jer, fundamentalno gledajući ATPL 2007. ona je vrijedila tih cca. 3000 kn i više.
Bit investiranja, možda bolje napisati špekuliranja nije samo kupiti dionicu po niskoj cijeni, već odrediti target i prodati dionicu po toj određenoj cijeni. Zar mislite da je moguće nešto kupiti na dnu i prodati na vrhu u tom omjeru od npr. x100? Naravno da nije, a ako mislite da jest, onda nikad niste imali ozbiljan novac u igri, zapravo niste imali nikakav.
Jer, da vam pokušam sve ovako prikazati. Dakle, kupili ste 1000 dionica ATPL po 30kn i platili to 30,000 kn. Na cijeni dionice od 300 kn vi imate 300,000 kn, na cijeni dionice od 900 kn vi imate 900,000 kn, na cijeni dionice od 2000 kn vi imate 2,000,000 kn, a na cijeni dionice od 3500 kn vi imate 3,500,000 kn. Šta mislite gdje bi 99% malih ulagača prodalo istu? Da ne gatate reći ću vam ja, od 150 do 300 kn najkasnije. Onih 1% profesionalaca bi možda ostali nešto dulje, kao što je to napravio Floki, jer je on imao veliki novac iza leđa, pa je čekao donekle “njegove proračunate fundamente”.
Pazite. Nemojte se povoditi glupostima tipa, da ste uložili tada i tada $1000, sada bi imali $10 milijardi. Onako, čitam prilično puno naslova tog tipa vezanog za Bitcoin u zadnje vrijeme, da ste uložili samo $100 prije 8 godina, sada bi imali $100 miliona. Zaista je smiješno uopće pomisliti na takvo nešto. 🙂 Zar mislite da to u realnom svijetu postoji? Naravno da ne!
Morate shvatiti da je zarada x2, posebno ako je kratkoročna ogromna. Dakle, na uloženih 100,000 kn zaraditi 100,000 kn i izaći sa 200,000 kn, wooooow. Mnogima je to neostvarivo i nedosanjani san, možda čak neostvarivo za 90% investirora. Demantirajte me konketno ako sam pogriješio u ovome što pišem, slobodno. 😉
Svaka čast kolega Smart!
Kada je ATPL rasla sa 30 na 3000 kn, BDI je prilično kontimuirano rastao u 5-6 godina sa 500 na preko 10000 bodova, te su samim tim vozarine za kratkoročni najam rasle sa $5,000 na $100,000, dok je vrijednost njihovih brodova u tom trenutku došla do čak $90 miliona, a koji su plaćeni od $20 do $30 miliona. Sve se dogodilo u pretjeranoj potražnji rudače iz Kine, a u nedostatku brodova u tadašnje vrijeme. ATPL je srećom naručila brodove u pravo vrijeme i donekle iskoristila povoljnu situaciju koja je kratko trajala. Vidjeli smo kako je sve završilo i gdje smo sada što se tiče svega, da ne ponavljam.
Dakle, ja sam se pisajući moj post povodio neutemeljenom rastu cijene dionice u ovom trenutku i kako bi to trebalo izgledati u realnosti kod trgovanja dionicama, ne u mašti i željama. Da objasnim konkretnije. Zar misliš da ima onih koji su kupili ATPL po 30 kn i prodali je po 3000 kn? Da ti ja odgovorim, nema! Zašto nema? Jednostavno jer su i oni najbolji prodavali istu po 500 kn i najkasnije po 800 do 900 kn. Kad kažem najbolji, onda mislim npr. na Kristijana Floričića. Dakle, čovjeka koji je prvi prepoznao potencijal rasta ATPL na osnovi predviđanja jako velikog rasta vozarina koji sam opisao gore. No, kako sam i napisao, čak i on nije mogao predvidjeti dokle će ići cijena ATPL, a da jest, pričekao bi 3000 kn sigurno, zar ne!? Jer, fundamentalno gledajući ATPL 2007. ona je vrijedila tih cca. 3000 kn i više.
Bit investiranja, možda bolje napisati špekuliranja nije samo kupiti dionicu po niskoj cijeni, već odrediti target i prodati dionicu po toj određenoj cijeni. Zar mislite da je moguće nešto kupiti na dnu i prodati na vrhu u tom omjeru od npr. x100? Naravno da nije, a ako mislite da jest, onda nikad niste imali ozbiljan novac u igri, zapravo niste imali nikakav.
Jer, da vam pokušam sve ovako prikazati. Dakle, kupili ste 1000 dionica ATPL po 30kn i platili to 30,000 kn. Na cijeni dionice od 300 kn vi imate 300,000 kn, na cijeni dionice od 900 kn vi imate 900,000 kn, na cijeni dionice od 2000 kn vi imate 2,000,000 kn, a na cijeni dionice od 3500 kn vi imate 3,500,000 kn. Šta mislite gdje bi 99% malih ulagača prodalo istu? Da ne gatate reći ću vam ja, od 150 do 300 kn najkasnije. Onih 1% profesionalaca bi možda ostali nešto dulje, kao što je to napravio Floki, jer je on imao veliki novac iza leđa, pa je čekao donekle "njegove proračunate fundamente".
Pazite. Nemojte se povoditi glupostima tipa, da ste uložili tada i tada $1000, sada bi imali $10 milijardi. Onako, čitam prilično puno naslova tog tipa vezanog za Bitcoin u zadnje vrijeme, da ste uložili samo $100 prije 8 godina, sada bi imali $100 miliona. Zaista je smiješno uopće pomisliti na takvo nešto. 🙂 Zar mislite da to u realnom svijetu postoji? Naravno da ne!
Morate shvatiti da je zarada x2, posebno ako je kratkoročna ogromna. Dakle, na uloženih 100,000 kn zaraditi 100,000 kn i izaći sa 200,000 kn, wooooow. Mnogima je to neostvarivo i nedosanjani san, možda čak neostvarivo za 90% investirora. Demantirajte me konketno ako sam pogriješio u ovome š
Možda si u pravu ljudske psihe kad je rast u pitanju. i kad je čovjek u dobitku. al u suprotnom, kad je cijena padala sa 3500 n 100kn. i kad su mnogi kupovli u stmoglavom padu i uložili tada 200-300k a danas imaju 10-20% toga. Tad je malo teže odrediti target, jer neće to niže,ovo je dno a ono juri nizbrdo iz dana u dan.upravo ti isti su danas još unutra i četveroznamenkasta cifra im daje neku satisfakciju jer su u međuvremenu postali članovi udruga malih dioničara,postali iskusni znalci o brodovima, građevini, industriji silom prilika, pa zato i nema prometa na burzi jer kao što kažeš malo je njih zardilo 100k,a još je više onih koji žele vrtiti on što su izgubili(uložili). I sve je nekako krenulo,al je agrokor sad uhebao situaciju. Treba sad opet sastaviti nove portafolje za stabilan početak a izbor dionica sve manji…a možda i strah od novih minusa sve veci.
Simpatican si nick, ali ima puno svježjih i boljih primjera od navedenih. Pokušao sam napraviti analizu temeljem javno dostupnih podataka za ulaganja u KORF i RIVP za I.B..To sam već jednom i napisao
Korf kupovan u 03/2009 po cijenama preracunatim u danasnju RIVP po 1.80 kn i danas po dioničkoj knjigi skoro 950000 kom x 44 kn. Ali u međuvremenu je i prodano cca 900000 kom po cca 32-33 kn .Kako to računati, Kao cca realziranih ca 30 mil kn i nerealiziranih jos cca 38 mil. kn. Kako računati udjel u AP. Molim te pomozi nam da zajedno izraćunamio. Hvala
😀👍✌👌👏💥
p.s. Koliko sam po knjizi AP rekonstruirao čini mi se da je jakinulaz poceo na cijenama od cca 100 kn
NAV je jedini vjerodostojan pokazatelj vrijednosti firme mjeren na statičkim pokazateljima za brodare, a ne njihov book koji mjeri amortiziran trošak nabave imovine. To je pokazatelj koji jasno govori sto i koliko bi ostalo dioničarima da se sutra rasproda cijela flota. Ovo sto se tu trabunja su uglavnom petparačke gluposti neupućenih, “s palube”, kojekakvih g…..a iz wc školjke i sl.
Podataka za izračun NAVa ima uvijek dovoljno. Najčešće se uzimaju neki kraći prosjeci kupoprodaja brodova slične ili iste vrste. Ili je jednostavnom aritmetikom recimo procijeni sedmogodisnjak panamax od 74kDWt-a, ako recimo imaš podatak za cijenu 5 i/ili desetgodišnjeg istog takvog plovila. Naravno, moguće je dodavati premiju, za južnokorejski ili pogotovo japanski navoz, al s tim ATPL nema problema obzirom da ih je većina kineskih jeftilena.
To se radi iz ovakvih i sličnih reportsa koje rade uglavnom specijalizirane i certificirane brodarske kuće, shipbrokeri i sl.
http://www.compassmar.com/reports/Compass%20Maritime%20Weekly%20Market%20Report.pdf
Evo, kao sto i sam možeš vidjeti, novi Panamax standardne tonaže (74kDwt) stoji u narudžbi ili za isporuku odmah cca 25 mln USD, pet godina star cca 21, 10 godina 14, a dvadeset godina oko 6 mln USD. Dakle, treba identificirati brodove u vlasništvu, a ne najmu, odrediti im vrstu, godište, porijeklo i eventualno neke posebne karakteristike. Zatim treba pozbrajati dobivene vrijednosti dodati kes i drugu imovinu ili procijeniti njezine vrijednosti i oduzeti ukupan dug (ugrubo) i tada se dobije NAV koji se podijeli s brojem dionica i to bude otprilike to.
Naravno, uprava ne želi navesti na svojoj stranici koji su brodovi njezino vlasnistvo, a koji unajmljeni, pa to zahtjeva malo istraživanje unazad. Uglavnom, Book je puno veći od NAV-a i ATPL je kao sto i sam znaš, po tom pokazatelju opasno precijenjena.
Ovo bodano je ključno. Koliko dioničara tako mjeri vrijednost firme, u situaciji kad firma nastavlja poslovanje?
[/quote]
Pa svi mjere. To je pravi, realni book. Pogotovo u situaciji u kojoj su oni, visoke razine duga.
Pogledaj na trećoj stranici ovog dokumenta koji sam stavio u prilog kretanje drugoročnih cijena (bulk) brodovlja: http://www.compassmar.com/reports/Compass%20Maritime%20Weekly%20Market%20Report.pdf i što ti to govori? Upravo zbog tog grafa odnosno trenda kretanja cijena brodovlja, vrijednosti booka u bilanci i one stvarne mjerene kao razlika cijena koje je moguće postići od prodaje imovine umanjeno za dugove, nisu usklađene i to odstupanje je diferencija između NAV-a i Book-a. Dobro, to je još složenije jer NAV ne uzima u obzir imovinu uzetu u najam i ne diskontira njezine novčane tokove, al isti su samo diferencija odnosno NAV u pojedinoj točki promatranja. Nitko ne tvrdi da oporavkom vozarina neće rasti cijene brodova, jer vjerojatno hoće, to je vrlo logično i očekivano, no tu baš ATPl koja je uglavnom rasprodala flotu ima problem jer se ta imovina posljednjih godina prepolovila. Umjesto da su barem uspjeli sačuvati imovinu, oni su sve rasprodali i sad ćemo vidjeti imaju li uopće ideje što napraviti… meni se čini da nemaju i da ta kompanija polako odlazi u zavjetrinu. Da ne upotrijebim neki jači pojam.
[/quote]
Ako misliš da će skoro bankrotirati, onda ok. Ja ne mislim, a ne čini mi se da je i tržište uvjereno.
@ deveen
Nema to veze s bankrotiranjem, al to je način procjene statičke vrijednosti brodara. Možete vi gledati sto god želite, al to je ono sto je rocksolid početak i kraj svake suvisle analize.
Čovjek je ušao u utrku prije pucnja, i to je to. Tko je nama ostalima branio? Stekao je prednost, legitimnu, a sad ima i vjetar u leđa – stanje u sektoru je neusporedivo bolje i izgledno je da će se poboljšavati barem dvije naredne godine.
Pa u tekućoj godini je atpl dugoročne i kratkoročne obveze poprilično smanjila. što od zarade prodajom brodova ,što pozitivnim poslovanjem. baš me zanima kako će biti kad se ubroji još ovaj zadnji kvartal. Još jedna ovakva godina i evo ih na konju.
Što znači poprilično?
Napiši točno koliko i stavi to u direktnu usporedbu sa iznosom dobivenim od prodaje brodova i ostvarenim rezultatima?
Pitanje je, koliko oni moraju prodati imovine da bi financirali dug, jer ga iz tekućeg poslovanja i dalje ne mogu financirati, ili mogu? I da li se radi o trenutnoj neusklađenosti primitaka i izdataka ili je problem financiranja permanentan problem?
Krasan istovar…
Čemu to?