| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
ATPL | 49,00 | 74.725 | 1,525 | 47,60 | 49,50 | 0,00% |
Knjigovodstveni kapital značajno premašuje neto vrijednost kapitala. To je posljedica vodjenja imovine po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za trošak amortizacije. Pad cijena brodovlja na trzistu proteklih je godina bio veći od vrijednosti obračunate amortizacije. Zato njihova imovina u knjigama još uvijek značajno premasuje vrijednost te imovine na trzistu. Ne provode osim periodično (svakih) nekoliko godina testove umanjenja vrijednosti imovine. Sto nije ni čudo kada se pogleda da im je revizor trecerazredna kuća iz Splita koja nema ni reputaciju ni iskustvo i na koju očito je uprava utječe svojim postupanjem.
Dakle, kao posljedica svega navedenog, omjer duga i NAV-a je daleko nepovoljniji.
Imali su prije par godina vrlo značajno umanjenje vrijednosti imovine, a ne znamo točno koliko vrijednost imovine u knjigama premašuje vrijednost imovine na tržištu (ako uopće sad, s obzirom na kretanja u zadnjih godinu dana). Zašto bi uopće svodili brodove na tržišnu vrijednost ako je svrha biznisa dugoročna eksploatacija brodova?
[/quote]
Premašuje i dalje značajno jer vrijednost brodovlja značajno nije rasla u posljednjih godinu dana što zorno ukazuje da je oporavak na staklenim nogama. Zato i US brodari ne reagiraju na rast indeksa. Tržište se ponaša racionalno, za razliku od marginaša koji pumpa cijenu.
[/quote]
Obzirom fa si jako upućen možeš li nam pojasniti kako funkcionira margin. Hvala
😀👍✌👌👏💥
Kako koji brod u kako kojem bazenu.
Moras prekopati fixtures po sajtovima pa ako nadjes neke reprezentativne…
Ali ne brini, vozi dobro, vidjet ces na FI.
Knjigovodstveni kapital značajno premašuje neto vrijednost kapitala. To je posljedica vodjenja imovine po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za trošak amortizacije. Pad cijena brodovlja na trzistu proteklih je godina bio veći od vrijednosti obračunate amortizacije. Zato njihova imovina u knjigama još uvijek značajno premasuje vrijednost te imovine na trzistu. Ne provode osim periodično (svakih) nekoliko godina testove umanjenja vrijednosti imovine. Sto nije ni čudo kada se pogleda da im je revizor trecerazredna kuća iz Splita koja nema ni reputaciju ni iskustvo i na koju očito je uprava utječe svojim postupanjem.
Dakle, kao posljedica svega navedenog, omjer duga i NAV-a je daleko nepovoljniji.
Imali su prije par godina vrlo značajno umanjenje vrijednosti imovine, a ne znamo točno koliko vrijednost imovine u knjigama premašuje vrijednost imovine na tržištu (ako uopće sad, s obzirom na kretanja u zadnjih godinu dana). Zašto bi uopće svodili brodove na tržišnu vrijednost ako je svrha biznisa dugoročna eksploatacija brodova?
[/quote]
Premašuje i dalje značajno jer vrijednost brodovlja značajno nije rasla u posljednjih godinu dana što zorno ukazuje da je oporavak na staklenim nogama. Zato i US brodari ne reagiraju na rast indeksa. Tržište se ponaša racionalno, za razliku od marginaša koji pumpa cijenu.
[/quote]
Imaš neki podatak koliki je taj porast?
Kako god, opet se vraćam na to da ne vrednuju brodove po tržišnoj vrijednosti, niti bi to trebali raditi. U izvještaju za 2016. su napisali da su knjigovodstvenu vrijednost temeljili na temelju vrijednosti imovine u upotrebi, koja ovisi o vozarinama. Ne znamo koje vrijednosti su koristili za izračun (što stvarno jest nešto što bi trebalo objaviti, barem ugrubo), ali evo npr. podatak od prije par dana da su prosječne vozarine u 2017. porasle 63%. Vaš link …[/url]
Nisam siguran da su koristili tako veliko povećanje koliko je stvarno ispalo, tako da je moguće da je vrijednost u upotrebi i veća nego što su izračunali.
Knjigovodstveni kapital značajno premašuje neto vrijednost kapitala. To je posljedica vodjenja imovine po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za trošak amortizacije. Pad cijena brodovlja na trzistu proteklih je godina bio veći od vrijednosti obračunate amortizacije. Zato njihova imovina u knjigama još uvijek značajno premasuje vrijednost te imovine na trzistu. Ne provode osim periodično (svakih) nekoliko godina testove umanjenja vrijednosti imovine. Sto nije ni čudo kada se pogleda da im je revizor trecerazredna kuća iz Splita koja nema ni reputaciju ni iskustvo i na koju očito je uprava utječe svojim postupanjem.
Dakle, kao posljedica svega navedenog, omjer duga i NAV-a je daleko nepovoljniji.
Imali su prije par godina vrlo značajno umanjenje vrijednosti imovine, a ne znamo točno koliko vrijednost imovine u knjigama premašuje vrijednost imovine na tržištu (ako uopće sad, s obzirom na kretanja u zadnjih godinu dana). Zašto bi uopće svodili brodove na tržišnu vrijednost ako je svrha biznisa dugoročna eksploatacija brodova?
[/quote]
Premašuje i dalje značajno jer vrijednost brodovlja značajno nije rasla u posljednjih godinu dana što zorno ukazuje da je oporavak na staklenim nogama. Zato i US brodari ne reagiraju na rast indeksa. Tržište se ponaša racionalno, za razliku od marginaša koji pumpa cijenu.
[/quote]
Imaš neki podatak koliki je taj porast?
Kako god, opet se vraćam na to da ne vrednuju brodove po tržišnoj vrijednosti, niti bi to trebali raditi. U izvještaju za 2016. su napisali da su knjigovodstvenu vrijednost temeljili na temelju vrijednosti imovine u upotrebi, koja ovisi o vozarinama. Ne znamo koje vrijednosti su koristili za izračun (što stvarno jest nešto što bi trebalo objaviti, barem ugrubo), ali evo npr. podatak od prije par dana da su prosječne vozarine u 2017. porasle 63%. Vaš link …[/url]
Nisam siguran da su koristili tako veliko povećanje koliko je stvarno ispalo, tako da je moguće da je vrijednost u upotrebi i veća nego što su izračunali.
[/quote]
Oni vode imovinu po nabavnoj vrijednosti odnosno po amortiziranom trošku nabave a ne prema tržišnoj vrijednosti. Ne možeš uzeti rast BDI-ja u povijesno najnižoj godini i od te točke gledati rast. Da je toliko koliko je porasla vrijednost indeksa rasla vrijednost imovine onda bi oni ostvarili značajniji porast vrijednost s te osnove. No, imovina raste mnogo sporije jer cijene brodova su zasad samo blago rasle. Otuda oni imaju znacajan nesrazmjer izmedju NAV-a (trzisne neto vrijednosti imovine) i knjigovodstvene vrijednosti. Uglavnom, Book je značajno precijenjen po mojoj procjeni. NAV nije veci od 300 kuna po dionici. No, već smo se bavili njihovim marifetlucima detaljno i utvrdili da petljaju, da su netransparentni i da ne žele taksativno navesti koje brodove odnosno koji dio flote imaju u vlasništvu, a koji su prodali i uzeli u bareboat charter odnosno unajmili. To je fundamentalan podatak koji navodi ama bas svaka svjetska bulk kompanija. Oni, po starom dobrom običaju nikad ne navode. Možda SOA ipak zna…
Vauvau…
Cijena je isto tako pala iracinalno ispod 200-300 kn, ja nisam vidio ama baš nikakav razlog osim da se onako brutalno niske vozarine zadrže bar 4-5 godina pa da valuacije dođu na te razine,
sad se to malo ajmo reći malo vratilo i ustabililo, a IB je jednostavno izuo iz cipela sve one koji su čekali da se tržište oporavi pa da onda krene rast dionice,,, tako ih je preveslao ufff, ali kasno je sad plakati za prolivenim mlijekom,, do sad je naraslo 6 puta, ali ja to gledam kao da se samo vratil od nekih ok razina sa kojih je u biti i ubijeno na onih 100, to mi tada nije bilo baš jasno i zato su neki iskoristili pladanj sa kolačima 😉
Oni vode imovinu po nabavnoj vrijednosti odnosno po amortiziranom trošku nabave a ne prema tržišnoj vrijednosti. Ne možeš uzeti rast BDI-ja u povijesno najnižoj godini i od te točke gledati rast. Da je toliko koliko je porasla vrijednost indeksa rasla vrijednost imovine onda bi oni ostvarili značajniji porast vrijednost s te osnove. No, imovina raste mnogo sporije jer cijene brodova su zasad samo blago rasle. Otuda oni imaju znacajan nesrazmjer izmedju NAV-a (trzisne neto vrijednosti imovine) i knjigovodstvene vrijednosti. Uglavnom, Book je značajno precijenjen po mojoj procjeni. NAV nije veci od 300 kuna po dionici. No, već smo se bavili njihovim marifetlucima detaljno i utvrdili da petljaju, da su netransparentni i da ne žele taksativno navesti koje brodove odnosno koji dio flote imaju u vlasništvu, a koji su prodali i uzeli u bareboat charter odnosno unajmili. To je fundamentalan podatak koji navodi ama bas svaka svjetska bulk kompanija. Oni, po starom dobrom običaju nikad ne navode. Možda SOA ipak zna…
Pa nisu oni fond da moraju imati dnevni izračun NAV-a po tržišnim vrijednostima. Činjenica je da im je vrijednost brodova u jednom trenutku bili značajno veća od nadoknadive i da su knjižili umanjenje vrijednosti od 750 mil kn.
Porast BDI-a gledam u odnosu na 31.12.2016. jer su na taj datum zadnji put radili test umanjenja imovine. Poanta je sljedeća: na 31.12.2016. imali su neto knjigovodstvenu vrijednost brodova manju od tržišnih vrijednosti i to su branili izračunom vrijednosti u upotrebi, s očekivanjima rasta vozarina. U 2017. došlo je do značajnog poboljšanja vozarina, a brodovi su još jednu godinu amortizirani tako da je za očekivati da je ta nadoknadivost još lakše dokaziva. Možda je čak knjigovodstvena vrijednost na razini tržišnih.
Inače ne razumijem tvoj kut gledanja, s jedne strane stalno spominješ vlasništvo nad brodovima, a s druge strane na tržišne vrijednosti istih. Tržišna vrijednost je nebitna ako ne misliš prodati, a ako prodaš, nemaš vlasništvo.
Što se tiče transparentnosti izvještavanja, slažem se da su tu potrebna značajna poboljšanja, Od samih financijskih izvještaja kojima nedostaje mnogo objava zahtjevanih od standarda financijskih izvještavanja do dodatnih objava uprave.
Nisu fond i ne moraju voditi dnevni izračun. Al trebaju raditi i pravilno primjenjivati test umanjenja vrijednosti, a oni to očito rade kako im pase. Gle, revizor im je Lejin list, a zna se tko je Lejo i kako je on pokrivao marifetluke u IGH.
Nema šanse da je njima Book manji od NAV-a. Tržišna vrijednost brodova je bitna jer ona je jedina vjerodostojna za izračun NAV-a, a ne vodjenje imovine po amortiziranom trošku nabave. Dioničare zanima sto oni mogu dobiti kad se imovina umanji za obveze na tržišnom principu, a ne diskontiranjem vozarina od imovine koju firma drži u najmu jer se tom vrijednošću može manipulirati i nije je tako lako ni intiuitivno procijeniti. Upravo oni i drže Book iznad NAV-a da se knjigovodstveno manje razrijede ako bude dokapa. Samo, fućkaš ti knjigovodstveni Book kad nemaš vise imovine na kojoj mozes generirati dobit i novac. Kad vodiš mark to Market brodovlje onda imaš u situaciji rasta vozarina i cijena brodovlja dvije poluge rasta vrijednosti firme. Kanal koji nosi operativne zarade i kanal rasta vrijednosti same imovine za potrebe operativne zarade. To je vezano, no njihova strategija rasprodaje flote i generiranja zarada na unajmljenim plovilima je strategija skrivanja stvarnog stanja stvari. Gledam inozemne brodare, oni uglavnom imaju cijelu ili glavninu flote u vlasništvu. Valjda oni dobro znaju zašto je tome tako.
Kako rade test umanjenja ne znamo jer nisu skoro ništa o tome objavili, što je značajan nedostatak u izvještavanju. Ja Listu isto ne vjerujem previše (iskustvo iz prve ruke) i već sam pisao da bih rado vidio izvještaj Deloittea koji se očito radi za neke potrebe (vjerojatno stranih kreditora).
Nisam ljubitelj mark to marketa ako ti to nije biznis zbog nerealnih fluktuacija rezultata. Neka se u bilješkama objavljuju tržišne vrijednosti, ali bez knjiženja. Općenito, treba objavljivati sve bitne parametre i za vrijednost u upotrebi pa nek čitatelj sam ocijeni koliko su realne.
Što se tiče NAV-a, nisam neki stručnjak, ali mislim da nema puno metoda procjene vrijednosti temeljenih na NAV-u, osim likvidacijske, a do toga ipak (još) nije došlo.
Da se razumijemo, moje iskustvo s Listom nema veze s Atlantskom, a Deloitte sami spominju već godinama u izvješću uprave.
moj bi konstruktivni prijedlog bio :
“stanimo na loptu”
ako ne griješim mi upravu iz uvoda ulazimo u zaplet a emocije uzavrele,pred ključanjem?
treba nešto sačuvati i za rasplet?
trebat ćemo i optimizma ali još više pesimizma u raspletu pa…
šalu na stranu.
transparentonst je proces i treba težiti pomacima na bolje.
ulaskom novog,najvećeg dioničara dobili smo što smo mogli samo “sanjati”
više kontrole,više transparentnosti prema malim dioničarima.
proces je nešto što traje a oni koji žele preko noći neka se presele na za sebe bolje prilike.
ako će,kada će dokap on će pritisnuti još više u traženju transparentnosti.
vidim razlog za strpljivost,za sada.
vozarine na trogodišnjem vrhu su nemali vjetar u leđa poslovanju,budućnosti….
da,na burzi se kupuje budućnost.kupovala se na 1xx,kupovala se je danas na 64x,kupovat će se sutra na…
stvarno ne mogu prhvati ljutnju pesimizma koji nije želio prihvatiti tako jasne,snažne signale u prošosti kao što su najmanji order book u 20g(dvadeset godina)???
a na temeljutoga su mogli kupovati po 2xx??
ok,sada imamo nove argumente koji ukazuju da je značajno najizgledniji scenarij rast vozarina u 2018 preko 2000 a max???vidjećemo….
ako je cijena danas x kolika će biti budućnosti sa min 20% većim vozarinama.
to je po meni najcrniji scenari a srednji?a najbolji?
napisao sam pesimistima na brodarima:
“nećete moći izvući vjerodostojan izgovor kolikogod kreativni bili”
odvrtite temu na početak ove godine i vidjet ćete da vam se po xxx puta ponavljaju isti argumenti
koji su i dobili svoju potvrdu kroz rast vozarina.
a dalje?
proučiti argumente za i protiv i donjeti odluku,a retroaktivno se ne može.
rezimirat ćemo nekad.
respect
Evo da se netko ne uvrijedi ili misli da drukam: ne mislim da se išta mulja i vjerujem u objavljena izvješća. Iskustvo s Listom sam spomenuo vrlo usputno, staro je dosta godina i nema veze s Atlantskom. Držim da bi financijski izvještaji trebali (po standardima) imati više objava, pogotovo u dijelu gdje se koriste procjene i tu bih volio vidjeti poboljšanja. I da, imam dionice Atlantske.
Kako rade test umanjenja ne znamo jer nisu skoro ništa o tome objavili, što je značajan nedostatak u izvještavanju. Ja Listu isto ne vjerujem previše (iskustvo iz prve ruke) i već sam pisao da bih rado vidio izvještaj Deloittea koji se očito radi za neke potrebe (vjerojatno stranih kreditora).
Nisam ljubitelj mark to marketa ako ti to nije biznis zbog nerealnih fluktuacija rezultata. Neka se u bilješkama objavljuju tržišne vrijednosti, ali bez knjiženja. Općenito, treba objavljivati sve bitne parametre i za vrijednost u upotrebi pa nek čitatelj sam ocijeni koliko su realne.
Što se tiče NAV-a, nisam neki stručnjak, ali mislim da nema puno metoda procjene vrijednosti temeljenih na NAV-u, osim likvidacijske, a do toga ipak (još) nije došlo.
NAV je jedini vjerodostojan pokazatelj vrijednosti firme mjeren na statičkim pokazateljima za brodare, a ne njihov book koji mjeri amortiziran trošak nabave imovine. To je pokazatelj koji jasno govori sto i koliko bi ostalo dioničarima da se sutra rasproda cijela flota. Ovo sto se tu trabunja su uglavnom petparačke gluposti neupućenih, “s palube”, kojekakvih g…..a iz wc školjke i sl.
Podataka za izračun NAVa ima uvijek dovoljno. Najčešće se uzimaju neki kraći prosjeci kupoprodaja brodova slične ili iste vrste. Ili je jednostavnom aritmetikom recimo procijeni sedmogodisnjak panamax od 74kDWt-a, ako recimo imaš podatak za cijenu 5 i/ili desetgodišnjeg istog takvog plovila. Naravno, moguće je dodavati premiju, za južnokorejski ili pogotovo japanski navoz, al s tim ATPL nema problema obzirom da ih je većina kineskih jeftilena.
To se radi iz ovakvih i sličnih reportsa koje rade uglavnom specijalizirane i certificirane brodarske kuće, shipbrokeri i sl.
http://www.compassmar.com/reports/Compass%20Maritime%20Weekly%20Market%20Report.pdf
Evo, kao sto i sam možeš vidjeti, novi Panamax standardne tonaže (74kDwt) stoji u narudžbi ili za isporuku odmah cca 25 mln USD, pet godina star cca 21, 10 godina 14, a dvadeset godina oko 6 mln USD. Dakle, treba identificirati brodove u vlasništvu, a ne najmu, odrediti im vrstu, godište, porijeklo i eventualno neke posebne karakteristike. Zatim treba pozbrajati dobivene vrijednosti dodati kes i drugu imovinu ili procijeniti njezine vrijednosti i oduzeti ukupan dug (ugrubo) i tada se dobije NAV koji se podijeli s brojem dionica i to bude otprilike to.
Naravno, uprava ne želi navesti na svojoj stranici koji su brodovi njezino vlasnistvo, a koji unajmljeni, pa to zahtjeva malo istraživanje unazad. Uglavnom, Book je puno veći od NAV-a i ATPL je kao sto i sam znaš, po tom pokazatelju opasno precijenjena.