BCI Average of the T/C routes $15074 (DOWN 335)
BPI Average of the T/C routes $6061 (DOWN 72)
BSI Average of the T/C routes $6918 (DOWN 74)
BHSI Average of the T/C routes $6183 (DOWN 40)

Tada bi se izvukli oni koji imaju drugu djelatnost koja nosi veću dobit od brodarstva, a to ipak nije ATPL koji stavlja sve karte u brodarstvo očekujući skori oporavak.
[/quote]

Koliko me je meni poznato ostale djelatnosti ostvarile su 17% prihoda, pa to nije zanemarivo. Btw, čujem da su u zadnje vrijeme prodali neke poslovne prostore u novoj upravnoj zgradi PBZ i nekoj drugoj banci, bit će tu zarade, a hoteli su kvisko. Ima se, ne brini ništa, mirno spavaj.

Prodali poslovne prostore bankama, prodali hotel Talijanima, prodali 4 broda (Svenja, Mokošica, Petka, Šipan) i zaradili na turizmu 10 milijuna. Još uz to znamo da voze po starim ugovorima sa većim cijenama do sredine 2013., a unatoč svemu tome imaju gubitak 20 milijuna kuna. Imaju još 2 hotela za prodati, a što onda?

Nisu ni drugi brodari bez imovine pa da moraju sutra staviti ključ u bravu, zato sam i rekao da bi moglo potrajati godinama ako očekujete masovne likvidacije drugih i mislite da će od toga ATPL profitirati.

Ako dođe do dokapitalizacije, to bi bilo kao šminkanje mrtvaca. Povećanje TemKap i izdavanje novih dionica, navlačenje novog kapitala i rušenje svih mostova sa nadom u atpl>1k kn je posebna priča i nije još vrijeme za nju, ali da si pogodio dur, tj. mol, jesi.

Opet, pazite jednu stvar: tko je lud naručivati brodove u ovakvoj situaciji?

To je ono što mislimo mi ovdje na forumu, mi koji tu i tamo nešto pročitamo, pejstamo link, pratimo cijeli priču kroz dvije dimenzije. A firme ulažu desetke\stotine milijuna dolara i uredno se puni knjiga narudžbi i istovremeno
vozi se sa pušionama. Veliki će progutati male i diktirat će cijene. Treba samo naći dobor mjesto. Prisojno, ali blizu hrasta.

Pojednostavljeno: u Zagrebu postoji mjesto kada trebate fuš “majstora”, odete tamo i hrpetina muških 20g-60g s rukama u džepovima se smuca okolo i čekaju da ih pokupi neki gazda. Zamislite sad da trebate jednog i mislite si kako ćete reći “dajem 20 kn po satu, oš-neš. Tko hoće, nek istupi”. I onda dođe jedan jedini lik sa šarenom kravatom i veli: “Nemere. Četeres i ni veniga niže”.
A naručeni beton samo što nije došao.
Pristanete, on zove “Jozou, Ramize, Miki”…
Povucite paralelu sa BDI.
Mislim da je uređenje tržišta transporta u tijeku i da su ovo posljedice.

@Jethro
Ne bih se složio s Vama da je posrijedi uređenje tržišta transporta ako jest onda ide moje pitanje zašto baš sad, zašto to uređenje nije išlo davno prije.
Osnovni problem po meni jest što se poljujala ponuda i potražnja između istoka i zapada, i pitanje vremena je kad će se ta vaga uravnotežit…

zašto ne prije? nastalo je nakon rekordnog bdi, kad su svi se bacili u biznis sa transportom, počela je hiperprodukcija brodova i opći kaos u transportu. kolidiralo sa krizom, smanjena potražnja a povećana ponuda od mnoštva raznih. jedno vuklo drugo i red je nužan. puno operatera je kontraproduktivno, jer će uvijek biti neobuzdane licitacije. manje brodara, više reda, ne nužno i manje brodova. nije bilo prije potrebe za tim dok se tržište moglo kontrolirati, no neobuzdano\kaotično tržište ima posljedice upravo ovakve…
kako kažeš, uravnoteženje vage nije presudno u ovoj priči, jer ako će kinezi iz unutrašnjosti koji mora ni na razglednici nisu vidjeli radit za šaku riže na brodovima, tko im može konkurirati?
ipak mislim da je spasonosno “monopoliziranje”, odnosno uređenje tržišta.
transport je neophodan.
ljudi su se uvijek rađali, umirali i šišali i zato je nužno da babice, pogrebnici i frizeri ne spuštaju cijene, da djeluju kao jedan, a ne svatko za sebe, jer je to jedini način da svi prosperiraju, a ne da se radi kako se ne bi umrlo od gladi.

kolidiralo sa krizom, smanjena potražnja a povećana ponuda od mnoštva raznih.
[/quote]

Ne bi se složio. Obujam svjetske trgovine raste iz godine u godinu neovisno o krizi, međutim i flota raste ali po znatno većim stopama i to je razlog trenutačnog disbalansa u ponudi i potražnji za brodskim prostorom. No, kako su naruđbe novogradnji za 2014/2015 tanke, a u 2013. za očekivati je bankrot određenog broja brodara, ravnoteža će se postići, no to neće biti tako brzo. Ipak, ne treba slijepo slušati kojekakve analitičare, tržište će mnoge iznenaditi, jer sjetite se samo npr.2010. godine, nije mi poznat ni jedan analitičar što je 2009. predvidio dobru 2010. godinu.

koeficijent likvidnosti 1,96.. izvrsno
ukupna zaduženost 49,2%,tolerantno
amortizacija 33 mil kn kvartalno
kamata na kredite cca 15 mil kn kvartalno
ako bi ATPL godišnje imala gubitak od cca 80 mil kn novčani tok ne bi bio ugrožen
ATPL može u slijedeće tri godine imatio gubitke od cca 100 kn po dionici
ili otprilike 140 mil kn.
Dakle,BV bi sa sadašnjih cca 1100 u slijedeče tri godine skliznuo na 800.
A kad tad će se brodari tržiti po BV.
I za strpljive bi to bilo lijepih 250%.
A vi kupujte 10% u ERNT ili HT ili O% u LEDU.
ATPL je sigurna investicija jer tolerantna ukupna zaduženost i dosta dobra likvidnost garantiraju opstanak firme i u ovim teškim uvjetima.

Za strpljive će biti meda i mlijeka u potocima!

Sigurna investicija ,,,plačali ju 1200kn a sad je 200kn,,,,,neki dan sam slušao analitičara koji predlaže ulaganje u RH privredu Hrvatima u inezomstvu koji bi za zauzvrat dobili dionice ,,,,,evo vam primjera gospodo platite 1200kn a sad imate 200kn.