| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
ATPL | 42,78 | 1.626 | 38 | 42,50 | 43,00 | -1,16% |
@shogun
Da li je moguće da zbog visokih cijena željeza i potražnja oslabi odnosno moguć negativni efekt na vozarine?
kolega shogune inače vas volim čitat i cijenim al imam par upitnika nad glavom… što je to vrhunski analitičar i da li oni baš sve dobro analiziraju i predviđaju!? zašto kad gledam cnbc svak dere po svom i niko se s nikim ne slaže od njih!?
Zasad svi sektorski analitičari se slažu da postoji dobar outlook za brodare i trgovinu željeznom rudačom i žitaricama. Oprosti ako su moje riječi dobile negativan smisao, samo želim reći da mi i mirovinci gledamo drugim očima stvari na tržištu. Tj. samim time što tu pišemo po forumu i radimo česte preinake po portfelju nekada nam skraćuje pogled.
Treba uzeti i EU brodare, azijske i japanske kada se baš radi peer. ovo sada treba gledati kroz “neočekivani” priljev keša na tržište i kratkoročno vjerovatno priliku za izlaz. Moguće da fond menageri mirovinaca imaju čak i kontakte sa upravom i njihove planove za 2008-u. Ako je naš ulagački horizont 1-2g. Njihov je 5-10godina…opet će neki igrati day trejd kao raiffeisen i neće gubiti priliku da skrate poziciju ako im se priča čini precijenjena ali većinom su long term igrači i super. Nek prodaju kada je euforija, kupuju dok je disforija i tako peglaju grafove i povećavaju likvidnost. 5% gore-dole dok gradiš poziciju nema smisla, ionako su to zaradili samim povlačenjem love iz OIF-a nedavno.
Ne sumnjam u kvalitetno tvoje razmišljanje i mister strawinskog. Oprosti na krivo biranim riječima. Slažem se da analitičari znaju griješiti jer to su uostalom neki napravili 2005-te gledajući prekratkovidno na cijelu priču sa brodarima i vjerovatno mnogima izbili lovu iz đepa (govorim na US tržište)
ATPL je jednostano prekvalitetna tvrtka da je svi mirovinci žele, tim više što su to dugoročni ulagači.
Možda se jednostavno dogodilo ko prije njegova djevojka[smiley]
Po meni mirovnjaci su super ovo izveli, pa pogledajte s koliko su love usli u ATPL i JDPL a cijena poslije njih se vratila na razinu od proslog tjedna. Ako ulazak dize cijenu a izlaz spusta, njihov ulazak od jednom tuto force njima je dao ulaznu cijenu koju su mogli samo sanjati laganim dokupljivanjem u nekoliko tjedana. Pogledajte sta je Florcic napravio svojim izlaskom sa JDPL sa nekih 8.. spustio je na cak 660 u jednom trenutku, a mirovnjaci lupaju i niko ne zna do kada ce i koliko jos tako da trziste cuci i ceka. Jos jednom cu reci mirovnjaci su ovo dobro izveli gledajuci njihov interes a sto se nas tice puno bi bolje bilo da su kupovali 2-3 tjedna.
Što se tiče mirovinaca, nisu oni nikakvi kauboji, oni samo imaju jako jako puno love. I to ne svoje.
Ovo što su počeli ulagati je samo jedan mali dio onoga što oni misle uložiti u neke dionice, a ima ih barem 30-ak. Znači, kolega Strawinsky da Vi ulažete jedan mali dio recimo 1/25 onoga što mislite uložiti objasnite način na koji bi Vi to kupovali ?
I jedan podatak, u prosjeku, najobrazovaniji ljudi iz branše su u prosjeku u mirovinskim fondovima.
Recimo u inv. fondovima je prosjek 3 godine rada u struci, što će ti reći da ti ljudi nisu uopće doživjeli ozbiljnije krize.
Da Hanfa nije uletjela s ovim pravilnikom bilo bi svega u fondovskoj industriji, ko od tih ljudi (a neki su imali prinose i 60%) sada nije naučio neće nikad.
Pozdrav svima.
Živjela ATPL.
Dali neko zna koliko mirovinski fondovi imaju pravo uloziti u ATPL?
pO MOJIM SAZNANJIMA svaki po 200 milja OVO JE TEK POCETAK
Čini mi se da smo svi preživjeli puste šokove njihove škole….
Ponekad nedokučivi razlozi postave more upitnika i na kraju se ipak složi na svoje mjesto…
Postanemo debelokošci…
Neće ni novi fondovi koji su u ATPL svježe ušli dozvoliti neke veće padove…
Neće nas ipak ni puštati da dugo guštamo u naglim skokovima…itd…
Molim nekog stručnijeg da mi odgovori da li postoji jasna korelacija između rasta cije ne željeza i rasta vozarina.Muči me odgovor na to do koje granice je npr. Kinezima isplativo kupovat željezo.Sada je to oko180-200$ po toni s prijevozom,ako na to dodamo rast cijene od najavljenih 25-50% možda mogu tražiti kompenzaciju u jeftinijem prijevozu ili sam fulo tj. i prijevoznici mogu diči cijenu.Ako je tako onda bi cijena skočila na nekih 300$ po toni.
Molim da nam netko ko kuži analizira situaciju.HVALA!
P.S.iz priloga se može zaključiti da postoji korelacija.
Molim nekog stručnijeg da mi odgovori da li postoji jasna korelacija između rasta cije ne željeza i rasta vozarina.Muči me odgovor na to do koje granice je npr. Kinezima isplativo kupovat željezo.Sada je to oko180-200$ po toni s prijevozom,ako na to dodamo rast cijene od najavljenih 25-50% možda mogu tražiti kompenzaciju u jeftinijem prijevozu ili sam fulo tj. i prijevoznici mogu diči cijenu.Ako je tako onda bi cijena skočila na nekih 300$ po toni.
Molim da nam netko ko kuži analizira situaciju.HVALA!
P.S.iz priloga se može zaključiti da postoji korelacija.
Po meni iz slike ne vidim vezu izmedu cijene rudace i vozarina. Vidljiva je razlika rasta rudarskog sektora i cijelog S+P indexa.
prije par mjeseci bio sam malo po dalekom istoku te se vratio pun korisnih info.
Kinezi uzimaju koncesije nad afričkim rudnicima (ugljen, Fe, uran itd. ) kina, indija, thailand, malezija i bliske im zemlje, ubrzano se razvijaju te smatram da ce i u buduce faliti brodskog prostora, a s tim i da ce vozarine rasti.
Atlantska plovidba nema samo brodove za rasuti teret kojima sada vozarina ide u nebesa, vec su tu i brodovi za prijevoz teskih tereta koji su u doba krize (kad su propale ostale hrv brodarske firme) spasili atlantsku. Ti brodovi obicno plove iz j.koreje prema perzijskom zaljevu gdje prevoze tzv. project cargo za naftnu industriju miljunske vrijednosti.
Evo jedne slike s broda Lapad koji je odvezen prije par godina u razalište
Vozarine su velikim dijelom uvijetovane Kineskom potražnjom za željeznom rudom, a cijena je odraz istog. Najveće čeličane plaćaju samo 9,5% veću cijenu u odnosu na prošlu godinu, dok je spot cijena (uglavnom indijska ruda) eksplodirala. Zato će rio plasirati 15Mt na tržište u prvom mjesecu sa predpostavljenom zaradom od 1,5B$ brutto u odnosu na ono što imaju sa Kinezima već dogovoreno.
Za vozarine bitna cijena čelika i potražnja za njim. Znači ako krajnji korisnici odbiju plaćati visoke cijene čelika (svijet) tu vozarine padaju na niže nivoe, ali Kineska unutrašnja potražnja za čelikom ne slabi i daje podršku na nižim razinama.
Inventories at US service centres and OEMs are up from the very low levels of a month ago. The proposed January price rises have spawned a mild buying frenzy for December delivery. The market is described as “moderately strong” due to tightened supply, with little or no offshore offers. The October transaction price increases are now fully implemented. However, distributors report that underlying demand is only steady. There is a great deal of anxiety over which way the economy is heading.
In Canada, producers have announced a $C40 per tonne increase for January business. A portion of the rise has been accepted on some products but service centres are worried that their customers will not be able to absorb the higher prices. Current demand is weak with substantial automotive production cuts planned for period one. Inventory levels have been falling. Moreover, offshore imports are not a factor. The strong Canadian dollar is having a detrimental impact on the country’s manufacturing base.
Chinese prices have made some very positive developments over the last month in a climate of strong demand and low stock levels. As expected, increases in input costs have encouraged producers to push for higher prices. Meanwhile, the strong Yuan, together with recent changes to the export tax system, continues to dampen overseas business.
In Japan, demand from the major domestic manufacturing sectors is still firm and steel exports are also growing. Producers are talking up price rises for April which they feel will be necessary to compensate for higher raw material costs. Total domestic stocks of coil held by the mills and service centres, as end October, moved up by just 0.8 percent compared to September. Quayside inventories of imported flat products dropped by 1.3 percent in the same time frame – the first fall in three months.
Downstream demand is strengthening in South Korea. Automotive, shipbuilding and machine manufacturing are all expected to perform well in 2008. In Taiwan, CSC has announced its domestic list prices for the first quarter of next year. The company has proposed increases for most flat product categories. Demand is strong and raw material prices and shipping costs are rising.
The Polish economy continues to prosper. Mittal Steel Poland will roll over December prices into January 2008. In the Czech Republic and Slovakia, mills and customers continue to keep stocks under control. The market is not troubled by large quantities of imports. We have noted some price deterioration this month, partly because a number of steel contracts are made in Euros and both Czech and Slovak currencies are very strong at present. This is also adversely affecting exporters.
Following ArcelorMittals’ price announcement, it now seems unlikely that any strip mill product increases will be implemented in Western Europe in the first trimester 2008. The company intends to defer the rise, which will reflect an escalation in raw material costs, until period two. Inventories in most countries are still above normal levels and third country imports, ordered some time ago, continue to arrive.
http://www.net.hr/novac/page/2007/12/20/0165006.html
atpl miljenica fondova