| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
ATPL | 43,00 | 3.870 | 90 | 42,50 | 44,50 | 1,42% |
Na koji način?
[/quote]
pa u tome i jest problem,što ne postoji način,prošle godine nisu ništa rezali,pa smo imali maksimalni deficit proračuna,čak se i ne zna koliki je bio,vjerovatno cca 5% bdp a,koji god potez da se povuče mi idemo dolje,samo je pitanje u kojoj brzini,što prije odemo u ponor to bolje,tj prije ćemo izaći,povećanje pdv-a ne vodi ničemu…sve će poskupit,a ljudi će imat manje love,treba nekako izvući lovu od građana koji imaju novac oročen na štednji,ali kako?narodne obveznice?ne ne to neće ići baš glatko kako netko zamišlja..u svakom slučaju mi smo u slijepoj ulici i neizvjesno je kako ćemo se izvući,a čujte imamo hep,šume,vode..sve vodi na to da će se prodavat ovo malo šta je ostalo i to u bescijenje…nalik smo na narkomana koji je prodao 75% stvari iz kuće i sad gleda u ormar i parket,pa i u telefon,jer treba mu droga(kredit)kako bi bio donekle normalan…poslušajte pjesmu mali majmun ćita pa će vam biti sve jasnije…
[/quote]
Deficiti proračuna u krizama(recesijama) rastu zbog porasta transfernih plaćanja. Povećanje radne snage riješava problem(bilo investicijama(potrošnjom države) ili novom kometitivnosti(smanjenjem cijena rada i sl))
Pa šta je ovo sada? ATPL će bankrotirati, ajmo naivci, prodajte sve i rješite se muke sa 92% gubitka.
Pa šta je ovo sada? ATPL će bankrotirati, ajmo naivci, prodajte sve i rješite se muke sa 92% gubitka.
Kolega i mene to muči zato sam sve rasprodao i kupio dionice Hajduka jer tamo piše na ulazu da "Hajduk živi vječno". Imeni je više pun kufer rizičnih ulaganja sa mogućom visokom dobiti ili bankrotom. Teško je hodat po toj tankoj liniji između te dvije krajnosti. [huh]
pa najbolje ulaganje je otvorit firmu koja prodaje i ugrađuje sefove,naplata u usd…što duža kriza to bolje za masonsku ekipu,banke će ući u sve moguće firme po najmanjoj mogućoj cijeni,tj mijenjat će kamate i dug za vlasničke udjele,a i farmaceutika im trlja ruke jer je prodaja antidepresiva i tableta za spavanje udvostručena,i to zasad,a najveći rast prodaje se tek očekuje,ajmo ljudi navalite-država časti
i kad sam ja tvrdio da je bdi totalna špekulacija niste mi vjerovali,kakva ponuda i potražnja brodskog prostora,doduše to je samo jedna stavka..kina konstantno diže kam stope,tako da nema šanse dok oni to rade da raste bdi,po meni se atpl dobro zaletila sa novim brodovljem,potpuno suprotno konzervativnom načinu poslovanja do sada,oni sada preuzimaju veliki rizik poslovanja,kockarski,rekao bih,a to u ovom trenutku nije uopće pametno,bit će problema….možda bi prije tipovao na jdpl ali na nekih 30 ak kn ako padne,možda se zaletim,ali ovo hmmm..uduplavanje flote u gadnim vremenima…hmmmm bdi se topi kao proljetni snijeg,a kriza tek dolazi….
Kriza u kojem smislu? Globalna, regionalna, lokalna, sektorska, politička ili sve pomalo?
Po mojim projekcijama 2012 će biti lošija od 2011, bolja od 2009, a 2013 na razini 2011 ili malo bolja(global GDP je parametar o kojem sada pričam)a overshoot očekujem 2017/2018(da znam da projiciram daleko i otvaram si prostor greškama).
Što me brine je gdje smjestiti pad kinsekog GDP-a, dali već ove godine i dali će trajati duže ili ne.(recesiju kod njih ne očekujem nikako ali hlađenje na 5 posto rasta GDP-a da) Također, nikako da dođem do njihovog točnog GNP-a.
[/quote]
što se europe tiče,što su zemlje zaduženije to će recesija duže trajati,ova 2012. je tek uvod u 2013.kada se očekuje eskalacija krize,kako u hrvatskoj tako i u europi,a kina bi po nekim mojim procjenama za 2013. godinu mogla pasti na 3-4% rasta bdp-a,jer njih grize inflacija,isto kao što je grizla jugoslaviju nakon onog gospodarskog booma kada je 10 ak godina sve cvjetalo…a za hrvatsku očekujem iduće godine pad od cca 1%,a 2013. e god pad od cca 5%..koliki nam je deficit proračuna za toliko moramo pasti da bi imali stagnaciju,ovim novim zaduživanjima samo prolongiramo neodgodivo,i stvaramo sami sebi još veću agoniju..dakle mi živimo trenutno iznad svojih mogućnosti za cca 20%..e za toliko treba skresat proračun,dakle za 23 milijarde kuna,odmah i to pod hitno,rasulo se svakako mora desiti,bolje napraviti jaki rez i onda smo za 3-4 godine na konju,ovakvom politikom sami sebi kopamo sve dublju rupu,i naravno da tu sreće nema….
[/quote]
ne mi prijatelju, vlada. a proračun vala bi se mogao skresati i 40% da je volje.. i to bez ikakvog diranja u penzije i slično..
ne mi prijatelju, vlada. a proračun vala bi se mogao skresati i 40% da je volje.. i to bez ikakvog diranja u penzije i slično..
Pa možda ne 40 ali 20% sigurno i to bez da se nekome dira mirovina i plaća.
To je nedavno i hrpa naših ekonomista potvrdila.
Jasno i glasno su svi rekli da su nam političari rastrošni i da baš ne namjeravaju prestati s takvom praksom.
Deficiti proračuna u krizama(recesijama) rastu zbog porasta transfernih plaćanja. Povećanje radne snage riješava problem(bilo investicijama(potrošnjom države) ili novom kometitivnosti(smanjenjem cijena rada i sl))
isto tako se to može riješiti i smanjenjem cijene kapitala.
Zašto bi samo radnici ispaštali?
Ne sastoji se konkurentnost samo od cijene rada, kolega?
zapravo meni nije jasno o kojoj zemlji zapravo pišeš?
ne mi prijatelju, vlada. a proračun vala bi se mogao skresati i 40% da je volje.. i to bez ikakvog diranja u penzije i slično..
Pa možda ne 40 ali 20% sigurno i to bez da se nekome dira mirovina i plaća.
To je nedavno i hrpa naših ekonomista potvrdila.
Jasno i glasno su svi rekli da su nam političari rastrošni i da baš ne namjeravaju prestati s takvom praksom.
[/quote]
neke bi se plaće doduše trebale dirati.. što se tiče proračuna, moram priznati da ne gledam mnogo televiziju, ali još nisam vidio ni jednog od tih velebnih ekonomista da je fino iznio gdje se sve troše novci.. alaj bi se iznenadili samo tako.. da ne spominjemo još i lokalne samouprave, koje imaju i vlastite prihode..
no nije nužno potrebno ni gledati u proračun, dovoljno je pogledati oko sebe.
od 29.12.2011. PBZ D.D. +1803 kom.
13.01.2012
ATLANTSKA PLOVIDBA D.D./REDOVNA ATPL-R-A
Vlasnik/nositelj računa (OIB) / Suovlaštenik/imatelj VP (OIB) Stanje [%] Vrsta računa
1. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D. (69326397242)/CROATIA OSIGURANJE D.D. (26187994862) 148.349 10,63 Skrb. račun
2. AUDIO (75666130770)/REPUBLIKA HRVATSKA (52634238587) 140.798 10,09 Zast. račun
3. USKOKOVIĆ ŽELIMIR (27190032222) 59.788 4,28 Osnovni račun
4. JERKOVIĆ ANTE (58263488058) 52.848 3,79 Osnovni račun
5. VLADOVIĆ-RELJA DUŠKO (73030785846) 51.391 3,68 Osnovni račun
6. LONZA VLAHO (41641954033) 48.740 3,49 Osnovni račun
7. ŠMOK DAMIR (11454175213) 32.362 2,32 Osnovni račun
8. PBZ D.D. (02535697732) 29.243 2,10 Skrb. račun
9. HYPO ALPE-ADRIA-BANK D.D. (14036333877)/PBZ CROATIA OSIGURANJE OBVEZNI MIROVINSKI FOND (99318944138) 24.698 1,77 Skrb. račun
10. PBZ D.D. (02535697732) 22.088 1,58 Skrb. račun (+1803)
Ukupno: 43,73
ne mi prijatelju, vlada. a proračun vala bi se mogao skresati i 40% da je volje.. i to bez ikakvog diranja u penzije i slično..
Pa možda ne 40 ali 20% sigurno i to bez da se nekome dira mirovina i plaća.
To je nedavno i hrpa naših ekonomista potvrdila.
Jasno i glasno su svi rekli da su nam političari rastrošni i da baš ne namjeravaju prestati s takvom praksom.
[/quote]
pa kad se kaže da su političari rastrošni to ne znači da oni puno jedu i da piju skupa vina nego uvijek to da zadužuju državu zato da bi narodne mase imale prevelike plaće, mirovine i plaćale što manje poreze tako da za njih glasaju i na sljedećim izborima.
Deficiti proračuna u krizama(recesijama) rastu zbog porasta transfernih plaćanja. Povećanje radne snage riješava problem(bilo investicijama(potrošnjom države) ili novom kometitivnosti(smanjenjem cijena rada i sl))
isto tako se to može riješiti i smanjenjem cijene kapitala.
Zašto bi samo radnici ispaštali?
Ne sastoji se konkurentnost samo od cijene rada, kolega?
zapravo meni nije jasno o kojoj zemlji zapravo pišeš?
[/quote]
Ne sastoji naravno ali je radnik jedini samodefinirajući faktor. Ostari faktori su fixni i ovise o aktivnosti radnika u bilo kojoj mogućoj industriji ili sektoru. Hrvatskoj.
Cijena kamata ovisi o sigurnosti i performiranju kredita i političkom okruženju, zlato o volju kupaca i vjeri u valutu, valuta o printanju čelnika, čelnici o izboru iz naroda… Radnik, čovjek je jedini aktivni faktor.
Osim toga, stavio sam i sl. na kraju – bitan detalj.
Hm, nebi bilo dobro da probije 300, to mi izgleda kao psihološka granica. Našto interesa ima na toj razini, ali…