| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
ATPL | 43,00 | 3.870 | 90 | 42,50 | 45,10 | 1,42% |
znaš kako se kaže:strpljen-spašen..mada sam u gubitku dobrih 40% u zadnjih 5 godina..izvrtio sam na 100 000 kuna promet od 7 milijuna kuna..blago brokerima,svake godine mi se potpišu i pošalju čestitku za novu godinu,i svaku tu čestitku skupo platim..odustat ću onda kad izgubim i zadnji fening..ni prvi-ni zadnji koji je bankrotirao……
cijene roba padaju zato bdi naglo raste,dolar raste..sve ide u prilog atpl,ali očito da nitko nema nos za brodare,kao da su se svi napili kvasine i krenuli u pogrešnom smjeru..po meni je ovaj pad neobjašnjiv..ali dobro navikli smo na to….sve se na kraju vrati na svoje tko bude strpljiv,,ova razina cijene je ekstremno povoljna…
Kolega i tako to zadnje 3 godine. Svaka čast na strpljivosti.
[/quote]
Neki čekaju da se oporavi , ti čekaš da padne kako bi kupio, svi čekaju već zadnje 3 godine [rolleyes]
Iz ove dionice sam izašao sa minusom a iz JDPL plusom. Da nisam zaglavio u Samodolovoj močvari sa BDSS bio bi solidan score. Brat bratu još godinu-godinu ipo me nema u brodarima a nakon toga ko zna.
cijene roba padaju zato bdi naglo raste,dolar raste..sve ide u prilog atpl,ali očito da nitko nema nos za brodare,kao da su se svi napili kvasine i krenuli u pogrešnom smjeru..po meni je ovaj pad neobjašnjiv..ali dobro navikli smo na to….sve se na kraju vrati na svoje tko bude strpljiv,,ova razina cijene je ekstremno povoljna…
ako cijena robe pada, znači da je manja potražnja, odnosno, nema potrebe za povećanjem svjetske trgovine. da, dolar je porastao, ali nije još niti na razini od prošle godine, odnosno, jaako je pao, pa ….
i btw, kako cijena cape-ova može utjecati na atpl? ne znam zašto cijena cape-ova tako naglo raste, ali indikativno je što ne prate cijene ostalih brodova, pogotovo onih koje atpl ima u svojoj floti.
ako bi cijena cape-ova mogla značiti povećanje trgovinske razmjene između kine-austalije bazirane na rasutim teretima, odnosno, rudačama, to bi bilo dobro, jer bi to moglo značiti pokretanje industije…. ali, moglo bi značiti …..
bilo bi zanimljivo vidjeti, ako netko ima vremena kopati, koji su to brodovi ugovoreni po tim višim cijenama, što prevoze …. ono malo informacija na reports.platou nije baš dovoljno… npr. zanimljivo bi bilo znati, koliko je brodova ugovorilo veće cijene, mislim na cape-ove od kada je cijena porasla, znači zadnjih mjesec dana ….
To može 100% znati samo ako su njegovi. Međutim, takvi nalozi na ZSE monitoru i većini gledalica imaju oznaku H uz količinu, što znači da su skriveni, ali ne znaš što je iza njih. Dakle taj 95H može imati od 96 (95+1 komad skriveni) komada do 950 komada pri čemu bi bilo pokazano samo 10% tj. 95 komada. U konretnom slučaju je veća količina, moguće čak i svih 950 komada jer je već prodano 3×95 komada, a nalog je i dalje tamo.
[/quote]
Držim da se radi o špekulativnoj prodaji, jer svi dioničari sa min. 500 dionica znaju čime raspolažu, pa mi je konkretna prodaja malo sumnjiva???
Grcka je veliki igrac na brodarskom trzistu. Ukoliko ta zemlja bankrotira, vjerojatno ce bankrotirati i vecina banaka tamo. Ili barem nece biti sposobne da kreditiraju svoju ekonomiju.
Da li bi grcki default utjecao posebno na globalni brodarski sektor?
Grcka je veliki igrac na brodarskom trzistu. Ukoliko ta zemlja bankrotira, vjerojatno ce bankrotirati i vecina banaka tamo. Ili barem nece biti sposobne da kreditiraju svoju ekonomiju.
Da li bi grcki default utjecao posebno na globalni brodarski sektor?
naravno da bi, došlo bi do velike rasprodaje – velike ponuda grčkog brodovlja i pada cijena brodova
Grcka je veliki igrac na brodarskom trzistu. Ukoliko ta zemlja bankrotira, vjerojatno ce bankrotirati i vecina banaka tamo. Ili barem nece biti sposobne da kreditiraju svoju ekonomiju.
Da li bi grcki default utjecao posebno na globalni brodarski sektor?
Kolega pogrešno. Davno su stari Grkljani koji su počeli sa Liberty-jima shvatili da bez alata nema zanata i poslali djecu u Ameriku i Englesku na školovanje i preselili poslovanje van Grčke.
2008-e godine smo vidjeli da je zamrzavanje kreditne aktivnosti pogubno za brodarsku industriju. BDI je bio u velikoj korelaciji sa padom burze i rastom obveznica. Sada imamo drugaciju situaciju, BDI raste u zadnje vrijeme usprkos tome sto burze padaju i sto strah od evropske krize raste.
Kako se to moze objasniti ?
2008-e godine smo vidjeli da je zamrzavanje kreditne aktivnosti pogubno za brodarsku industriju. BDI je bio u velikoj korelaciji sa padom burze i rastom obveznica. Sada imamo drugaciju situaciju, BDI raste u zadnje vrijeme usprkos tome sto burze padaju i sto strah od evropske krize raste.
Kako se to moze objasniti ?
Trgovačka razmjena robe morskim putem aktivna je od prije Krista, a kod nas se razvija s Dobrovačkom Republikom ( http://www.atlant.hr/povijest_dubrovackog_pomorstva.php).
Prve ceste u svijetu sagrađene su u Kini, pa Perziji, pa Rimskom carstvu sve od 4.000 godina prije Krista.
Prvi prometni zakoni i prometnici uvedeni su u Rimu 600 godina prije Krista.
Prvi kineski Car Han čak je radio 9 traka po 1,5 metara širine, a time da je po cijenu glave bilo zabranjeno putovati srednjom, njegovom trakom, a sve zbog prometne gužve, već onda.
To su bili počeci trgovina morem i cestama i do danas ili 6000 godina nakon i dalje se vozi i trguje samo modernijim prijevoznim sredstvima.
Kada stane promet i svijet će stati.
2008 godina je bila godina financijske krize kada je samo novac imao vrijednost, a izazvali su je isti koje je izazivaju od kad je novac mjerilo vrijednosti . Financijeske krize velikim bankarima služe samo za extra zarade. Jeftine akvizije, pokretanje industrije kroz ratove i skupo kreditiranje krizom pogođene zemlje.
Prije će brodari potapati brodove i sisati osiguravajuče kuće nego promet stati.
KOlega Loris, ova cijena ATPL- je ispod svake i najgore kritike. Čast znanju i svjetskoj pripadnosti…
ali, šta je previše- previše je …dignite to na 1000,00 kuna, pa onda ima vremena za diskutiranje…
za par dana počinje izgradnja nove zgrade atlanske.