Hmmmm

A kako bi to moglo utjecati na cijenu dionice ATPL?
Sve mi se nekako cini da je previse drukera na trzistu, da se jako puno manipulira malim ulagacima,narocito na ovoj dionici..

gospodine profesore,

što mislite gdje smo sada u ciklusu vozarina povijesno gledajući? U kojem ciklusu? U kojoj fazi?

puno hvala.

Da netko zna gdi smo sada, zaradio bi na ovoj burzi bez obzira na masu špekulanata (nije tema, al ekipa iz Đakovštine ima "jaja" za ulagati firmu u stečaju).
dakle, kratkoročno, BDI bi trebao rasti zbog robne razmjene između Kineza i rudnika u Australiji i Južnoj Americi.
Na srednji rok bi mogao pasti "vidi graf"
Dugoročno…..pa svi vjerujemo u stvarni oporavak ekonomije…

http://www.nowandfutures.com/images/global_cycle1972-2032.png

Jeli netko zna kakva bi mogla biti dividenda ove godine?

Hvala!

Hrvatski brodari uspješno su prebrodili kriznu 2009., flota je ne samo sačuvana već je i pojačan novogradnjama, novčane rezerve nisu istopili i s dosta optimizma očekuju rast te stabiliziranje tržišta. Opća je to ocjena čelnih ljudi naših najvećih brodarskih kompanija zadovoljnih što se crne prognoze s početka 2009. o milijunskim gubitcima u konačnosti ipak nisu ostvarile.
Najbolji rezultat iz osnovne djelatnosti iskazuje pulska Uljanik plovidba. Prema riječima direktora Dragutina Pavletića na razini grupe bilježe dobit iz poslovanja od 11 milijuna US dolara, što je definitivno najbolji rezultat na razini hrvatskog brodarstva. S nešto više od 4 milijuna US dolara u plusu godinu zaključuje i splitski Jadroplov i to zahvaljujući dobrim rezultatima iz zadnjeg kvartala. – Ako se sjetimo kako je 2009. počela sve je govorilo da nas čeka katastrofa. Vozarine su bile na najnižim granama u novijoj povijesti, no stvari su se počele pozitivno mijenjati u drugoj polovici godine tako da smo uspjeli ne samo nadoknaditi minuse već evo zbrajamo i solidnu dobit, kaže prvi čovjek splitskog brodara Stjepan Papić. Procjenjuje da se lanjska kriza u tako dramatičnim razmjerima više neće ponoviti. Prodali su brod Zrin kojeg je upravo preuzeo novi vlasnik, a svi brodovi u floti danas su im zaposleni i što je najvažnije zarađuju. Papić dodaje kako će im ovogodišnji rezultati dijelom ovisiti i o preuzimanju dviju novogradnji sa splitskih navoza, prvi brod nažalost već kasni mjesec dana, no Papić očekuje da bi uskoro morao biti spreman za isporuku. S još uvijek dosta opreza na 2010.tu gledaju u Lošinjskoj plovidbi. Prvi čovjek kompanije Zlatko Moković blaže udare krize očekuje još u drugom i trećem kvartalu a tek krajem godine prognozira vidljiviji oporavak. – Lanjska godina krenula je katastrofalno, vozarine nisu pokrivale niti osnovni trošak broda, unajmitelji su rušili cijene ili otkazivali ugovore. Krizu smo na kraju uspjeli donekle izbalansirati tako da će gubitak za 2009. biti oko 2 milijuna US dolara, ali najbitnije je da nismo ugrozili likvidnost. U ovoj godini čak postoji mogućnost da nakon dugo godina ugovorimo i jednu novogradnju. U prognozama sam oprezan, ali priznajem s daleko više optimizma ulazimo u ovu poslovnu godinu nego što je to bio slučaj lani, kaže Moković.
Sve do ljeta gubitke je bilježila i dubrovačka Atlanska plovidba, iznosili su gotovo 14 milijuna Us dolara no kraj godine Dubrovčani dočekuju sa gubitkom tek nešto većim od 2 milijuna dolara. – Prošlo je daleko bolje nego što smo očekivali. U 2009. ušli smo planirajući čak 30 milijuna Us dolara gubitka no na sreću nije se dogodilo i što je još važnije nismo gotovo ni načeli akumuliranu dobiti iz ranijih godina. Na početku 2009. na računu smo imali 65 milijuna Us dolara, danas imamo 60 i još 100 milijuna Us dolara u naručenim novim brodovima. Nastavljamo i dalje s investicijskim ciklusom pa do kraja 2012. namjeravamo u flotu uvesti još 4 novogradnje, ističe predsjednik uprave Ante Jerković. Za razliku od tržišta suhih tereta, tankersko tržište kriza je dohvatila tek u drugoj polovici prošle godine što se negativno odrazilo i na poslovanje zadarskih "tankeraša". No i oni, sudeći prema riječima čelnog čovjeka kompanije Ive Mustaća danas ipak opuštenije dišu._Gubitke smo bilježili sve do kraja 11 mjeseca, no prosinac je sve popravio tako da će konačni poslovni rezultat biti moguće i mala dobit. Ako se ovaj trend vozarina nastavi nemamo nikakvog razloga za pesimizam u 2010. A upravo čitam prognoze Lloyda koje također najavljuju oporavak tržišta. Mogli bi dakle zaključiti da je najteža kriza iza nas i premda smo prognozirali da ćemo 2009. preživjeti trošeći akumulirane rezerve to se na sreću nije dogodilo. Rezerve su sačuvane, a do svibnja ove godine preuzimamo i četiri nova broda, kaže Mustać zadovoljan što su kriznu godinu u konačnosti, suprotno očekivanjima, pregrmili bez ozbiljnijih potresa po kompaniju.

Kako prevladati krizu svjetske brodogradnje
Pretpostavlja se da je danas u svijetu naručeno brodova u vrijednosti od oko 600 milijardi dolara. Od toga financijsku podršku ima oko 350 milijardi, a za ostalih 250 milijardi podrška se od banaka još uvijek traži, što uzrokuje krizu i u pomorstvu i brodogradnji
IVICA TIJARDOVIĆ
Jeste li znali da u Europi ima oko 150 većih brodogradilišta, a oko njih četrdesetak radi velike prekooceanske brodove? Ukupno je izravno zaposlenih oko 120.000 škverana. No, europska brodogradnja je i u ozbiljnoj krizi. Čak i vrlo uspješno brodogradilište STX Europe (brodogradnja specijalizirana za putničke brodove i naftnu industriju) u 2008. godini bilježi gubitak od 82 milijuna dolara, iako je prihod od brodogradnje povećan i iznosio je 4,6 milijardi dolara, no troškovi su bili veći. Naime, najveća svjetska banka za financiranje gradnje brodova HSH Nordbank u 2008. imala je čisti gubitak od 3,6 milijardi dolara. A da ne doživi propast, Velika Britanija je nacionalizirala Royal Bank of Scotland (gubici se procjenjuju na oko 39 milijardi dolara) koja je financirala prije svega grčke brodare.
Zanimljivo je da je čelnik te banke otišao u mirovinu s pedeset godina, ne radnog staža, nego života, a da će godišnje primati 700.000 funti mirovine. Možda ipak neće doživjeti mirovinsko blagostanje, jer je javnost u Velikoj Britaniji postala osjetljiva na nerazumne prihode onih koji su upropastili bankovni sustav, a što se sve odrazilo na cjelokupnu privredu. Neki predlažu da se brodovi za prijevoz automobila, koji su vezani ili usidreni jer nemaju posla (Japan je u 2008. izvezao 61 posto manje automobila nego u 2007. godini), upotrijebe za zatvore u koe bi se smjestili svi oni koji su upropastili svoje zemlje i poduzeća i doveli svijet u najveću krizu u zadnjih gotovo osamdeset godina.
Pogledajmo kako se u Južnoj Koreji menadžeri ponašaju u krizi. Članovi južno-korejskog udruženja brodograditelja Koshipa (Hyundai Heavy Industries, Hanjin Heavy Industries, Samsung Heavy Industries, Daewoo Shipbuilding and Marine Engineering, SLS Shipbuilding, Daesun Shipbuilding and Engineering, Hyundai Mipo Dockyard, Hyundai Samho Heavy Industries i STxShipbuilding) u 2008. godini ukupno su isporučili brodova u vrijednosti od 41 milijarde dolara, a u 2007. samo 26,6 milijardi dolara. U 2008. godini isporučeno je 376 brodova, a dobilo se narudžbi za 467 brodova. Narudžba za 2007. godinu bila je znatno bolja (707 brodova), ali je isporuka bila lošija (340). Čista zarada u 2008. Hyundai Heavy Industriesa, najvećeg brodogradilišta u svijetu, iznosila je 1,6 milijardi dolara. Sad kad su i oni u krizi, njihovi se menadžeri odriču svoje zarade od 30 do 100 posto. Takva su odricanja neshvatljiva za neke europske zemlje, no upravo zbog takvog načina razmišljanja Južna Koreja je i postala vodeća sila u brodogradnji.
Južna Koreja bila je jedina prava svjetska sila u svijetu brodogradnje 2007. godine s naručenih 1438 brodova ukupne nosivosti 109,6 milijuna tona. Na drugom mjestu bio je Japan s naručenih 1273 broda, ukupne nosivosti 89 milijuna tona. Na trećem mjestu bila je Kina s najvećim brojem naručenih brodova, ali sa samo 80,8 milijuna tona nosivosti, dok su na četvrtom mjestu bili Filipini s 80 naručenih brodova, ukupne nosivosti 4,4 milijuna tona. Hrvatska je bila na osmom mjestu s naručenih 49 brodova ukupne nosivosti 2,2 milijuna tona ili 0,7 posto od ukupne svjetske nosivosti naručenih brodova.
Tijekom zadnjih dviju godina došlo je do nekih promjena, no ne značajnih. Kina je također postala velesila u brodogradnji i preuzela vodstvo s naručenih 3522 broda ukupne nosivosti 208,2 milijuna tona. Odmah iza Kine je Južna Koreja s naručenim 2241 brodom, ukupne nosivosti 201,7 milijuna tona. Mjesto niže pao je Japan s naručenih 1539 brodova od 104,1 milijun tona nosivosti, dok su se na četvrtom mjestu zadržali Filipini sa 118 naručenih brodova, ukupne nosivosti 10,5 milijuna tona. Hrvatska je trenutačno na 14. mjestu s naručenih 55 b

Laički..Sve u svemu plovimo dobro,stanje je u hrvatskih brodara solidno s tendencijom na bolje i još bolje,al pomaka na burzi nema..nažalost,još gro potencijalnih investitora nezna da hrvatski brodari, imaju jako malo veze sa našim hrvatskim gospodarstvom,jer svoj novac zarađuju u svijetu,gdje je recesija većim dijelom okončana,i da su bili i bit će svjetla točka unatoč krizi.
Pozdrav,i razmislite gdje je veći rizik,brodari ili građevina! [wink]

Kako prevladati krizu svjetske brodogradnje
Pretpostavlja se da je danas u svijetu naručeno brodova u vrijednosti od oko 600 milijardi dolara. Od toga financijsku podršku ima oko 350 milijardi, a za ostalih 250 milijardi podrška se od banaka još uvijek traži, što uzrokuje krizu i u pomorstvu i brodogradnji
OVO JE REALNO STANJE OKO NARUDZBI NOVOGRADNJI ,,,SKORO POLA JOS VISI DA CE BIT OTKAZANE……VRLO BITAN PODATAK…

Baltic Exchange Dry Index TM 2714 (UP 10)
Baltic Exchange Capesize Index TM 3517 (DOWN 53)
Baltic Exchange Panamax Index TM 3179 (UP 41)
Baltic Exchange Supramax Index TM 2077 (UP 24)
Baltic Exchange Handysize Index TM 1055 (UP 12)

no, opci je zakljucak da za brodove, odnosno ovu dionicu vremena ima, i onda kad krene katapult onda se svi cude kako odjednom i svi zele uci, obrazac je uvijek isti…

Ako se oporavljaju svjetska gospodarstva a oporavljaju se, brodari definitivno moraju odigrati svoju rolu i to kad mi najmanje budemo očekivali…Samo me zabrinjava što brodari tavore kao i mi….

"…doči će dan,doči će vrijeme …."