Evo šta kaže teh.VLAD

Analogija: za dionicu ATPL down target od 200 kn se poništava rastom cijene dionice iznad 1800 kn.

[yawn]

Ista stvar, samo u suprotnom smjeru, se dogodila u proljeće kad je ogromni rast vozarina za Capesize uzrokovao rast vozarina za Panamaxe, zar ne?

Drugim riječima, ako je trenutačno sezona žitarica i veće potražnje za Panamaxima na Atlantiku, to ne znači da će tako ostati vječno ili sljedeći mjesec. Indexi (sastavnice BDI-ja) će na duži rok međusobno utjecati jedni na druge, bilo u pozitivnom, bilo u negativnom smislu. U kojem smjeru će krenuti indexi, ne usuđujem se prognozirati, ali ako se pogleda dugogodišnje kretanje indexa i brodara, može se vidjeti pozitivna korelacija. Ona je ponekad veća, ponekad manja, upravo zato mi je čudna činjenica da sve (dionice, sirovine, nafta, bakar itd.) raste, a BDI klizi što iz dana u dan stvara sve veći raskorak i nelogičnost.

Možda je ATPL s Panamaxima zadnjih mjeseci u nekakvoj laganoj pozitivi (to će bolje znati brodarski stručnjaci) i pretpostavljam da će 3Q 2009 biti bolji od ovogodišnja prva dva (Koliko bolji, hoće li biti neki manji plus ili će se smanjiti gubitak?), ali koliko sam shvatio iz rasprave onih koji gledaju dugoročnije, ovdje se ne radi toliko o tome što će s brodarima biti sljedećih 15-30 dana nego što će s brodarima biti do kraja godine i naredne godine. To je ono što je upitno i to je ono što će definirati kretanje cijene (veliki igrači, fondovi i ostali se neće baviti špekulacijama na dan-dva-tri ili tjedan dana!!!), a ne naglašavanje kako se zadnjih nekoliko dana ili tjedana BPI solidno držao. (Čitaj, nije potonuo s drugima.)

Puno se govori o dolasku veoma velikog broja novih brodova koji će rušiti cijenu. Drugi pak govore o puno brodova u rezalištima. Hoće li sljedećih godinu dana biti više novogradnji ili će biti više rezanja? Koliko shvaćam, podatak o novogradnjama je stabilniji od podatka o rezanjima koji su podložniji pojedinačnim odlukama brodarskih poduzeća.

Nadalje, Kina, prema meni poznatim (na netu pročitanim) podatcima, utječe na oko 50-55% svjetske trgovine i transporta sirovina, a nedavno sam postao naslov članka o tome kako kineski uvoz ruda pada. (Odvrtite nekoliko stranica unazad pa ćete vidjeti.) Izgleda da je to zbog nagomilanih zaliha i utjecaja kineske Vlade koja dekretima želi suzbiti preveliki uvoz i pregrijavanje ekonomije.

Pitanja koja se meni, kao laiku, nameću su:

1. Što će biti sa svjetskom ekonomijom i trgovinom?
2. Što će biti s Kinom? Hoće li i koliko dugo biti rezervirana s uvozom ruda?
3. Koliko novih brodova dolazi na tržište?
4. Koliko brodova ide u rezalište?
5. Koliko će razna sezonska kretanja, poput ovog pozitivnog sa žitaricama, utjecati na vozarine?
6. Kako će se odraziti dogovor o cijenama između Kineza i najvećih svjetskih rudara koji izgleda još nije sklopljen?
7. Kako će se u svemu snaći ATPL?
8. Što je s ona dva tankera i kako to vrednovati s obzirom na to da je predsjednik uprave TNLP nedavno govorio o teškim vremenima za tankere?

USA brodari rastu dali se oni ravnaju po nekom drugom BDI

e hebi ga , pa nisi neki optimist [smiley]

Ma nebrine mene BDI zbog atpl i njezine cijene, već mi nije jasno kako to da se svjetsko gospodarstvo do te mjere oporavilo a BDI je na 22% .
Evo jedan kolega mi je lijepo napisao na PM da je sve to razlog veliki broj novogradnji, ali ja mislim da to nije jedini razlog već je to da stvarna ekonomija se još nije oporavila već da se dobit u kompanijama generira rezanjem troškova i zaposlenih, a iscrpljuju se rezerve na skladištima.
[/quote]

Techman je par postova prije slikovito prikazao što se događa.
Naravno, i ta priča ima svoj završetak.

Svaka čast kolega PersJesus za post i dodjelio sam Vam stotku. Forum služi za razmjenu mišljenja i polemiziranje zato bih se upustio s Vama u polemiku. Smatram da je ATPL u prednosti što ima manje i fleksibilnije brodove (nema capesize), što je prednost jer capeovi donose najveći profit, ali ih je najteže i zaposliti i jako su ovisni isključivo o velikim tržištima (najviše Kini). Što se tiće tankera oni su poslije bulkera i osjetili krizu kao i containerasi a naravno poslije i izlaze iz krize. Smatram da je mudar i konzervativan potez Uprave ATPL što je naručila dva tankera jer raznovrsnost flote i poslova donosi dugoročno stabilnost poslovanja.

na slici vam je BCI i ATPL…a pišete o BDI….?!?

Hvala, kolega, na zapažanju i svaka čast na oštrom oku, no to ne mijenja na "općenitosti" teksta i dugoročnim navedenim pitanjima. Ponavaljam. Thx još jednom.

Vi nemate pojma sta je to uci u tankerski business, sta su to oil majors, vetinzi, kakav je rad sa firmama koje su imale ogromne ekoloske katastrofe (Exon, Total), staviti u funkciju TMSI (Tanker Management Self Assesment)……I sve to je razlog da su ih povjerili TNPL. TNPL ce naravno gledati prvenstveno uposljavati svoje brodove a za ova dva kako bude. Neznam u stvari da li je TC ili komercialni management.

Vi nemate pojma sta je to uci u tankerski business, sta su to oil majors, vetinzi, kakav je rad sa firmama koje su imale ogromne ekoloske katastrofe (Exon, Total), staviti u funkciju TMSI (Tanker Management Self Assesment)……I sve to je razlog da su ih povjerili TNPL. TNPL ce naravno gledati prvenstveno uposljavati svoje brodove a za ova dva kako bude. Neznam u stvari da li je TC ili komercialni management.
[/quote]
Slažem se kolega Techman s Vama i mislim da je ATPL od dva zla izabrala manje (po njihovoj procjeni) uzevši tankere, naravno vrijeme će pokazati što bi bilo bolje. Kompanije koje su imale disperziranu flotu (pa i naši npr TNPL i ULPL) lakše su podnijele prvi udar krize. Capeovi su ogromni brodovi i donose najveći profit, ali teško ih je upošljavati na manjim tržištima i nikada neće istisniti iz posla manje bulkere jer iz tehnoloških razloga se mnoge rasute je terete je nemoguće prevoziti s njima, jer teret kada se doveze na cilj treba adekvatno uskladištiti, preraditi itd. Smatram da nije dobro što se stvari previše pojednostavljuju i što se mehanički zbrajaju tone novogradnji koje stižu na tržište, mislim da je i struktura tih novogradnji bitna.