Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
---|---|---|---|---|---|---|
ATPL | 42,78 | 1.626 | 38 | 42,50 | 43,00 | -1,16% |
Ali sam osjetio na vlastitoj koži "Psihologiju druka"
Hrvoje Stojić i mnogi drugi analitičari su tu bez premca.
Hvala bogu da nisam i ja nabrojen. Doduse nikad nije kasno. [lol]
Poštovani Techman!
Vas kao vrsnog stručnjaka bih molio da malo prokomentirate bilancu ATPL!
Ono što me zbunjuje jest velika amortizacija, skoro poduplana od prošle godine kao i stavka rezerviranja koja je također enormno povećana u odnosu na prošlu godinu?
Dokad, po Vašem mišljenju ATPL može računati na dugoročne ugovore i koliko je brodova u igri?
Hvala!
Nisam Techman ali ovako, amorizacija je povečana nekih 20%, a ne duplo i to radi dolaska Zagreba i manjim dijelom Mihe Pracata.
Oko rezerviranja bi samo rekao da su po meni vrlo skromna odnosno preskromna, a za bolje razumijevanje pogledaj šta se događalo sa cijenama rabljenih brodova u zadnjih nešto manje od godinu dana.
Brodari očekuju vrlo tešku godinu
http://business.hr/Default2.aspx?ref=topread&ArticleID=397e429f-3a83-4ae2-9ef5-ab7411ae0daf
Poštovani Techman!
Vas kao vrsnog stručnjaka bih molio da malo prokomentirate bilancu ATPL!
Ono što me zbunjuje jest velika amortizacija, skoro poduplana od prošle godine kao i stavka rezerviranja koja je također enormno povećana u odnosu na prošlu godinu?
Dokad, po Vašem mišljenju ATPL može računati na dugoročne ugovore i koliko je brodova u igri?
Hvala!
Nisam Tech ali ipak ću ti pokušati odgovoriti jer je pitanje interesantno. Uglavnom, sjeti se slučaja TNPL i one famozne ekstremno visoke amortizacije od prije par godina (čitaj skrivanje dobiti), pa povuci određene paralele.
Eksploatacijski vijek jednog broda jest 25 godina ili nešto više, a amortizaciju za brod primjereno bi bilo računati za 10 godina, u tom periodu poželjno je da se brod amortizira. E sad, ako hočeš sakriti dobit možeš brod amortizirati za 5 godina, i suprotno ako ti je bitno da prikažeš bolje rezultate javnosti i dioničarima onda ćeš računati amortizaciju za 15 godina, to je stvar izbora svakog brodara. Vidim da se Uprava sillno trudi prikazati stanje puno lošjim nego objektivno jest, pa očekujem amortizaciju u 2009 godini i do 20% veću nego 2008. Indikativne su one izjave Uprave o planiranom gubitku za 2009 godinu kad je BDI roknuo na najniže razine, ah što su se zabrinuli moš mislit, no kad se oporavio na 2300 nije bilo nikakovih predviđanja, sad su stidljivo najavili da gubitak neće bit baš tako velik (30m). Kako dirljivo.
Ljudi, ne budite glupi, prodati će jednu staru kantu i Koločep budući stiži "vjetnamci" i već su u debelom plusu, doduše sa izvanredenim prihodima, no who cares, profit je profit. [tongue]
Iron ore price negotiations – 40% cut reported – 02 Apr, 2009
It is reported that Rio Tinto Limited and BHP Billiton Limited have reportedly agreed to a temporary 40% cut to iron ore prices.
The China Iron and Steel Association said that reduced prices would be in place until a formal benchmark deal was done.
The current benchmark price of about USD 92 per tonne for iron ore fines and USD 129 for iron ore lump was negotiated when prices were at historic highs, but ends for many contracts this week.
Mr Tom Price analyst of Merrill Lynch "We think it is possible that a temporary price deal has been done between the iron ore majors and China’s steel mills."
Spokesmen at both BHP Billiton and Rio Tinto refused to comment on the price negotiations while they were ongoing.
Steelmakers typically continue paying last year’s prices until the new benchmark rate is settled but have reportedly asked that a lower temporary rate be established. The iron ore price is traditionally negotiated between steel makers and the three largest iron ore producers Brazil’s Vale, Rio Tinto and BHP Billiton.
(Sourced from thewest.com)
Brodari očekuju vrlo tešku godinu
Ante Pavić ante.pavic@business.hr
02.04.2009 08:28
Brodari su u prošloj godini u pravilu ostvarili prilično dobar rezultat, ako je suditi po financijskim izvješćima ovih dana objavljenim na Zagrebačkoj burzi. Zadnji kvartal, međutim, donio je nagli pad i gubitke, a iz brodarskih kompanija upozoravaju kako će ova godina zbog svjetske gospodarske krize biti izrazito teška i svojevrsna prekretnica za mnoge od njih.
Do kraja prošle godine većina je brodara, usprkos udaru velike globalne krize koju su prvi počeli osjećati u odnosu na sve sektore, ipak uspjeli ostvariti rast dobiti. Jedini brodar među njima koji je ostvario gubitak je splitski Jadroplov koji je u cijeloj godini zabilježio minus od 43,9 milijuna kuna. Samo godinu ranije Jadroplov je ostvario 86,6 milijuna kuna dobiti.
Posebice se golemim rastom može pohvaliti Atlantska plovidba, čija je dobit u 2008. godini skočila velikih 178 posto, na 666 milijuna kuna. Ti bi rezultati bili kudikamo bolji da nije bilo zadnjeg kvartala u kojemu je dubrovački brodar zabilježio 53 milijuna kuna gubitka. Taj je pad među analitičarima bio ipak očekivan, što je potvrdila i Nada Harambašić, financijska analitičarka Raiffeisen Consultinga: "U skladu s očekivanjima, rezultati u zadnjem tromjesečju Atlanske plovidbe pokazuju daljnji pad prodaje u odnosu na prethodno tromjesečje. Na pad dobiti utjecalo je smanjenje bruto marže te ostalih prihoda, kao i veći trošak amortizacije zbog novih brodova".
Avioni i hoteli
Atlantska plovidba prošle je godine kupila brod ‘Pelješac’ te preuzela novogradnju ‘Zagreba’ i ‘Mihe Pracata’, a u kineskim je gradilištima ugovorila i gradnju četiriju tankera tipa panamax.
Atlantska plovidba u zadnjih se nekoliko godina odlučila na odmak od temeljnog brodskog prijevoza, koji je posebno osjetljiv na svjetske krize, pa je počela ulagati u zračni prijevoz i turizam, kupivši Dubrovnik Airlines, hotel Grand hotel Imperial i tvrtku Hoteli Lapad.
Pomorstvo i dalje ostaje temelj te donosi 78 posto ukupno ostvarenih prihoda. Avio prijevoz u prihodima sudjeluje sa 18 posto, a hotelijerstvo s oko 4 posto. "Čak 92 posto prihoda grupe od prodaje ostvareno je na inozemnom tržištu", pohvalili su se u Upravi.
Atlantska je plovidba bila među prvim hrvatskim kompanijama koja je u listopadu prošle godine priznala da ima problema s nelikvidnosti zbog nedostupnosti bankovnih kredita. To su učinili u vrijeme kada su mnoge kompanije u Hrvatskoj, ali i sama Vlada, odbijali priznavati probleme s likvidnosti. Danas gotovo sve tvrtke u svojim komentarima ne samo priznaju te probleme, nego očekuju i pogoršanje likvidnosti ove godine. Atlantska je svoju iskrenost platila velikim i naglim padom cijene svoje dionice.
"Iz objavljenih rezultata brodarskih kompanija saznajemo da je rezultat posljednjeg tromjesečja bio vrlo dobar u Tankerskoj plovidbi koja najvećim dijelom prevozi tekući teret, a teška se situacija očekivala prvenstveno u segmentu rasutog tereta, što se i potvrdilo na rezultatima Atlantske plovidbe", kaže Nada Harambašić. Na svjetskim je morima već u prvoj polovici prošle godine došlo do velikoga pada cijena kontejnerskog prijevoza. Nekoliko mjeseci nakon toga došlo je do pada rasutog (bulk) prijevoza, a prije nekoliko je dana naglo pala cijena vozarina nafte. Zadarska Tankerska plovidba jedina je među najvećim domaćim brodarima koja se isključivo bavi tankerskim prijevozom.
Tankerima dobro ide
Tankerska je plovidba u četvrtom tromjesečju ostvarila više od trećine godišnje neto dobiti. Zahvaljujući rezultatu posljednjeg tromjesečja, cijelu je 2008. godinu završila s rastom neto dobiti od gotovo 50 posto u odnosu na 2007. godinu. "Rezultat je tim bolji što su prihodi koji ne dolaze iz osnovne djelatnosti tri puta manji nego u 2007. godini", naglašava Nada Harambašić.
Zadarska je tvrtka u prošloj godini ostvarila povećanje dobiti i zahvaljujući velikim cijenama vozarina sv
Medo to svi znamo, a i cijena je procjena budućnosti, krajem 2007 cijena je bila, ako se ne varam oko 3500, negdje pri vrhu, znači da je tada pravilno procijenjena dobit za 2008 godinu poslije. Sada je 660, to znači da će kraj 2009 biti u skladu sa tom cijenom. Gore sam napisao da se stanje procjenjuje ili predviđa, a tu se može isto potkrasti pogreška, tako da je sve relativno, na burzi pogotovo. Ne trebaš boldati tekst, ovdje svi dobro vide u to ne sumnjaj, malo ih prepozna značenje poruke, namjeru i želju oglašivača. Tko to prepozna u startu je u prednosti a da li će tu prednost iskoristiti opet ovisi o samom njemu. Ovdje je još jedan problem što masa ne želi prodati, drže se one "Krepat ma ne molat". Dali je 600, 300, 200 ili manje to je sada irelevantno svakom tko je ima sa tom devizom.
Voda do grla. Upravo mi doslo od Kineskog skvera:
Dear Sir,
Our yard sincerely presenting the following for immediate transaction:
BRAND NEW FROM OUR YARD
– 1 Unit of BRAND NEW 7,500dwt Oil Tanker (Built Nov, 2008 in China)
– 1 Unit of BRAND NEW 6740dwt Chemical Tanker (Built Nov, 2008 in China)
– 1 Unit of BRAND NEW 9000dwt MPP (Built Sept, 2009 in China)
– 1 Unit of BRAND NEW 17,000dWt crude/product oil tanker(Built May, 2009 in China)
– 1 Unit of BRAND NEW 10,800dwt Bulk carrier(Built 2009 in China)
– 1 Unit of BRAND NEW 19,800dwt Bulk carrier(Built May, 2009 in China)
– 1 Unit of 23000dwt Bulker (Built Feb, 2009 in China)
– 1 Unit of BRAND NEW 23,800dwt Bulk carrier(Built May, 2009 in China)
– 1 Unit of BRAND NEW 32,000dwt Bulk carrier(Built May, 2009 in China)
– 1 Unit of BRAND NEW 38,000dwt Bulk carrier(Built May, 2009 in China)
Best Regards,
AJ7 Global Group Co,.Ltd (Shanghai, China)
Mobile: + 86 135 6421 7233
office: + 86 21 5424 1474
Fax: + 86 21 6402 1958
Email: fortunatelyjudy@gmail.com
Voda do grla. Upravo mi doslo od Kineskog skvera:
Vijesti iz budućnosti (built Sep, 2009.)!
Pa da nas par skupi lovu od prodanih dionica, kupi par brodova i osnujemo svoju tvrtku?
Je li još netko za taj joint-venture?
A samo za joint?
Ova firma prodaje i second hand bagere, pa ako je netko zainteresiran evo mu prilike, kupi brod i natovari ga bagerima, dovede u Hrvatsku, bagere proda Rojsu a brod Atlanskoj i para ko blata. [lol]
Vijesti iz budućnosti (built Sep, 2009.)!
Nemoj zanemarit poznanavje Engleskog u Kineza. Na jednom brodu sam imao kompletnu posadu iz Kine. Na moj mail dobio sam odgovor od kapetana i pocimao je sa:
"Dear Mister Best regards"