| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
ATPL | 49,00 | 41.993 | 857 | 47,80 | 49,50 | 0,00% |
dow +5% na otvaranju koju gospu mi čekamo
gospu iz Lurda da nam ona kaže kad da krenemo u kupnju !
p.s. samo nam ona može pomoći…..
Đukan proda dionice,i ljudi se čude što cijena Igh pada,ne razumijem zašto ne slijede čovjeka iznutra.
Ovdje?
Ovdje Uprava društva javno govori o teškim vremenima koja dolaze.
Čemu se onda nadati?
Rastu cijene?
Da se pratio BDI, kao što se pratio dok je rastao prošle godine,već bi bili na 300 kuna.
Kad su Nadan i Luković prodali svoje dionice sve krenulo naopako!!! Sad i Đukan!!! Sad će ovo opet strmoglavo dolje samo se čeka minus na WS pa da ispadne kako pratimo svjetske burzovne trendove.
Očito su oni ti igrači ili ih netko iznutra vrlo dobro informira. Mislim da će ove dionice ipak koristiti unučad.
dow +5% na otvaranju koju gospu mi čekamo
E moj kukumaru izgleda da su i gospa i svi sveci utekli na Wall Street. Samo neznam di je Sveti Vlaho?
Onih 5% ti je od jučer, pogledaj piše ti lipo kad se market otvara. Poče je danas sa 1,27 u zeleno, u prijevodu bi kod nas sutra moglo lako bit blokada. Ako Dow bude +5% sutra smo mi oko nule, dakle trebat će nam zimska oprema.
gliser
vrlo je vjerojatno da gubitaka neće biti…ali to je ionako postalo nebitno na ZSE … niti dobri rezultati znače rast dionice niti loši pad …to je neka posebnost ZSE na koju smo već navikli…
a ja bih citirao jedan post od neki dan … krizu smo već kupili…
u 2009. ćemo vjerojatno početi kupovati budućnost… jer ako krene oporavak realne ekonomije u drugoj polovici 2009. budi siguran da će se cijene dionica povećati prije nego formalno bude objavljeno
da je kriza završila…
Ne slažem se sa vama.
Mi 2008.kupujemo budućnost,jer 2009.će već biti kasno.
Dok ostale dionice sad odrađuju dno,mi smo svoje odradili 27.10.sa 651,00 kn.(130 $)
Lošim vijestima je kraj,sve je već ukalkulirano u cijenu,(čak i lešinarske prognoze velikog gurua TA,ATPL=200,00 kn.)
Ajte ća lešinari,iš,iš
Molio bih kolegu Hangera ako zna,da nas izvjesti,koji su brodovi već izamortizirani,i kolika je stopa amortizacije onih koji još nisu.
A kolegu Sakaia,ako zna,što sve sačinjava rezerva (AOP 18) od 372 mil.kn.pošto su uvijek dvije zvjezdice na tom elementu.
Hvala kolege.
Molio bih kolegu Hangera ako zna,da nas izvjesti,koji su brodovi već izamortizirani,i kolika je stopa amortizacije onih koji još nisu.
A kolegu Sakaia,ako zna,što sve sačinjava rezerva (AOP 18) od 372 mil.kn.pošto su uvijek dvije zvjezdice na tom elementu.
Hvala kolege.
Teško je navesti, a i pratiti podatke za svaki brod posebno, jer na kraju krajeva svi prihoduju za jednu te istu firmu, ali ne pojedinačno svaki za sebe. Zato je logičnije gledati kako se amortizacija kreće kvartalno i godišnje za sve brodove skupa.
Obzirom da je ostalo duga cca oko 1,5 mlrd kuna (s capesizeom) ili možda po novom 1,25 mlrd kn (bez capesizea) kvartalno bi se amortizacija kretala oko 35 milijuna kuna (bez capesizea) do 45 miljuna kuna (s capesizeom).
Otprilike po brodu prosječno (među brodovima >10000dwt) bi iznos amortizacije znosio oko 5500-6500 USD/dan.
Naravno prema vlastitoj procjeni uvidom u dosadašnja poslovanja.
Izgleda da ono prezaduženo đubre od Drys-a ipak neće u bankrot. Eno ga naraso 40% u jednom danu. Da ne mute i tamo nešto Galinec i Aglaia? [lol] [lol]
hehe dobar si!
nego, aj mi reci što imaš rotiv drys-a? ništa ne znam o njima ovako, samo o pćenito o floti i trenutnom stanju, ali neku pikanteriju… hm…ha?
Molio bih kolegu Hangera ako zna,da nas izvjesti,koji su brodovi već izamortizirani,i kolika je stopa amortizacije onih koji još nisu.
A kolegu Sakaia,ako zna,što sve sačinjava rezerva (AOP 18) od 372 mil.kn.pošto su uvijek dvije zvjezdice na tom elementu.
Hvala kolege.
Teško je navesti, a i pratiti podatke za svaki brod posebno, jer na kraju krajeva svi prihoduju za jednu te istu firmu, ali ne pojedinačno svaki za sebe. Zato je logičnije gledati kako se amortizacija kreće kvartalno i godišnje za sve brodove skupa.
Obzirom da je ostalo duga cca oko 1,5 mlrd kuna (s capesizeom) ili možda po novom 1,25 mlrd kn (bez capesizea) kvartalno bi se amortizacija kretala oko 35 milijuna kuna (bez capesizea) do 45 miljuna kuna (s capesizeom).
Otprilike po brodu prosječno (među brodovima >10000dwt) bi iznos amortizacije znosio oko 5500-6500 USD/dan.
Naravno prema vlastitoj procjeni uvidom u dosadašnja poslovanja.
[/quote]
ok, to je samo amortizacija tipa 7 cent/sec vremenski gledano. što je sa održavanjem dok nisu na daily rateu?
imaš li podatak?
da je do jackupa ili semisubmersible, to bih znao, ali ovo…
@Hanger
Hvala kolega.
Ove su nam informacije dobrodošle da ipak otprilike izračunamo cijenu vozarine na kojoj smo na nuli.
Ali znate li na koliko se godina određuje trajanje amortizacije.
Naime,većina naših brodova je izgrađena 95-96 tj.stari su dvanaest-trinaest godina,i ako je stopa amortizacije 10% oni su već izamorizirani,ali ako je stopa 5% onda su samo Konavle (82) i Pelješac (84) izamorizirani.
Ovo pitam kad bi kojim slučajem morali prodavati prodavati brodove pod staro željezo (450 $) DWT,
izamortizirani brodovi nose čistu dobit.
Kolega gliser mogu se složiti s jednim dijelom tvoje tvrdnje ali u americi prodati električni automobil bio bi pothvat kao da eskimima prodate frižider.
GM i Ford prodaju automobile točno onakve kakve većina amerikanaca voli: jake, velike i ružne. Problem im je to što su im presušile kreditne linije za financiranje i pad prodaje zbog pada kupovne moći stanovništva i manjka potrošačkih kredita. U takvoj ekonomiji razmjera, di su proizvedene količine a time i troškovi enormni, razlika u prodaji od par posto dovodi kompaniju iz pozicije profitabilnosti ispod točke pokrića troškova…
Malo offtopic al eto
Istina, ali mislim da sada sve više ljudi želi alternativu. Električni automobili bili bi danas prilično rasprostranjeni u svijetu da naftna industrija (i ostali kojima to nije odgovaralo) nije otkupila patente za napredne baterije koje su trebali dati život toj tehnologiji i te iste patente pospremili u ladice radi svojih sebičnih interesa. Da se u razvoj takvih tehnologija više ulagalo (zapravo, da se nije kočio razvoj), danas bi imali i jake i velike električne automobile koji bi sasvim solidno zamijenili benzince,
a da ne govorim tek o ekonomskim (i ekološkim) koristima za nas vozače.
Da ne bi ovo stvarno otišlo predaleko u off-topic, bolje da prestanem s el. automobilima i završim s nadom da će se autoindustrija što prije oporaviti, a samim time potaknuti proizvodnju čelika što bi bilo dobro za našu ATPL.
Pozdrav [smiley]
Ja amortizaciji kod brodara ne bih pridavao neku važnost. Treba vidjeti kako se kreće EBITDA i da li ona generira novu vrijednost ili se smanjuje glavnica te da li je ugrožena ili ne dinamika servisiranja dugoročnih obveza i kamata. Sve drugo je manje bitno.
Ja amortizaciji kod brodara ne bih pridavao neku važnost. Treba vidjeti kako se kreće EBITDA i da li ona generira novu vrijednost ili se smanjuje glavnica te da li je ugrožena ili ne dinamika servisiranja dugoročnih obveza i kamata. Sve drugo je manje bitno.
Sve je bitno.I najmanja sitnica je prevažna da bi se preko nje olako prešlo.U mojim kalkulacijama,staro željezo koje se ne vodi na na jednom AOP-u igra.
Ako dođe do problema sa servisiranjem dugoročnih obveza i kamata,a npr.nemaš cash (srećom mi plivamo u lovi) moraš nešto prodat da pokriješ obveze.
Prodaješ ono što si već izamortizirao, tj.staro željezo.
Ima li itko takve informacije.Koji nam se brodovi vode kao staro željezo??
Kolege Sakai i Hanger su spomenuli da je ovaj mjesec već otišlo oko 1 mil.DWT-a u staro željezo po 450 $.Taj podatak je bombon,a mi koji smo ovo preživili,zaslužujemo jedan mali bombocin za strpljenje. [wink]