| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
ATPL | 49,00 | 17.542 | 358 | 49,00 | 49,50 | 0,00% |
Pa što je u tome loše? Vidiš kako ih netko marljivo poklapa do 1950 svakih 15 minuta. Znaju ljudi, zato i ne lupaju po bidu.
[/quote]
Asku, sorry…
[rolleyes]
Popušta mi koncentracija…
eto reko striček buffett da bu sve u redu 🙂
Warren Buffett gets interviewed on CNBC. Buffett said in five to ten years we will look back and see that there were some extraordinary buying opportunities. Buffet added that Congress needs to pass the Treasury’s plan, and he would not have invested in Goldman if he thought a government plan would not go through.
Sve pet, stari je to lav, međutim FFA loše, BDI još gore, globalno okruženje …., ma mi smo super, možemo i puno gore, bez obzira na fundamente. Uglavnom, katastrofičari vjeruju da ća BDI na 2000, neki optimisti tipuju na 10000, istina je obično u sredini, a ta brodarima donosi puno love u konačnici na stavci neto dobit. Fundamenti će doći na svoje kad tad, ova likvidnost je indikativna, pa nam ostaje čekati bolja vremena za prodaju i uživati dividendu u međuvremenu.
Kome se da lisati u jednom od prijašnjim postova napisao sam Hangeru da zaboravi kako će netko bilo čime kineze ucjenjivati, misleći poglavito na tri velika izvoznika željezne rudače, u međuvremnu sam evoluirao i držim da će big free morati pristati ne kineske uvjete jer alternativnog kupca za te količine nemaju. No, sad će cijenu i uvjete određivati kinezi !!!
Kome se da lisati u jednom od prijašnjim postova napisao sam Hangeru da zaboravi kako će netko bilo čime kineze ucjenjivati, misleći poglavito na tri velika izvoznika željezne rudače, u međuvremnu sam evoluirao i držim da će big free morati pristati ne kineske uvjete jer alternativnog kupca za te količine nemaju. No, sad će cijenu i uvjete određivati kinezi !!!
Pa dobro, ni Vale ni Rio Tinto nisu baš kante za napucavanje, ne radi se o firmicama tipa Bajo komerc, već o velikim svjetskim dobavljačima željezne rude.
Tvtka Vale konkretno ima tržišnu kapitalizaciju od 150 milijardi dolara, te urede i rudnike na ama baš svakom kontinentu svijeta (osim Antartike) i dakako, najveći je svjetski proizvođač željezne rudače. Sukladno s tim razvija i ogromne projekte. Jedan od osnovnih ciljeva je daljnje jačanje proizvodnje željezne rudače (prije nekoliko dana sam iznio ovdje njihova predviđanja rasta do 2012.g., kao i Rio Tinto-va). Zbog svega navedenog, u najmanju ruku bi bilo neozbiljno tvrditi da se radi o kvazi-firmi koja temelji svoja ulaganja na površnom proučavanju tržišta.
Ne kažem da su svi bezgrešni, te da ove rudarske kompanije nisu možda manjim dijelom precijenili vlastitu budućnost, ali teško da su mogli toliko grubo pogriješiti u tom izračunu da im Kinezi mogu soliti pamet. S druge strane nije ni cjelokupna situacija na tržištu toliko jednostavna da bi Kinezi jednostrano mogli odlučiti da nekom diktiraju cijenu uvoza…
Kinezi imaju dvije solucije:
a) ne uvoziti željeznu rudaču i
b) uvoziti željeznu rudaču.
Situacija a) znači da se oslanjaju isključivo na domaću proizvodnju. Budući da se domaćom proizvodnjom ove sirovine trenutno ne može pokriti ni 50% domaće potražnje (sve ostalo se uvozi), to nužno znači smanjenu ponudu čelika, posljedično tome smanjene investicije u infrastrukturu (tvornice, pogoni, željeznice, zgrade…), što znači smanjenu gospodarsku aktivnost, što znači smanjenjen gospodarski rast, što znači smanjen gospodarski razvoj zemlje u cjelini (slovom i brojem – drastičan pad GDP-a) i tapkanje na mjestu. Zamisli samo zemlju koja ne može ostvariti svoj gospodarski potencijal samo zato što nema dovoljno neke sirovine, a istu može uvoziti, a neće…
Situacija b) je daleko vjerojatnija, jer se Kina želi razvijati (i na kraju krajeva može jer joj je GDP još uvijek vrlo visok, i bilo bi posve glupo ne iskoristiti ovu priliku). Ovisnost o uvozu željezne rudače će postojati još dugo vremena, ali će se tek nakon 2012.g. ta ovisnost značajnije smanjivati.
Ono što Kinezi rade trenutno je ukratko rečeno samo pokušaj rušenja cijene sirovine, kao što se dalo pretpostaviti, a sve više se o tome i piše.
Scenarij je slijedeći: najprije nakrcavanje kineskih luka velikim zalihama željezne rudače, a zatim naređivanje smanjene proizvodnje čelika u kineskim čeličanama (samo dijelom su izgovor i protekle OI radi smanjenog zagađenja zraka), skupno su doveli do smanjenja daljnje potražnje. Kada je kratkoročno smanjena potražnja za čelikom i kada je smanjena potražnja za željeznom rudom slijedi pad cijene čelika i teoretski pad cijene željezne rude. Cijena čelika je pala. I sada Kinezi rade pritisak da padne cijena željezne rudače, a s njom i ugovori o cijeni s velikim australskim i brazilskim kompanijama…. To je njihov kratkoročni master-plan, međutim….
Gdje god se okrenu zabit će si auto-gol. Već su u 6.mj. s Australcima (Rio) su dogovorili povećanje cijene rudače za 85%. Vale ne odustaje od potraživanja povećanja cijene rudače od 11% kineskim čeličanama (koliko preračunato iznosi cijena dobavljanja za europske potraživače). Ako se Kinezi okrenu samo Australiji koja bi im mogla biti onda praktički jedini izvor sirovine, Australci jednako mogu (i hoće) tražiti povećanje cijene radi kompenzacije cijene pomorskog prijevoza (na temelju kojeg se i računa ukupna cijena željezne rudače). Ako se Australcima taj porast cijene odobri (tzv Free-on-board), jednako će se Brazilci (Vale) tražiti povećanje cijene prijevoza što će se ukalkulirati u potražnju znatno veće cijene željezne rudače od ove koju traže.
Ova svjetska financijska kriza je samo dodatni izgovor za oslabljenu gospodarsku aktivnost i slabiju potražnju za čelikom, a kineskim čeličanama dođe ko kec na desetku…
Hm, da vidimo…
….Platiti Valeu jeb…h 11% više ili se natezati s Australcima pa njima na kraju plaćati više (a kad zatreba i brazilski ugljen, jer i australske luke imaju ograničene kapacitete, onda plaćati još više)….
….ili jednostavno prestati graditi i srušiti vlastiti GDP s 8% na 2%…
Hm, baš me zanima što će odlučiti!
Kinezi imaju dvije solucije:
a) ne uvoziti željeznu rudaču i
b) uvoziti željeznu rudaču.
Situacija a) znači da se oslanjaju isključivo na domaću proizvodnju. Budući da se domaćom proizvodnjom ove sirovine trenutno ne može pokriti ni 50% domaće potražnje (sve ostalo se uvozi), to nužno znači smanjenu ponudu čelika, posljedično tome smanjene investicije u infrastrukturu (tvornice, pogoni, željeznice, zgrade…), što znači smanjenu gospodarsku aktivnost, što znači smanjenjen gospodarski rast, što znači smanjen gospodarski razvoj zemlje u cjelini (slovom i brojem – drastičan pad GDP-a) i tapkanje na mjestu. Zamisli samo zemlju koja ne može ostvariti svoj gospodarski potencijal samo zato što nema dovoljno neke sirovine, a istu može uvoziti, a neće…
Situacija b) je daleko vjerojatnija, jer se Kina želi razvijati (i na kraju krajeva može jer joj je GDP još uvijek vrlo visok, i bilo bi posve glupo ne iskoristiti ovu priliku). Ovisnost o uvozu željezne rudače će postojati još dugo vremena, ali će se tek nakon 2012.g. ta ovisnost značajnije smanjivati.
Ono što Kinezi rade trenutno je ukratko rečeno samo pokušaj rušenja cijene sirovine, kao što se dalo pretpostaviti, a sve više se o tome i piše.
Scenarij je slijedeći: najprije nakrcavanje kineskih luka velikim zalihama željezne rudače, a zatim naređivanje smanjene proizvodnje čelika u kineskim čeličanama (samo dijelom su izgovor i protekle OI radi smanjenog zagađenja zraka), skupno su doveli do smanjenja daljnje potražnje. Kada je kratkoročno smanjena potražnja za čelikom i kada je smanjena potražnja za željeznom rudom slijedi pad cijene čelika i teoretski pad cijene željezne rude. Cijena čelika je pala. I sada Kinezi rade pritisak da padne cijena željezne rudače, a s njom i ugovori o cijeni s velikim australskim i brazilskim kompanijama…. To je njihov kratkoročni master-plan, međutim….
Gdje god se okrenu zabit će si auto-gol. Već su u 6.mj. s Australcima (Rio) su dogovorili povećanje cijene rudače za 85%. Vale ne odustaje od potraživanja povećanja cijene rudače od 11% kineskim čeličanama (koliko preračunato iznosi cijena dobavljanja za europske potraživače). Ako se Kinezi okrenu samo Australiji koja bi im mogla biti onda praktički jedini izvor sirovine, Australci jednako mogu (i hoće) tražiti povećanje cijene radi kompenzacije cijene pomorskog prijevoza (na temelju kojeg se i računa ukupna cijena željezne rudače). Ako se Australcima taj porast cijene odobri (tzv Free-on-board), jednako će se Brazilci (Vale) tražiti povećanje cijene prijevoza što će se ukalkulirati u potražnju znatno veće cijene željezne rudače od ove koju traže.
Ova svjetska financijska kriza je samo dodatni izgovor za oslabljenu gospodarsku aktivnost i slabiju potražnju za čelikom, a kineskim čeličanama dođe ko kec na desetku…
Hm, da vidimo…
….Platiti Valeu jeb…h 11% više ili se natezati s Australcima pa njima na kraju plaćati više (a kad zatreba i brazilski ugljen, jer i australske luke imaju ograničene kapacitete, onda plaćati još više)….
….ili jednostavno prestati graditi i srušiti vlastiti GDP s 8% na 2%…
Hm, baš me zanima što će odlučiti!
Ovako, poslovna godina se u konkretnom slučaju računa od 1. travnja tekuće do 30. ožujka naredne godine, pa te moram podsjetiti da su pregovori kineza i Ria trajali gotovo 6 mjeseci i završili tek u lipnju, budući se radilo o presedanu da australski izvoznici nisu prihvatili cijenu što su kinezi postigli za godišnji ugovor sa Vale( što je prije bilo uobičajeno), i nažalost postigli su veću cijenu, pa su apetiti naknadno porasli i brazilcima. Ovo što sad radi Vale je tipično južnoameričko zajebavanje poslovnih partnera sa otezanjem ukrcaja, na što su reagirali kineski dužnosnici, a naknadno mjenjanje već potpisanog ugovora i traženje povećanja od dodatnih 11% jest nekorektno, neposlovno i neproduktivno poslovno ponašanje. Pacta sunt servanda (ugovore valja poštivati), i kinezi win
Pitanja :
Jel smije po pravilnicima Atlantska plovidba d.d. otkupljivati vl. dionice ispod 2000 kn ?
Koju igru igraju PBZ i HPB sa prodajom tj. rušenjem cca 6500 dionica u prošlu srijedu i četvrtak,
te još 11000 prodanih komada od 22.08. do 19.09. ?
Ako netko ima pravu info. može i na PM.
Hvala
Don’t kill the messenger!
China’s post-Olympics recovery hopes fading fast
http://www.marketwatch.com/news/story/story.aspx?guid={2DE1A7B4-CE97-4ECB-8D3E-8D188A467099}
Hopes of a rapid recovery in the health of the Chinese economy after the Olympic Games are fading fast on weakening commodity as well as property prices, Citigroup said in a report released Wednesday.
"All signs are pointing towards an across-the-board slowdown in the Chinese economy. The particular worrying signs are rapid cuts in steel prices, surging steel exports, deceleration in electricity consumption growth and weakening coal prices," Citigroup Lan Xue wrote in the report.
Kinezi imaju dvije solucije:
a) ne uvoziti željeznu rudaču i
b) uvoziti željeznu rudaču.
Situacija a) znači da se oslanjaju isključivo na domaću proizvodnju. Budući da se domaćom proizvodnjom ove sirovine trenutno ne može pokriti ni 50% domaće potražnje (sve ostalo se uvozi), to nužno znači smanjenu ponudu čelika, posljedično tome smanjene investicije u infrastrukturu (tvornice, pogoni, željeznice, zgrade…), što znači smanjenu gospodarsku aktivnost, što znači smanjenjen gospodarski rast, što znači smanjen gospodarski razvoj zemlje u cjelini (slovom i brojem – drastičan pad GDP-a) i tapkanje na mjestu. Zamisli samo zemlju koja ne može ostvariti svoj gospodarski potencijal samo zato što nema dovoljno neke sirovine, a istu može uvoziti, a neće…
Situacija b) je daleko vjerojatnija, jer se Kina želi razvijati (i na kraju krajeva može jer joj je GDP još uvijek vrlo visok, i bilo bi posve glupo ne iskoristiti ovu priliku). Ovisnost o uvozu željezne rudače će postojati još dugo vremena, ali će se tek nakon 2012.g. ta ovisnost značajnije smanjivati.
Ono što Kinezi rade trenutno je ukratko rečeno samo pokušaj rušenja cijene sirovine, kao što se dalo pretpostaviti, a sve više se o tome i piše.
Scenarij je slijedeći: najprije nakrcavanje kineskih luka velikim zalihama željezne rudače, a zatim naređivanje smanjene proizvodnje čelika u kineskim čeličanama (samo dijelom su izgovor i protekle OI radi smanjenog zagađenja zraka), skupno su doveli do smanjenja daljnje potražnje. Kada je kratkoročno smanjena potražnja za čelikom i kada je smanjena potražnja za željeznom rudom slijedi pad cijene čelika i teoretski pad cijene željezne rude. Cijena čelika je pala. I sada Kinezi rade pritisak da padne cijena željezne rudače, a s njom i ugovori o cijeni s velikim australskim i brazilskim kompanijama…. To je njihov kratkoročni master-plan, međutim….
Gdje god se okrenu zabit će si auto-gol. Već su u 6.mj. s Australcima (Rio) su dogovorili povećanje cijene rudače za 85%. Vale ne odustaje od potraživanja povećanja cijene rudače od 11% kineskim čeličanama (koliko preračunato iznosi cijena dobavljanja za europske potraživače). Ako se Kinezi okrenu samo Australiji koja bi im mogla biti onda praktički jedini izvor sirovine, Australci jednako mogu (i hoće) tražiti povećanje cijene radi kompenzacije cijene pomorskog prijevoza (na temelju kojeg se i računa ukupna cijena željezne rudače). Ako se Australcima taj porast cijene odobri (tzv Free-on-board), jednako će se Brazilci (Vale) tražiti povećanje cijene prijevoza što će se ukalkulirati u potražnju znatno veće cijene željezne rudače od ove koju traže.
Ova svjetska financijska kriza je samo dodatni izgovor za oslabljenu gospodarsku aktivnost i slabiju potražnju za čelikom, a kineskim čeličanama dođe ko kec na desetku…
Hm, da vidimo…
….Platiti Valeu jeb…h 11% više ili se natezati s Australcima pa njima na kraju plaćati više (a kad zatreba i brazilski ugljen, jer i australske luke imaju ograničene kapacitete, onda plaćati još više)….
….ili jednostavno prestati graditi i srušiti vlastiti GDP s 8% na 2%…
Hm, baš me zanima što će odlučiti!
mozda ovo pomogne oko tvoje nedoumice
http://files.irwebpage.com/reports/shipping/08l26Pvi9u/ImarexSept24.pdf
Ovako, poslovna godina se u konkretnom slučaju računa od 1. travnja tekuće do 30. ožujka naredne godine, pa te moram podsjetiti da su pregovori kineza i Ria trajali gotovo 6 mjeseci i završili tek u lipnju, budući se radilo o presedanu da australski izvoznici nisu prihvatili cijenu što su kinezi postigli za godišnji ugovor sa Vale( što je prije bilo uobičajeno), i nažalost postigli su veću cijenu, pa su apetiti naknadno porasli i brazilcima. Ovo što sad radi Vale je tipično južnoameričko zajebavanje poslovnih partnera sa otezanjem ukrcaja, na što su reagirali kineski dužnosnici, a naknadno mjenjanje već potpisanog ugovora i traženje povećanja od dodatnih 11% jest nekorektno, neposlovno i neproduktivno poslovno ponašanje. Pacta sunt servanda (ugovore valja pošt
Inače se tih 11% odnosilo se na cijenu koja bi se trebala primjenjivati od iduće godine, a ne od trenutka dogovora. Vale u ovom slučaju samo raspravlja o uvjetima buduće trgovine.
Inače, podsjećam, Kinezi su ti koji su napravili nasilno gomilanje zaliha i nagli prekid potražnje za željeznom rudom. Nije baš zgodno kratkoročno bilo ni za dobavljače što im na silu pokušavaju spustiti cijenu praveći se da ih ne interesira više uvoz. Svaka cijena se mora platiti; pa tako ako želiš napredovati moraš platiti sirovinu koje nemaš, možeš se pogađati do mile volje, ali na kraju moraš platiti.
Vale privremeno odustaje od pregovora i okreće se europskim kupcima. Razlog je jasan, na njima trenutno više zarade. Postoji na njihovim stranicama i okvirni izračun zbog čega im se ne isplati trgovati s Kinom pod ovim uvjetima ako ne ujednače cijene s europskim kupcima. Upravo se odnosi na tih 11%. Kinezi su počeli prvi s udarcima ispod pojasa, sada neka sami odgovaraju za eventualne posljedice ako ostanu bez dogovora s Brazilcima. Bez njih će teško nabaviti dovoljne količine tražene robe…
Uglavnom, Kinezima bi više odgovaralo neko dugoročnije ugovaranje cijena na više godina, a ne ovakvo natezanje, jer znaju da će uvijek izvući deblji kraj. A tko zna možda malo ovaj njihov pritisak i urodi nekim plodom.
Niti mi je žao jednih, niti drugih, sve su to na kraju kapitalisti koji žele proći što jeftinije uz što veći profit. Moja je procjena da će Kinezi proći nešto lošije u pregovorima i to je sve. I ponovo će opet uvoziti. No hard feeling. Zato i mnogi dugoročno ulažu u brodare. Bitna je buduća potražnja Kine, a zatim i Indije koja bi opravdala njihov gospodarski rast. A to je bar najjednostavnija računica na koju se, među ostalim, i ja ´kladim´ dok ulažem.
Sportskim žargonom rečeno: Kina protiv Brazila vodi u 15-oj minuti 1:0, a kako će završiti utakmica…
Svi spominju Kinu, a ima li netko konkretne podatke o Indiji i njihovim potrebama za ugljenom i željeznom rudom?
Sportskim žargonom rečeno: Kina protiv Brazila vodi u 15-oj minuti 1:0, a kako će završiti utakmica…
Ako pričamo o nogometu, Brazilci su najtrofejniji. Ali ovi ludi Kinezi pobrali pun k..c zlata sad na OI. Čak i u veslanju [shocked]. Ne bi me čudilo da i u nogaću ne spremaju neki svoj projekt. Moj tip ipak Brazil. Preokret već u poluvremenu. [wink]