Sorry, ali to nije moj stil. Danas si možda pogodio, ali sutra tko zna… Ili, bolje vrabac u ruci, nego golub na grani. Ja ću prodati svoje dionice tek kada na njima ostvarim određeni profit kroz određeno vrijeme, a ne kada mislim da bih mogao ostvariti određeni profit. Vama kockarima želim dakako puno sreće i još bolju zaradu jer imate toliku petlju (P.S. meni sreća ovdje ne treba)!

…Sve 5….a kako komentirate onaj famozmi Vladov target na 1800?? Tu bi se dalo opako zatrejdati…
[cool].
Da s netko ne bi naljutio bez razloga….samo se zekam… [thumbsup]

Komentiram ga kao i famozni TISK na 200. Ja nemam pojma o TA, al nekad prolistam taj topic kad mi je dosadno. Što se tiće ATPL i Vladovih prognoza u zadnjih par mjeseci, fulo je sve što se fulati dade, pa ako je reko 1800 ja u pon. lupam po asku.

NHF Vlad, al moro sam… [lol]

http://www.poslovni.hr/92306.aspx

nešto što nitko od nas nije znao [lol]

Malo sam se zaletio sa ATPL iako vrijedi više. Kupio sam je po 2600, a prodao po 23xx. Situacija na burzi je loša, nedostatk svježeg kapitala koji je djelomično nepovratno izgubljen. Sada se neću zaletjeti već čekam pozitivno kretanje burze, odnosno prethodno zaustavljanje stagniranja.

Malo sam se zaletio sa ATPL iako vrijedi više. Kupio sam je po 2600, a prodao po 23xx. Situacija na burzi je loša, nedostatk svježeg kapitala koji je djelomično nepovratno izgubljen. Sada se neću zaletjeti već čekam pozitivno kretanje burze, odnosno prethodno zaustavljanje stagniranja.
[/quote]

sad ju uhvati na 2000 i na nuli si (+ ona sitnica od brokerske naknade) [lol] [lol]

kako to misliš? da sam je držao bio bi još 10% u minusu više, a ko zna gdje će to sve završit možda je kupim po 1.500

kako to misliš? da sam je držao bio bi još 10% u minusu više, a ko zna gdje će to sve završit možda je kupim po 1.500
[/quote]
Da kolega a možda je kupite i po 3500 tko će to znati kada bi znali ne bi nitko od nas ništa radio već bi samo trgovali s dionicama.

Teško je to znati, ali sigurno je da sad mirno spavam 😉 odnosno ako pada boli me briga, ali kad krene uzbrdo onda ću i ja uletit. Zašto bi je kupio po 3500, kad još uvijek mogu uletiti prije 2300?!

Što se podataka iz članka nekoliko stvari je autor previdio i/ili krivo iznio:

1. Kineske vlasti su nedavno objavile da su se zalihe željezne rude povećale do 64,8 milijuna tona, što je najveća razina ove godine, dok je u isto vrijeme prošle godine bilo ukupno 40 milijuna tona.
Bile su zalihe i preko 70 m.t., ali nema veze. Zalihe u lukama se svedu na totalnu nulu za mjesec i po dana bez problema, samo ako se hoće, tako da je ovaj podatak bitniji za formiranje spot cijene.

2. Ovaj dio mi zvuči najotrcanije: Smatra se da vozarine još nisu dotakle dno i da ima prostora za još koji postotak pada tržišta zbog zabrinutosti oko usporavanja svjetske ekonomije, posebice u Kini i Europi, i pada cijene čelika u Kini.
a) Vozarine ne padaju zbog usporavanja svjetske ekonomije u Kini i Europi jer ne postoji dnevni indikator koji označava takvo što (ne vrijede odokativne metode, a podaci o trenutnom stanju ekonomije pojedine države se iznose jedanput mjesečno ili kvartalno).
b) Pad cijene čelika u Kini u odnosu na cijenu čelika u svijetu stvara klimu porasta izvoza čelika iz Kine, a to jedino može u konačnici rezultirati smanjenom količinom čelika koji je raspoloživ za domaće potrebe, odnosno povećanjem potreba za dodatnom proizvodnjom ili uvozom sirovine za proizvodnju istog (željezne rude), te posljedično tome rast vozarina.
c) Ono što je autor zaboravio reći: Pad cijene čelika se uopće nije odrazila na cijene dobara (brodova), odnosno brodovi bilo koje veličine i bilo koje starosti nisu izgubili baš ništa na vrijednosti zbog pada čelika, ukazujući time na pozitivan sentiment vlasnika brodova za rasute terete.

3. Zbog pada cijena čelika i povećanja zaliha očekuje se smanjenje narudžbi, a ujedno i potražnje za brodarskim transportom iz Kine.
Smanjenje narudžbi (kroz pad cijene čelika i povećanje zaliha željezne rudače) je otpor kineske vlasti protiv visokih cijena željezne rudače koje joj najveće rudarske kompanije iz Australije i Brazila nameću. Dakako, to ne umanjuje buduću već trenutnu potražnju Kine za tom robom koja se transportira brodovima. Zbog istog su se puno jače rušile spot cijene od cijene dugoročnih ugovora.

4. Inače, Kina i Indija imaju najveću potražnju za brodarskim transportom rasutih tereta zbog prijevoza ugljena i rudače.
a) Mnogi se brinu što je do 2012.g. naručeno brodova koji skupa čine oko 60% trenutne flote. Da budem precizniji trenutna flota iznosi ukupno oko 400 milijuna DWT, a do 2012.g. bi trebala iznositi 275 milijuna DWT više (i to ako svi brodovi budu isporučeni na vrijeme).
b) Ono što nitko ne uzima u obzir je plan proizvodnje željezne rudače dva diva među proizvođačima, Rio Tinta i BHP-a:
Rio Tinto planira povećati proizvodnju sa sadašnjih 200 milijuna tona na 320 do 2012.g. (ili 60%), s daljnjim ambicijama na 420 milijuna tona (pa čak i 600 ako im uspije ogroman projekt u Simandou u Gvineji, zap. Afrika)
BHP planira povećati proizvodnju sa sadašnjih 120 milijuna tona na 240 do 2012.g. (ili 100%) te u konačnici do 300 milijuna tona do 2015.g.

Ako najveće rudarske kompanije prema svojim procjenama žele prodati 60 do 100% više svoje željezne rudače do 2012.g., ne vidim zbog čega bi flota uvećana za 60% u 2012.g. predstavljala problem?

Ionako se većina ozbiljnih analitičara ne zabrinjava barem do 2015.g. jer je prema predviđanjima do tada sasvim dobar omjer ponude i potražnje. Prevedeno na vozarine = zadržavanje sadašnjeg trenda visokih vozarina…

Odlučio sam ovih dana ući samo u ATPL. Mislio sam paralelno i u TNPL, ali mi je struktura TOP 10 dioničara u ovome trenutku sigurnija u ATPL. Što Vi mislite o tome ? Nadam se i skorom dobrom timmingu za TNPL ? [embarass]

Što se podataka iz članka nekoliko stvari je autor previdio i/ili krivo iznio:

1. Kineske vlasti su nedavno objavile da su se zalihe željezne rude povećale do 64,8 milijuna tona, što je najveća razina ove godine, dok je u isto vrijeme prošle godine bilo ukupno 40 milijuna tona.
Bile su zalihe i preko 70 m.t., ali nema veze. Zalihe u lukama se svedu na totalnu nulu za mjesec i po dana bez problema, samo ako se hoće, tako da je ovaj podatak bitniji za formiranje spot cijene.

2. Ovaj dio mi zvuči najotrcanije: Smatra se da vozarine još nisu dotakle dno i da ima prostora za još koji postotak pada tržišta zbog zabrinutosti oko usporavanja svjetske ekonomije, posebice u Kini i Europi, i pada cijene čelika u Kini.
a) Vozarine ne padaju zbog usporavanja svjetske ekonomije u Kini i Europi jer ne postoji dnevni indikator koji označava takvo što (ne vrijede odokativne metode, a podaci o trenutnom stanju ekonomije pojedine države se iznose jedanput mjesečno ili kvartalno).
b) Pad cijene čelika u Kini u odnosu na cijenu čelika u svijetu stvara klimu porasta izvoza čelika iz Kine, a to jedino može u konačnici rezultirati smanjenom količinom čelika koji je raspoloživ za domaće potrebe, odnosno povećanjem potreba za dodatnom proizvodnjom ili uvozom sirovine za proizvodnju istog (željezne rude), te posljedično tome rast vozarina.
c) Ono što je autor zaboravio reći: Pad cijene čelika se uopće nije odrazila na cijene dobara (brodova), odnosno brodovi bilo koje veličine i bilo koje starosti nisu izgubili baš ništa na vrijednosti zbog pada čelika, ukazujući time na pozitivan sentiment vlasnika brodova za rasute terete.

3. Zbog pada cijena čelika i povećanja zaliha očekuje se smanjenje narudžbi, a ujedno i potražnje za brodarskim transportom iz Kine.
Smanjenje narudžbi (kroz pad cijene čelika i povećanje zaliha željezne rudače) je otpor kineske vlasti protiv visokih cijena željezne rudače koje joj najveće rudarske kompanije iz Australije i Brazila nameću. Dakako, to ne umanjuje buduću već trenutnu potražnju Kine za tom robom koja se transportira brodovima. Zbog istog su se puno jače rušile spot cijene od cijene dugoročnih ugovora.

4. Inače, Kina i Indija imaju najveću potražnju za brodarskim transportom rasutih tereta zbog prijevoza ugljena i rudače.
a) Mnogi se brinu što je do 2012.g. naručeno brodova koji skupa čine oko 60% trenutne flote. Da budem precizniji trenutna flota iznosi ukupno oko 400 milijuna DWT, a do 2012.g. bi trebala iznositi 275 milijuna DWT više (i to ako svi brodovi budu isporučeni na vrijeme).
b) Ono što nitko ne uzima u obzir je plan proizvodnje željezne rudače dva diva među proizvođačima, Rio Tinta i BHP-a:
Rio Tinto planira povećati proizvodnju sa sadašnjih 200 milijuna tona na 320 do 2012.g. (ili 60%), s daljnjim ambicijama na 420 milijuna tona (pa čak i 600 ako im uspije ogroman projekt u Simandou u Gvineji, zap. Afrika)
BHP planira povećati proizvodnju sa sadašnjih 120 milijuna tona na 240 do 2012.g. (ili 100%) te u konačnici do 300 milijuna tona do 2015.g.

Ako najveće rudarske kompanije prema svojim procjenama žele prodati 60 do 100% više svoje željezne rudače do 2012.g., ne vidim zbog čega bi flota uvećana za 60% u 2012.g. predstavljala problem?

Ionako se većina ozbiljnih analitičara ne zabrinjava barem do 2015.g. jer je prema predviđanjima do tada sasvim dobar omjer ponude i potražnje. Prevedeno na vozarine = zadržavanje sadašnjeg trenda visokih vozarina…
[/quote]

Bravo Hanger,

evo ti 105%, dao bi ti 150% da si stavio podatak koliko bulk flote je starije od 25 godina, a taj dio flote će se valjda rashodovati do 2012. Inače, postoje predviđanja i analize što ukazuju da bi 2012/2013 Indija na marketu mogla igrati ulogu što sada drži Kina. [tongue]