Ovo gore napisano shvatite kao moralnu podršku jer ako ste kupili ovu kvalitetnu dionicu (WB bi rekao da ste kupili dio tvrtke) i budete dovoljno strpljivi, bit ćete nagrađeni. Svi ostali će odljepiti.

P.S. Namjerno sam lišio tekst budućih financijskih izračuna jer iznositi ih u sadašnjem trenutku je malo deplasirano. O tome ćemo kada se tržište (i s njim ulagači) oporavi.

Spreman sam se okladiti da će operativna u 3Q biti veća od prethodna dva.

Dozvolite da se obratim.

Kolega hanger, kako to kinezi prividno rade pritisak pretrpavajući svoje luke rudačom? Očito da troše manje nego što im dolazi, inače im zalihe nebi rasle. Mislite da su zaustavili proizvodnju i trpe ogromne gubitke samo da bi iskamčili nižu cijenu?

Zlikovci jedni…

koliko je dobro da se brodovi zakljucuju na duzi vremenski period bas i ne znam, ako imamo slucaj da jedan brod od atpl koji je zakljucen jos 90-tih vozi za 11000usd i tako jos 3 godine…..
cijela dobit ovisi o trzistu, a ne od atpl. mozda bi i dobit bila veca da se ugovori pametnije zakljucuju.

Uf, koliko vas je prodalo prošli tjedan i sad valja otvarati nove nickove, drukati na dolje itd…

Svaki stručni komentar od lika koji je kao novi a registriran je s nickom u osmom ili devetom mjesecu 2008. zajebite, ovo treba počet kažnjavat, zamislite samo da li početnik može napisat ovakva sranja na zadnjih par strana?

Grk je, kako se priča, potpisao ugovore za 10 cape size brodova u STX i sumnjam da je svojedobno kod potpisa plaćao to više od 95 po komadu (tad je bila ta cijena). Znači zaraditi će 20-25 po brodu, nije loše što kažeš? Vjerujem da je ATPL za otkup ugovora platila odmah 20-30% u kešu (vjerojatnija je ova druga brojkica), a ostalo se pokriva kreditom banke. Dakle, Grk se naplatio u potpunosti 100%, vjerujem da si blizu sa procjenom od 120, pa je cijeli posao ubuduće briga ATPL, banke i STX.
Hanger,
zaboravi da će kineze bilo tko više ucjenjivati bilo čime, jer je CK KP Kine "odlučio" smanjiti proizvodnju čelika za izvoz i pitam te imaju li velika trojka (BHP, Vale i Rio Tinto) supstitut kupca za željeznu rudaču ako kinezi ostanu čvrsti kod svog stava duže vrijeme, što nije isključeno, tim više jer imaju dostatne zalihe za domaće potrebe. Pri tome imaj na umu da su kinezi trošili over 60% željezne rudače iskopane u svijetu proteklih godina, pa je suludo očekivati da će oni pristati na povećanje cijena y/y od 80%. U konačnici će se naći neki kompromis, no siguran sam da neće ići na štetu kineza, ma što god to značilo za market.

Slažem se da neće nitko nikoga ucjenjivati u doslovnom smislu već će se stvari rješavati dogovorom. I predstavnici Valea su demantirali vijest o nabildavanju cijena y/y te pozivali na dogovor. Termin sam upotrijebio da naglasim potrebu Kine za dugoročnim uvozom koji će ipak biti potreban obzirom na diktiranje gospodarskog rasta.

Kina trenutno troši oko 50% svjetske željezne rudače. Domaća proizvodnja željezne rudače još uvijek nije dovoljna da zadovolji vlastitu potražnju (povećala se oko 10% tijekom ove godine) i izraženiji manjak će se i dalje osjetiti, prema procjenama barem do 2011.g. (bar što se tiče Kine). Ali i tada će se dalje uvoziti željezna ruda (ovisnost o uvozu iznosi oko 50% ako se ne varam). Procjenjuje se udvostučavanje uvoza kroz idućih 6 godina. (izvor: Business Wire)

Daljnji rast potražnje za željeznom rudačom također bilježe Indija i Rusija. U krajnjoj liniji, same predikcije kroz proteklih 5 godina (kada je nastao svojevrsni boom) su potakle velike rudarske kompanije da povećaju proizvodnju i maksimalno iskamče od kupaca što mogu. Koliko će u budućnosti zarađivati zaista nemam pojma, ali definitivno će imati kupce.

Zato kažem, Kinezi sada mogu samo kratkoročno kalkulirati i odgađati uvoz dok barem ne spuste cijenu željezne rudače na prihvatljive granice (jer je i dalje enormno visoka). U jednakoj poziciji su Indijci. Gomilanje zaliha odnosno stvaranje umjetnog privida smanjene potražnje ima jedini cilj ispuhati cijene i omogućiti im bolju poziciju za pregovore.

Zapravo, kontrola uvoza im je sada jedini cilj dok ne poduzmu dugoročne mjere, i sami kažu da se nalaze u nezahvalnoj situaciji. (izvor: CISA)

vjerovatno mislis na mene????
ne znam zasto mislis da pisem sranja, pisem ono sto je cinjenica. a pratim atpl vec jako dugo, i imam poprilican iznos dionica atpl.

Ono što mi je zapravo upadljivo je reakcija ulagača na sve kratkoročne vijesti iz sektora. Još mi je jasno kada se dobit neke brodarske firme veže uz trenutne spot cijene (i BDI), pa i cijena dionice oscilira u značajnoj mjeri.

Interesira me uopće opravdanost pada cijene dionice ATPL od 3100 do 2300kn u samo 4 mjeseca, a bez velike filozofije i promjena u načinu poslovanja ATPL. Ipak se radi o padu cijene od 25% u 4 mjeseca, a projekcije dobiti ili dugoročnog razvoja tržišta se ne razlikuju ni par posto od petog mjeseca do sada. Namjerno navodim cijenu od 3100kn jer je puno bliža vrijednosti NAV-a i realnije oslikava odnose na tržištu. Zar je moguće da je narod toliko povodljiv manipulacijama pomoću slabo značajnih informacija?

Glavni urednik Lidera donosi na web stranici liderpressa genijalni članak pod nazivom >Hrvatskom javnošću lakše je manipulirati nego malom djecom< – obavezno pročitati. Odvraćanje pozornosti manje važnim stvarima stvara sliku iskrivljene stvarnosti. Kada se ovakav način razmišljanja prenese na brodarsko tržište i investiranje u brodare, vjerojatno ovdje leži većina odgovora zašto je cijena dionice pala na ove razine.

Kako ističe Balgač, evidentno je usporavanje globalnog i kineskog gospodarstva, pa je došlo i do promjene sentimenta prema tržištu brodskog prijevoza. Pojedini analitičari srezali su svoje prognoze za to tržište u zadnjem ovogodišnjem tromjesečju. Cijene dionica brodarskih kompanija na svjetskim tržištima od početka tjedna zbog toga su pale između 20 i 30 posto.

"Analitičari ipak očekuju porast vozarina u zadnjem ovogodišnjem tromjesečju. Cijene terminskih ugovora za brodski prijevoz za zadnjih kvartal, iako zadnjih dana bilježe također pad, i nadalje su 30 do 35 posto više od spot cijena. Ostaje pitanje koliko će BDI indeks još tonuti prije oporavka. Procjenjujem da bi donja granica BDI-a mogla biti oko 5.000 bodova", kaže Balgač. [investicijski savjetnik u Abacus brokerima]

http://www.liderpress.hr/default.aspx?sid=53650

I Balgač je očito opterećen nekakvim donjim granicama BDI-a, a zna da će vozarine svejedno rasti u 4Q (tako kažu i terminski ugovori). Koga je uopće briga za trenutni spot? Spominje li ijedna brodarska firma paniku zato što je spot trenutno nisko? Koliko vidim svi šute i samo naručuju nove brodove.

Ako samo pratimo trend kretanja cijene vozarina višegodišnjih ugovora (1y, 3y…) shvatit ćemo da se praktički od 5 do 7.mjeseca 2007.g. te cijene nalaze na svom povijesnom maksimumu kakav nije bio nikada dosegnut ranije u prošlosti.

Prosječna cijena 1y t/c (panamax) nikada prije toga trenutka nije dosegla 48.000$/d.
Prosječna cijena 3y t/c (panamax) nikada prije toga trenutka nije dosegla 30.000$/d.

Danas, samo godinu i par mjeseci kasnije, te brojke iznose 70.000$/d i 50.000$/d (50% veće vozarine). A kretale su se u zadnjoj godini dana plus-minus 10%.

Koliko je ATPL brodova ugovorila na dugoročni ugovor u razdoblju od 5.mj.2007. do 9.mj.2008?
Koliko je brodova ostalo ATPL koji su bili ugovoreni pod lošijim ugovorima prije 5.mj.2007.?

Kako god se uzme u izračun ispada da će u slijedećem razdoblju od godinu-dvije dana barem svaki drugi brod biti ugovoren pod većom dugoročnom vozarinom (30-60% većom). Ne računam nadolazeće novogradnje u 2009.g.

Ali naš analitičar Balgač se trudi ukazati masi na značajan dubokoumni podatak: tko zna koliko će BDI još tonuti prije oporavka… On misli da će pasti na 5000 bodova, a ni ne zna šta bi zapravo htio reći s tim.