FFA opet rastu dali ce sutra BDI na ATH kako sam najavio prije desetak dana.

Kolega cayenneos!!!

Uplacivali su ljudi na sve, ako ne direktno a onda preko fondova. Pogledaj samo udio ATPL u portfeljima najvecih fondova pa ce ti biti jasnije… U 2007, nekoliko ih je imalo nasu miljenicu medju prvih 10. Ne da mi se sad sve to provjeravat ali recimo PBZ equity je 30.11.07. imao oko 2milijarde kuna od cega ATPL 4,81%. 30.4.08. imao je 1,4 milijarde od cega ATPL 4,76%. Erste Adriatic Equity na kraju 07 ima 1,6 milijardi Kn od cega ATPL 3,31%, 31.3.08. ima vec samo 821 milijun Kn od cega ATPL 2,77%. Dakle samo ta 2 fonda imaju ATPL manje za 70tak milijuna Kn. Pomnozi to s ostalim fondovima i dodaj male pa zakljucke donesi sam.

Dakle to je cirka 30tak milijuna Kn ATPL manje. Pomnozite to s brojem ostalih fondova i pribrojite i male….

I od mene pozdrav dioničarima ATPL!
Da se nadovežem na raspravu oko stanja na tržištu… gledam zadnjih dana ATPL i još neke dionice, napominjem da sam mali dioničar (dvoznamenkasti broj) i usprkos dobrih vijesti (bdi oko ath), ugovori, prihodi itd… cijena dionice stoji ili lagano kliže dolje, a zašto??
Došli smo do trenutka ili stanja svijesti "velikih igrača" (imaoci troznamenkastih cifri dionica i fondovi) kad su oni prestali gledati na povoljne vijesti kao na priliku da zarade na svojim dionicama već takve uvjete na tržištu vide isključivo kao priliku za izlaz … danas bdi UP ali kad je to postalo jasno evo svježe 200-tice, (vidi trgovanj i jučer) da rezimiram… mi mali vidimo u svim tim dobrim vijestima priliku za zaradu a oni priliku za izlaz… zato treba biti stvarno oprezan da u konačnici na svim tim dobrim vijestima mi mali ne pokupujemo sve te njihove dionica a cijena ostane zabetonirana…

Tko po čemu, Geronimo po BDI-ju.
Prijedlog: otvori forum BDI jer toliko je "povezan" i "utječe" na cijenu dionica atpl da zaslužuje posebne stranice [lol] [lol] [lol]
Ova Sailorova pričica o Štefu i Barici je mnogo dubioznija od praćenja BDI-ja [thumbsup]

Mislim da bi mogli sažeti neke stvari kako bi investitorima bilo jasnije zbog čega i na koji način Kina utječe na vozarine, odnosno detaljnije zbog čega zapravo diktira njihov rast.

Spaljivanjem ugljena Kina dobija oko 75% vlastite struje. Još od prošle godine je počela intenzivno uvoziti ugljen jer je po prvi put potrošnja ugljena nadmašila njegovu proizvodnju. Kina je još prije nekoliko godine bila u nezgodnom položaju kada je vlast shvatila da uz ovakav ekonomski napredak države neminovno raste i potrošnja struje. Obzirom na izrazitu ekspanziju ekonomije su prije par godina jednostavno bili prisiljeni uložiti milijarde dolara u izgradnju novih tvornica za spaljivanje ugljena kako bi zadovoljili potrebe konzumenata struje u narednih 5 godina. Međutim napredak države je dao svoje i sada smo svjedoci svojesvrsnog booma…

Obzirom na ekstremnu potražnju za ugljenom, koju ponekad nisu mogli zadovoljiti, često su se u Kini događale nestašice struje. Tome je doprinosilo više čimbenika, kao npr. rast cijena sirovine (ugljena) te posljedično slabiji uvoz (radi štednje), neadekvatna infrastruktura odnosno domaći unutardržavni transport rude (pogotovo u centralne dijelove Kine), a u novije vrijeme i neadekvatna struktura pristaništa brodova gdje se odvija istovar ugljena (mali prijemni kapaciteti kako za brodove tako i lageri). Te su nestašice postale prilično vidljive u zimskim i ljetnim mjesecima. Već prošlu zimu se dogodila slična nestašica i nitko nije bio sretan, naročito vlada. A sada im slijedi ljeto. Ljeto zahtjeva čak ekstremnije potrošnje energije i stoga se u kineskoj vladi poduzima sve što je moguće da se nestašica struje ne dogodi. Ne samo da riskiraju ugled i štošta drugo u očima svog naroda već i u očima svijeta koji sve više ulaže u njihovu državu potpomažući njihov gospodarski rast. Nije ni za spominjati da slijede Olimpijske Igre i da se jednostavno ne smije dogoditi nestašica struje ni na sekundu (graničilo bi sa skandalom). Očekivalo se da će se potrošnja energije smanjiti ili bolje rečeno ublažiti tijekom proljeća kao prijelaznog perioda kada je smanjena potrošnja struje, a time da će se smanjiti i uvoz ugljena u Kinu, međutim, kako trenutno stvari stoje s gužvama u pristaništima, mislim da se može samo zamisliti što će se sve događati ovo ljeto…

A šta je sve Kini padalo na pamet da osiguraju dovoljno struje uz što manji financijski izdatak:
Dijelom bi vjerojatno Kinezi mogli ublažiti potrošnju struje korištenjem drugih izvora njene proizvodnje, npr. gorivom. Međutim ova solucija pada iz prve u vodu kada se baci pogled na cijenu nafte. Ranije su pokušali s podizanjem cijena same struje, međutim sada to ne dolazi u obzir (kao što je i rečeno prije mjesec dana iz ureda ekonomskog plana nacionalnog razvitka) jer je inflacija ogromna i ništa se po tom pitanju neće planirati dok god se ona ne smanji na prihvatljive razine. Najveći konzumenti struje su raznorazne tvornice (oko 75%), te se pokušavalo i pritiskom na njih da štede potrošnju, ali bezuspješno. Očito su nekakvi kompenzatorni unutardržavni mehanizmi zakazali i sad je jedino što Kinezima ostaje i iznimno im je važno je okrenutanje prema glavnim dobavljačima sirovine (ugljena) za svoju struju. I pritisak na niže cijene. Vidjeli smo kako su prošli s Brazilcima. Ali vidimo i šta se događa s Australcima. Itekako su svi svjesni svojih položaja, ali svakako možemo reći da su Kinezi ti koji su u podređenom položaju. Drugim rječima, ili će im Australci napucati svjetske cijene za svoj ugljen ili će Kina jednostavno napraviti nekakav državni ustupak Australiji. Kako god bilo, neće dobro proći. Mislim da je vjerojatnije da će ipak Australci dobiti traženu cijenu. Po meni šah-mat.

Za kraj, procjenjuje se da će nacionalna potražnja za strujom u 2008. rasti nekih 13-14%, u skladu s time će rasti ukupni kapacitet proizvodnje energije (barata se brojkom od oko 800GW do kraja ove godine, dakle oko 10ak posto), a istodobno i potražnja za ugljenom.

Vidim Mavan jako te žulja ATPL i moje pisanje.Iskrcao si se i sada čekaš da još padne da se ukrcaš.Nisam nigdje napisao da će se BDI trenutačno odraziti na cijenu dionice ali dugoročno hoće.Samo neka BDI raste što bude viši biti će i veći godišnji prosijek a ATPL će imati bolje financijske rezultate, meni pašu oba scenarija oko cijene jer ja mogu na ovoj dionici čekati koliko treba a ako BDI raste a cijena pada podcijenjenost je sve veća i veća a ja ću lagano u dokup jer Casha uvijek imam.Pošto ATPL i PTKM držim dugoročno cijena me na dnevnoj bazi uopće ne zanima,kao što me zanima na dionicama koje trejdam ali o njima ne pišem.

I za kraj okani se komentiranja mojih postova ili ništa konstruktivnije ne možeš napisati osim da mene komentiraš.

I sutra će BDI gore tebi za inf ali malo jače nego danas.

Vlasnik računa Stanje    [%] Vrsta računa Razlika Datum
9. HPB D.D. 38.900 2,79 Skrb. račun -137 28.5.2008
9. HPB D.D. 38.671 2,77 Skrb. račun -229 29.5.2008
9. HPB D.D. 38.626 2,77 Skrb. račun -45 30.5.2008
9. HPB D.D. 38.701 2,77 Skrb. račun +75 2.6.2008
9. HPB D.D. 38.727 2,78 Skrb. račun +26 3.6.2008
9. HPB D.D. 38.721 2,77 Skrb. račun -6 4.6.2008

Bravo kolega Hanger vrlo informativan post.Još jedna činjenica koja ide nama u prilog kratkoročno i dugoročno će osigurati zagrijanost na brodarskom tržištu.

Druze Geronimo. Nije u redu napadat kolege na postu, mene za to redovito moderiraju. Mozda zato sto sam novi:) Medjutim, istina je sve sto vi kazete o utjecaju BDI-a na rast cijena vozarina a time i dionica ali ipak ima i jedan sitni problem a to je stanje naseg trzista na kojem jednostavno nema toliko casha. Ja se slazem da ATPL treba biti visoko, u ovo doba barem na 4 000 Kn a kako ce BDI bit i 15 000, nadam se i 6 000 Kn-nakon sto pocmu zaradjivati brodovi koji nam dolaze u slijedecim mjesecima, ali zbog plitkosti trzista bojim se da to ipak nece ici tako glatko kako nas dvojica prizeljkujemo. Nadam se samo da ce se nase trziste oporaviti prije nego sto se naprave svi naruceni brodovi i vozarine krenu prema dolje. To se ipak nece dogoditi jos godinu dvije jer, hvala Bogu, brod nije kruh pa da se ispece preko noci .
Inace, nervoza kojom drukas i forsiras taj BDI govori samo jedno a to je da si usao na ATPL jako visoko pa sad glumis dugorocnog ulagaca… Isto je vjerovatno i sa PTKM… Inace bi ti trejdao i ATPL i PTKM zar ne? Pa ATPL je najzahvalnija dionica za trejdanje!!! Pa ne trejdas valjda nelikviduse [proud]

Upravo tako, dobar post. Ne zaboravimo da su Kinezi silovali gradnju najvece hidrocentrale na svijetu, i zavrsili je usprkos upozorenjima da im brana ima pukotine. Ako se dobro sjecam, ukupna snaga te monstuozne hidrocentrale je negdje deset nuklearnih :O