P/E je 11.6 nakon što se oduzme cash (ne računajući ovih nekoliko rezervacija).
Nema smisla računati P/E s cashom na računu, pogotovo u vrijeme niskih kamata dok zarađuje valjda 0.2%.
[/quote]
Kakav keš? Znači da sad se zaduže 100 milijuna kuna i imaju još 100 milijuna kuna na računu, koliko je onda P/E?
Ajmo bit korektni i ne pisati gluposti i izmišljati neke nove "prilagođene" mjere.
[/quote]
Da sad isplate sav cash sa računa kao dividendu, a cijena padne isto toliko, firmi bi P/E pao na 11.6, a profit ostao praktički isti.
Po tvojoj "logici", ta bi firma nakon isplate svog casha bila još puno bolja prilika.
To naravno nije točno i zato na P/E cash i dug imaju jak utjecaj i treba ih uzeti u obzir, tj. prilagoditi P/E.
Ako ti to nije jasno, pročitaj nešto od Damodarana o valuaciji, tamo je detaljno objašnjeno.
[/quote]
Pa da isplate Cash pala bi i cijena pa bi omjer ostao “isti” ili barem sličan. Daj ponovi sto je brojnik, a sto nazivnik, a sto kvocijent. Cash nigdje ne utječe na taj omjer. Ako bas hoćeš uvrstiti taj omjer onda racunaj EV – Enterprise value i stavi ga u omjer neke mjere operativne profitabilnosti (Ebitda) ili prihoda od prodaje.
[/quote]
Da isplate cash, pala bi cijena, ali bi profit ostao isti jer on nema veze s cashom ni dividendom, i zato bi P/E pao.
Tebi nisu jasni ni razlomci ni elementarno računovodstvo.
Za one koji žele znati više: http://aswathdamodaran.blogspot.com/2015/05/valuing-pricing-cash.html
http://aswathdamodaran.blogspot.com/2015/06/debt-cash-and-pe-why-cash-is-upper-and.html
[/quote]
Jesi ti ikad pročitao sto ovdje piše? Pretpostavljam da nisi.
Ovdje ti piše da firme sa vise duga koji u odnosu na kapital, u situaciji kada im se ne bi pogoršavali uvjeti kreditiranja (postajali nedostupniji i skuplji) da bi im sa povećanjem duga padao PE, no kako se radi o hipotetskoj pretpostavci, koja u stvarnosti tako ne funkcionira, taj efekt nije održiv jer zbog pogoršanja omjera kapitala i duga, mijenjaju se i uvjeti zaduživanja (pogoršavaju se). U tekstu se spominju uz te, još i neki drugi efekti.
I pogledaj primjere koji se opisuju. Softverska firma sa velikim R&D ulaganjima i amortizacijom Itd.
Dakle, nema ni rijeci o onome sto ti tvrdiš, nekakvoj dedukciji i usklađivanju PE za keš. A pogotovo ne o direktnoj aplikaciji bilancnih stavaka na neku od mjera profitabilnosti. Dakle, da ponovimo, ne možeš oduzeti keš i onda mjeriti profitabilnost. Naprosto zato jer na tom kešu ne piše odakle je došao, da li iz redovitih operacija ili od prodaje imovine, zaduživanja i sl. Prodajom imovine možeš jako povećati kes poziciju, a profitabilnost redovitih operacija se neće promijeniti. I kad onda uzmeš kapitalizaciju firme oduzmeš keš i podijeliš ga sa zaradom dobit ćeš nizak omjer iz kojeg nećeš moći citati ono sto te zaista zanima.
Zato su pametni i praktični ljudi smislili EV/Ebitda omjer da si pojednostave usporedbu operativne profitabilnosti u odnosu na, najširu, EV – vrijednost firme (koja pokazuje (pro)ocjenu trzisne vrijednosti firme uvećanu za dugove i umanjenu za keš).
I sad naprimjer, kako će se taj tvoj omjer ponašati kad Luksici recimo isplate gradu zaostale koncesijske naknade, koliko će tada keša ostati koji si ti računao u svojem omjeru kao nešto sto umanjuje PE i na sto dionicari kompanije mogu računati?
Vidiš zato je potrebno pozabaviti se nekim jednostavnim modelom i procjenom da dionicari odnosno suvlasnici znaju gdje se nalaze na ljestvici vrijednosti u situaciji: a) nakon jednokratnog plaćanja naknada i b) smanjenja profitabilnosti zbog povećanja iznosa koncesijske naknade u budućem poslovanju. Odnosno koliko bi mogao biti kombinirani efekt tih dvaju utjecaja na sadašnju vrijednost u ovisnosti od visine jednokratno isplaćenih zaostataka i buduće konc. naknade za poslovanje.
a) u rezervacijama i ovršenoj svoti ima porprilično love (i previše)
b) iznos koncesije će pokriti porast cijene karte. ako teba i za 30%
c) kombinirani efekt ovih dviju stvari… rezultira tužbom prema gradu, porezno/carinskojj upravi, državi,
ministarstvu…. ili nagodbom! što opet rezultira osjetnim povećanjem sredstava na računu
d) daj bože da žičara bude zatvorena što duže!
e) likvidacija/prodaja firme je očito nečija tiha želja. koliko bi to bilo po EV, EV/EBITDA ili PE?
Jesi ti ikad pročitao sto ovdje piše? Pretpostavljam da nisi.
Ovdje ti piše da firme sa vise duga koji u odnosu na kapital, u situaciji kada im se ne bi pogoršavali uvjeti kreditiranja (postajali nedostupniji i skuplji) da bi im sa povećanjem duga padao PE, no kako se radi o hipotetskoj pretpostavci, koja u stvarnosti tako ne funkcionira, taj efekt nije održiv jer zbog pogoršanja omjera kapitala i duga, mijenjaju se i uvjeti zaduživanja (pogoršavaju se). U tekstu se spominju uz te, još i neki drugi efekti.
I pogledaj primjere koji se opisuju. Softverska firma sa velikim R&D ulaganjima i amortizacijom Itd.
Dakle, nema ni rijeci o onome sto ti tvrdiš, nekakvoj dedukciji i usklađivanju PE za keš.
Nevjerojatno.
Ovakva razina bahatosti kombinirana s nerazumijevanjem se rijetko sreće.
Evo ti zaključak iz teksta, crno na bijelo: ” Thus, it we are using multiples, enterprise value multiples will work better than equity multiples, and with equity multiples, non-cash versions (where the cash is stripped from market capitalization and net income is cleansed of the cash effect) will be more reliable than cash versions.”
I to je jednostavan zdrav razum. Ono što te stvarno treba zanimati je P/E operativnog biznisa. On je taj koji zarađuje povrat. Većina casha sa računa se može sutra isplatiti kroz dividendu i to će još uvijek biti potpuno ista firma, ali s znatno nižim P/E (jer je nakon isplate pao P). Alternativno, cash se može uložiti ako postoji prilika za dobar povrat, i onda će opet pasti P/E, ali ovaj put zato što je narastao E.
Dakle, u oba slučaja zbog casha P/E treba revidirati nadolje.
A što se tiče EV/EBITDA, on u slučaju ATLN-a ne donosi ništa novo za stol, jer ATLN nema dug. Taj omjer je koristan za usporedbe firmi s različitim razinama zaduženosti, jer tu P/E ne funkcionira.
Oduzima se to što ostane nakon isplate zaostalih koncesija, ako sud potvrdi tu obavezu.
Pa nitko nije tvrdio da se treba oduzeti cash koji više ni nije firmin.
po dinamici kako se ovo odvija čini mi se da neće biti dogovora već da će uslijediti tužbe. za pretpostaviti je da se privatni investitor bez nekih značajnijih argumenata nebi u to upuštao. što se tiče uhljeba svih razina za sad su koliko ja znam uspjeli dobiti parnicu samo protiv jugobanke. mislim da ni to nebi dobili da se ne radi o srbsko hratskim odnosima. jedino mi nije jasno tko bi bio potencionalna meta tužbe. carina i državni budžet ili grad i bankrot istoga. bit će valjda da je oboje.
Danas je sjednica vijeća ako nekoga zanima ima i live prijenos
,,, čekamo narednu srijedu ,,,
Kakva antireklama za buduće ulagače u lijepu našu.
Ucjenama nema kraja.
on je gradonačelnik samo dok mu mandat traje, a lukšići su vječni.
ova velika transakcija koju ipak nisam otpratio live mi liči na jednu sličnu prije nove godine. čini mi se da joj je svrha samo da se prelije iz praznog u šuplje i ostane u sadašnjoj kotaciji zahvaljujući količini ostvarenog prometa. nemam drugo obrazloženja. na kraju krajeva vidjet će mo. imamo mi više vremena nego gradonačelnik.
Do kraja 6. Mjeseca se gleda za modalitet dražbe, a po novom opet nije potreban veliki promet, dovoljan je i samo broj transakcija.
eto sad ti znaj kad stalno nešto mjenjaju. prije je bilo napraviš milijunski promet i odmah te prebace u viši razred. ili mali promet pa ispadaš.