Ne bi htio kvariti trud ali vezano za EPS i projekcije rasta u budućnosti mislim da ste malo pretjerali.
1 EPS – da li ste uključili trošak koncesije u budućnosti? Ako niste trebali bi jer to je pitanje vremena i riječ je o 15% prihoda od karata, ako jeste isprike. Druga stvar (ne toliko promašena), s obzirom da žičara nije otvorena početkom godine (bez obzira što je tada slabiji promet), a prije je bila ionako popunjena jako teško će rast biti 7%.
2 Stopa godišnjeg rasta – ovdje je, siguran sam da će se i ostali složiti, glavna pogreška. Jer žičara radi full kapacitetom i koliko god da dođe ljudi u Dubrovnik na žičaru ih može jednako. A kapacitet se na žalost ne može proširivati iz godine u godinu već kod remonta kao ove godine (idući je za 4 ili 5 ako se ne varam), a to znači i nove investicije. Dakle 2016/2015 može povećanje prodanih karata s tom stopom ali 2017/2016 i dalje nikako ne.
Širenje nekretninskog biznisa kao baza novih prihoda ne ide bez novih ulaganja, a projekt iza grada neće još godinama biti realiziran niti da sutra krenu k'o po špagi.
Discounted cash flow models are powerful, but they are only as good as their imports. As the axiom goes, "garbage in, garbage out". Small changes in inputs can result in large changes in the estimated value of a company, and every assumption has the potential to erode the estimate's accuracy.
Zbog navedenoga, kada ispravite malo inpute dobit ćete drastično nižu fer vrijednost. Točno je da puno ljudi ima problema s anchoringom, ali definitivno ima i sa wishful thinkingom što je možda i ovdje stvar.
Pogotovo je tu problem s DCF-om koji je jako fency i jako cool, a na kraju ga često ljudi rade tako da imaju neku vrijednost pa inpute mjenjaju dok ne dođu do željenoga. Da ne pričamo o naručenim procjenama i analizama (npr. HITA analiza za Mirnu).
ps. ne drukam i ovo mi je spektakl od firme ali se stvarno na već dosta tema počelo pretjerivati. Koliko god da zarađuje vaša fer cijena bi značila skoro 4 booka i preko 15 EV/EBITDA u, važno je naglasiti, nekretninskom biznisu za koji znamo da je više manje fer vrednovan.
value, znate li vi koji dobar dcf kaklkulator na internetu. nastranu nafrizirani inputi, metoda kao takva je valjana, ubace se niže vrijednosti, npr 2 ili 3 posto rasta i izadu van ipak realnije vrijednosti.
@investimir: Sve je to više manje slično, imam pretplatu na gurufocus pa se tamo malo igram iako osobno na radim DCF niti išta duže od 3-5 godina jer mi to baš i nema smisla, pogotovo kad pričamo o RH. A druga stvar je što tu ime previše stvari koje procjenjuješ a premalo egzaktnih i zato više volim raditi analiize kao što ih recimo Dalibor radi. Pročitam sve bilješke, rasčlanim sve što se može iz psolovanja i korigiram sve stavke izvještaja kako bi dobio realnu sliku a ne ono što je prikazano. Što se tiče samog DCF-a puno je važnije shvatiti što koji parametar znači i kako utječe na računicu jer jako male promjene kod inputa donose velike promjene outpura, pa zato pogledajte za neki koji nudi i objašnjenja.
hvala, necu provjeriti, ne vjerujem u DCF kao ni u jedan model u koje pocetne brojke ubacujete proizvoljno a rezultate gledate kao ozbiljne ili stvarne u bilo kojoj struci. gigo, garbage in garbage out. ne vjerujem ni u jedno predvidjanje buducnosti pa ni u predvidjanje buducih novcanih tijekova. da mi je vidjeti nakon nekoliko godina jedan DCF izracun u kojem su se stvari odvijale onako kako su uzete u pocetnim pretpostavkama u tom DCFu, istina i majnedozvoljenarijecmun moze napisati roman uz dovoljan broj majmuna i vremena, pa se buducnost vjerojatno i poklopila s ponekom analizom.
Vi očito niste svjesni banalne činjenice da svakom investicijskom odlukom zapravo predviđate buduće novčane tokove — ako se bavite ulaganjem, a ne pukom špekulacijom.
U svakoj investicijskoj odluci (kupnji dionica) je ugrađeno neko očekivanje budućnosti, jer sigurno ne bi danas kupili ni firmu po P/E=1 da ne očekujete stabilno poslovanje bar toliko koliko je potrebno da vam se početna investicija vrati.
Razlika je samo u tome hoćete li koristiti grube modele kao što su samo P/E, P/B i slični omjeri, ili neke malo sofisticiranije.
A to da je DCF model koji vrlo lako postane GIGO je apsolutno točno. No, i model koji koristi samo P/E i slične omjere je također GIGO (proguglajte malo što je value trap) ako se ne koristi visoka margina sigurnosti i ako se ne uzmu u obzir kvaliteta menadžmenta, kompetitivni "moat" i sl.
A to je ono što sam pokušao napraviti u prethodnoj valuaciji.
[/quote]
ja ne bih bas stavio ruku u vatru za tih 236 kn, ali meoda vam je valjana, inpute može onda svatko taviti niže ili više. možete li preporučiti neki dobar dcf kalkulator na internetu, ta metoda zadaje problema i profijima, kamoline ne nama laicima. ja bih recimo ostavio pe, ali rast bih prepolovio, a i diskont digao. nek se nade. ako bude bolje, tim bolje. ako ne, sigurno je sigurno.
[/quote]
Evo jedan jednostavan: http://www.gurufocus.com/fair_value_dcf.php
hvala value i what, dobre stvari. kad već raspravljamo, ako je tko voljan nastaviti da raspravimo razmišljanja koja leže u osnovi svakog inputa.
1. eps – ovo je jasno jer je podatak postojeći sada i ovdje
2. stopa rasta – koja očekivanja ovdje preslikavamo – stopa rasta cijelog gospodarstva, branše ili samo tvrtke
3. diskontna stopa – ovdje umanjujemo konačnu veličinu koju želimo izračunati, ali temeljem čega – prosječnih kamatnih stopa za gospodatstvo u datoj zemlji, valutnih rizika, poreznih rizika itd
baš pokušavam upotrijebiti ovah gurufocus, ali kako unutra ubaciti atln-r-a, stroj izgleda kuži samo američanske dionice
baš pokušavam upotrijebiti ovah gurufocus, ali kako unutra ubaciti atln-r-a, stroj izgleda kuži samo američanske dionice
HA ..ATLN-r-a- je nesto drugacjje ..malo je takvih !
Slažem se sa ValueWalk i dodao bih da je stopa rasta od 6% u nedogled stvarno jaaako optimistična. Prije bih rekao da je sljedećih godina i veća, ali za terminal value bi uzeo puno manje, recimo 2-3%.
Ta stopa rasta EPS nije uzeta unedogled, nego na 30 godina, a kasnije 0. Vjerojatno će u bližoj budućnosti rasti i više, ali ovo je uzeto kao prosjek umjesto standardne podjele na "fazu rasta" zbog širenja tržišta i terminalnu fazu, jer za ATLN je prikladno pretpostaviti da neće imati snažnu fazu rasta tržišta, pa onda rast skoro jednak inflaciji (kao što se pretpostavlja u tipičnim primjerima u knjigama, pa ljudi to samo kopiraju) nego konstantni uprosječeni rast od reinvestiranja u nekretninski posao.
Mislim da je to OK iz sljedećih razloga:
1) Samo je dugoročna prosječna stopa inflacije HRK 2.5% (vi skoro da očekujete da će ATLN u nekom trenutku u budućnosti zapravo početi gubiti novac zbog inflacije? a imaju monopol i potpunu slobodu postavljanja cijena?)
2) Ako se 50% EPS zadržava (kao do sad) i reinvestira, i ako pretpostavimo da ROI iznosi samo 6% (što je nerealno malo, vjerujem da Lukšići mogu naći bolje prilike), ispada da je rast samo od toga 3%.
Tu još treba uzeti u obzir da imaju potpunu slobodu formiranja cijene za žičaru, što znači da nema šanse da rast tamo bude manji od inflacije, kao i da u svim ugovorima o najmu imaju klauzulu za povećavanje rente u skladu s inflacijom.
Dakle, ja se zapravo slažem da će rast biti oko 3% (ali mislim da je to konzervativno), no nakon uračunate inflacije, što nominalnu stopu rasta stavlja na nekih 6% kao što je i uzeto u izračunu fer vrijednosti.
[/quote]
uf, znači krećemo od 9, 29, rastemo 30 godina po stopi od 6 posto i onda smo na 250ak kn. sad smo na 140 kn, a za 30 godina smo na 250 kn. ja tu ne vidim nikakav smisao, ajde da je 3 godine, ali 30. tko živ ko mrtav tada.
Po ovim parametrima sadašnja vrijednost je 250 kuna, zato ljudi i kupuju, naravno ulazni parametri mogu biti krivi, zato ljudi prodaju:)
sadašnja vrijednost je 250 kn, ali samo ako ćemo kroz slijdećih 30 godina rasti po 6 posto godišnje. pa je li to realno kad ne postoji tvrtka valjda u svijetu s takvim 30godišnjem putanjom.
Neozbiljno je raditi ikakve projekcije tog stila kad nemate nikakvu sigurnost da ste uopce pogodili smjer poslovanja. Potpuno su razlicite situacije hoce li uprava odluciti krenuti u novi ciklus investicija tokom kojeg ce se smanjivati dividenda, povecavati dug, dugorocno ciljati na povecanje vrijednosti kompanije i dionice ili ce npr.od postojecih resursa probati napraviti cash cow sto je slucaj u kojem nas onda prvenstveno zanima samo omjer cijene dionice i dividende.
“Dubrovnik u proteklih osam godina raste po stopi od 150 posto, a mi smo ove godine proslavili tromilijunto noćenje početkom rujna, čak dvadeset dana prije nego prošle godine.“
no dobro, smisao tvrtke je poslovanje tj. zaradianje novca, a smisao dcf jest predvidjeti koliko će to novca biti. dakle, dcf ima smisla, samo je umjetnost podesiti parametre. ja ih još ne razumijem dovoljno da bih ih znao podesiti. ako je tko vještiji, samo naprijed, to bi bila vrlo zanimljiva prezentacija, vjerujem za sve.