mislite da bi ovdje mogla kapnuti dividenda po uzoru na PLAG ?
sve je moguće, ali zbog poreza na dividendu i prireza lokalnoj zajednici, na kraju tu uzmu 15-ak %, neki će to uspjeti dobiti kroz povrat poreza neki neće, a evo kad ovdje možemo iznositi svoja razmišljanja, ja bih radije za sve dionice koje imam u portfelju da postoji mogućnost, tipa bubam da ovdje bude dividenda 4kn po dionici, i ja da na kraju imam 1000kn dividende da mi to raspodjele na zadnji dan kada se ostvaruju prava na dividendu u obliku dionica tog društva, izbjegnem plačanje poreza, a onda taj višak dionica ili zadržim ili prodam sam pa si na taj način de facto isplatim dividendu.
slaba likvidnost na ovoj dionica ubija.
Pitanje je samo dana/sata kada će se onaj kapitalac sa 36 pomaknuti na 40kn!
Čeka se bili kakva vijest (ovdje praktički ne može biti loših vijesti) pa da se i likvidnost popravi ili da se malo g. xy više angažira, možda neka nova “kristalizacija”…..
Samo se bojim da taj kapitalac nestane .
Jučer na teletekstu(mislim da Rtl) je bilo predstavljanje investicije za golf na Srđu u vrijednosti 8 mlrd 400 mil kn. Ako netko nije znao.[emo_palacg][emo_palacg]
Dobro slušajte, kratko je ali jasno.
http://dnevnik.hr/videoteka/golf-tereni.html
A kakve to ima veze s ATLN, što nije investitor onaj neki Izraelac?
A kakve to ima veze s ATLN, što nije investitor onaj neki Izraelac?
Alo!!! A na čijoj žičari će se ti bogataši vozikati gore-dolje? Možda će planinariti pa im neće trebati žičara? Neznam da li se praviš nevješt ili to jesi. [emo_zacudjen]
Nemoj mi se praviti pametan, može?
Nisam niti na bidu niti na asku jer imam ATLN, već sam te lijepo pitao…
Koliko znam radit će se dvije pristupne ceste, jedna u smjeru Sustjepana – Mokošice a druga u smjeru Bosanke, odmah iznad Banja…
Sve najbolje u 2013.!
Kad prođemo 60 kn ne vidim otpor prije 100 kn.
LP
tralalalallalalallal
Jos kada svi prepoznaju pravu vrijednost ove dionice…..
Pa pogledajte samo fundamente nitko nema takvu isplativost!!!
A kapital atln-a znamo koliko vrijedi, i sve su to kako kaze xy atraktivne nekretnine….
I jos golfic, a zicara ce se zapalit koliko ce ici gore dolje, tralalalallallala
I onda svake godine jos akvizicije
Lp luksicima i dionicarima
Vodeći ekonomski i turistički stručnjaci su složni: Golf na Srđu nije u interesu
STRUČNJACI iz instituta Ivo Pilar, Instituta za turizam i sa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dali su svoje mišljenje o studiji: “Utjecaj projekta “Golf park Dubrovnik” na lokalnu ekonomiju grada Dubrovnika”, koju je izradila tvrtka Effect d.o.o iz Dubrovnika za tvrtku Golf razvoj. Do mišljenja stručnjaka došla je nevladina organizacija Srđ je naš. Zanimljivo je da se u mišljenjima daje važnost utjecaja na okoliš i prirodu te činjenica da će gotovo cijeli Srđ biti u vlasništvu jedne privatne tvrtke, zauvijek nedostupan građanima Dubrovnika.
Institut za turizam: Projekt se oglušuje na prostorno planske odrednice
Dr. sc. Ivo Kunst, iz Instuta za turizam, je u recenziji studije naveo slijedeće: “…točnost velike većine izračuna u razmatranoj studiji je samo orijentacijskog karaktera, a što je posljedica činjenice da se oni uvelike temelje na nizu subjektivnih procjena autora studije (primjerice, prodajne cijene, broj zaposlenih i njihova primanja, očekivana iskorištenost smještajnih objekata, pretpostavljeni prihod kompleksa u godini tržišne normalizacije, vrijednost ugrađenih domaćih proizvoda i usluga i slično), pri čemu ‘izračun’ turističkog multiplikatora valja shvaćati samo na hipotetskoj razini, posebno valja ukazati na činjenicu da metodološki pristup mjerenja utjecaja projekta na lokalnu ekonomiju izrazito jednodimenzionalan te pogoduje potrebama investitora”.
Institut za turizam je mišljenja da je sadržaj studije povijesni anakronizam koji nikako nije primjeren dostignutoj razini društveno-ekonomskog i političkog razvoja Hrvatske. Samim tim, metodološki pristup autora predmetne studije valja zamijeniti boljim, a što podrazumijeva izradu cjelovite analize troškova i koristi projekta (cost benefit analysis) prema uobičajenoj međunarodnoj metodologiji. Istodobno u studiji se posve zaboravlja (prešućuje) bitna činjenica da se projekt, ponajviše u želji da se osigura maksimalni povrat na investiciju privatnoj poduzetničkoj grupaciji, u velikoj mjeri oglušuje na velik broj (direktivnih) županijskih prostorno-planskih odrednica.
Institut Ivo Pilar: Nema dokaza da je to najbolja uporaba prostora na Srđu
“U takvim uvjetima, ulazak u realizaciju projekta, bez njegove prethodne prilagodbe kako važećim (županijskim) prostorno-planskim odrednicama, tako i interesima relevantnih razvojnih dionika na lokalnoj razini, ukazivala bi na činjenicu da bogati pojedinci mogu u Hrvatskoj činiti što hoće, čime bi Hrvatska i njeno zakonodavstvo implicite poprimile bitne značajke tzv. ‘banana država’.”, navodi dr.sc. Ivo Kunst.
Dr.sc. Saša Poljanec-Borić sa Instituta Ivo Pilar navodi sljedeće:
“Studija polazi od pretpostavke da je projekt “Golf park Dubrovnik” zapravo ‘koncept najbolje uporabe’ na lokaciji platoa Srđa za vrijednosni lanac turističke ponude u Dubrovniku u cjelini. U tom smislu u predmetnoj studiji manjka uvid u dokumentacijska uporišta koja ekonomski i razvojno opravdavaju tu polaznu pretpostavku. Takva dokumentacijska uporišta mogu biti: “Glavni plan razvoja turizma Dubrovačko-neretvanske županije“ i Analiza troškova i koristi (Cost-Benefit Analysis) projekta Golf park Dubrovnik. Bez spomenutih dokumentacijskih uporišta, predmetna studija ima arbitrarni institucionalni položaj te ne predstavlja obvezujući dokument. Nadalje, Studija ne može nadomjestiti “Analizu troškova i koristi projekta“ jer niti strukturom niti sadržajem ne odgovara uobičajenom formatu tog dokumenta. Naime, analiza troškova i koristi pojedinog projekta tipično, u jasno definiranoj strukturi obaveznih elemenata analize, donosi diskontiranu financijsku sliku troškova i koristi za svaku pojedinu godinu vremenskog horizonta projekta, uzimajući u obzir jasno definiran opseg dionika promatranog projekta.
Ekonomski Fakultet: Javni interes Grada za sada ne postoji
Iz analize planiranih troškova of ukupno 6.5 milijardi kuna, samo će pet posto biti