Nemoj tako kolega vidiš da nam naslove bolda u plavo ,trudi se lijepo je to i tako…

Bogami sam skužio da naslove sam izmisli koji bi se najbolje pasali uz koji tekst…….

[smiley2]

Kolegi Matrixu 90 srdfačna francuska pusa,ali takvu reklamu Atlanticu ne bi radio ni najbolji propagandist!Mislim da je poanta ovog našeg zajedničkog foruma sučeljavanje različitih mišljenja, a na kraju će svatko odlučivati sam,jer je nvac osobna stvar pojedinca.Shodno tome, administrator ne bi trebao objavljivati reklamne pasuse o Atlanticu.Zahvala Matrixu na trudu i profesionalnosti,ali nma taj način mi ne možemo di do izražaja!Dakle ,Matrixu pusa za trud,ali pšlahte tekstova nemaju svoju svrhu,pa umjesto edukacije izazivaju sumnju da to šalje netko iz firme Atlantic![smiley4]

Izgleda da broj i vrijednost uplata nisu dosegli velicinu planiranu od strane “strucnjaka” AGa za dostizanje konacne cijene od oko 950 kuna pa matrix mora ubaciti u visu brzinu…
Nadam se da nece morati raditi preko vikenda.
Bas tuzno.
[smiley7][smiley1]

Kooega matriks ima zadatak da na poslovnom napravi dobar Public relations….i to je cilj ovih postova…svaki dobar ipo ako nije dobro prezentiran, pa makar je i skup kao ovaj,,može donesti više štete nego koristi firmi…goodwill..može mu skresat reputaciju na tržištu, a i tržišne udjele..

to društvo je jako ovisno o ugovorima o distribuciji…kaj je jako nezahvalno…danas se odluči tam neki direktor u purini da se njima više ne da radit s atlanticom i svi odu u orbico..i odjednom ,,orbico vrijedi puno više nego atlantic…

pogledajte samo..mislim da je orbico peuzeo PH –philip moris–koliko im je to love doneslo

isto tako adris je imao marlboro—-otišla suradnja..ali adris je odradio svoje kroz organski rast…

stoga ljudi dajte više shvatite kaj kupujete,, kupujete ugovore i ljekarne kojih nema..

Magma ima dućane i svoju prozvodnju, svoje marke, i ne talasaju…imaju biznis i strategiju

mislimda atlantic još nema core busines dobro razvijen

[color=blue]Ambiciozan menadžment opravdava povisoku cijenu Atlantica[/color]

Tedeschijeva kompanija će na ovom IPO-u povećati temeljni kapital za brojku između 287,227.500 kuna odnosno 367,651.200 kuna, ovisno o cijeni zasad ograničenoj samo rasponom cijene koja će se odrediti temeljem potražnje za novim izdanjem. No, u svakom slučaju, temeljni kapital će biti više no učetverostručen na brojku između 370,708.500 kuna i 451,132.200 kuna.
Tržišna kapitalizacija će se, računato po, po prikazanoj potražnji i većini procjena najvjerojatnijoj, cijeni od 960 kuna i free floatu dionica koje se sada nude na tržištu, kretati oko 735 milijuna kuna.

Kada analiziramo Atlantic moramo imati na umu da se radi o brzo rastućoj tvrtki koja je posljednjih dvije godine napravila čitav niz akvizicija koje je oplemenila prvo kroz svoju veliku i raspršenu distribucijsku mrežu, a kasnije i novim rješenjima i razvojem proizvodnih izvedenica već brandiranih proizvoda. To nam pokazuje i prilično visok i dalje rastući koeficijent zaduženosti tvrtke, koji je sa lanjskih 49 posto u prvih 6 mjeseci ove godine porastao na 54 posto.

Kroz prizmu ovakvog rasta dosad obiteljskog poduzeća može se gledati i odnos pozicije kapitala i rezervi koje čine manje od četvrtine vrijednosti bilance Atlantica, što po udžbeničkim metodama procjene vrijednosti dionica smanjuje vrijednost same dionice. Ovakva ekspanzivna politika širenja akvizicijama ima najviše odraza u prilično slabim brojkama povrata na kapital koji je prošle godine iznosio slabašnih 11 posto, dok je povrat na imovinu dosegao tek nešto više od 3 posto.

Brojke povrata moramo gledati i kroz prizmu još uvijek neodređene profilacije biznisa, jer iako je distribucija još uvijek najprihodovniji segment (ukupni prihodi distribucije su lani iznosili kao prihodi dvaju ostalih segmenata zajedno), prema nekim istupima Uprave može se vidjeti da dugoročna poslovna strategija ipak naginje proizvodnom biznisu i to proizvodnji prilično profitabilnih consumer health proizvoda.

Ako pogledamo neke od najčešće uzimanih ulagačkih multipli (računatih po posljednjim polugodišnjim rezultatima) možemo reći da je Atlantic Grupa prilično visoko postavila cijenu u IPO-u, što im se u potpunosti tolerira jer je interes privatne tvrtke u IPO-u skupiti što više kapitala uzimajući u obzir rizike uspješnosti izdanja, ali i potpuno respektirajući tržišni sentiment uoči IPO-a. Tako je odnos cijene i dobiti po dionici prilično visok (u nastavku ćemo sve brojke temeljiti na očekivanoj cijeni iz IPO od 960 kuna), čak nešto veći od 70. Pokazatelj smo izračunali temeljem uprosječene neto dobiti za ovu godinu pomoću neto dobiti iz drugog polugodišta 2006. godine. Ovu brojku svakako možemo gledati kao trenutnu fer procjenu vrijednosti ove dionice na domaćem tržištu, no pitanje je koliko prostora ostavlja za daljnji rast cijene nakon uvrštenja na burzu.

Naravno, relativno visok P/E moramo gledati i kroz očekivanu buduću progresiju dobiti. Zbog postojanja tvrtkine procjene kretanja EBIT-a, izračunali smo omjer P/EBIT uračunavajući cijenu od 960 kuna, a njegova progresija ipak otvara vrata za stabilan dugoročan rast cijene ove dionice. Taj pokazatelj pada sa iznad 25 procjenjen za ovu godinu na 16 u 2009. godini. Zbog svega toga ova dionica mogla bi postati miljenica fondova, a nešto siromašniju ulagačku publiku mogla bi animirati jedino izdašnija politika dividendi. A politika dividendi je dobrim dijelom sputana i ugovorom tvrtke o ulaganju sa jednim od vlasnika, njemačkim DEG-om, koji u potpunosti izvlači svoj udio u dobiti Cedevite.

Što se tiče omjera cijene dionice i knjigovodstvene vrijednosti također ne postoji mnogo prostora za rast cijene jer je uz sadašnji iznos kapitala i rezervi iznosio oko 8. Dovoljno blagotovorno neće djelovati ni sa povećanjem kapitala kroz emisiju novih dionica u IPO-u.

Iako su u posljednje 3 godine prihodi više no udvostručeni, kompanijske procjene su sada prilično konzervativne, pa se 2008. godine planira rast prihoda od 13 posto, sljedeće godine 2 posto, a 2010. pad na 9 posto. Iako su ove brojke objašnjene tako da je u njihovoj projekciji izuzet utjecaj eventualnih akvizicija, sasvim je prirodno smanjenje stope rasta napredovanjem poduzeća. Postavlja se jedino pitanje hoće li se smanjenje rasta prihoda pretočiti u aktivnije napore menadžmenta oko poboljšanja profitabilnosti poslovanja.

koristi li netko možda Ralon?[smiley2][smiley2]

Stvarno kolega matrix cijenim Vaš trud ali ipak da li ste razmišljali o otvaranju vlastite teme
tipa“matrx copy-paste”
[smiley2]

Biće su ga platili za ovo iz atlantica [smiley2]

Mnogo je ljep ovaj Emil a da stavis Svetozara,ili da napises kako je Emil negdje 93g bio optuzen za nekih 500000 dm utaje ili neke prijevare.Moze i ona sranja kako je bio nekakav veliki direktor u TRstu,u nekoj firmi a tata …………..posebna prica….Svaka cast sposoban je Emil al nije toliko ljep da ga gledamo,mozda ima sestru pa stavi njenu sliku[smiley2]