Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
---|---|---|---|---|---|---|
ATGR | 51,00 | 13.413 | 263 | 51,00 | 52,00 | 0,00% |
Isprika prihvaćena, a često i ovakve slučajne pogreške bar malo uvesele ove “crvene” dane. Nego Matrix, može li još kakav info vezan za tu jednu akviziciju, ako nije tajna naravno. Zahvaljujem
E sad ga pušim 100(kn po dionici) na sat…ali udri brigu na veselje…[thumbsup]
Ja sam prodao i zadovoljan sam sad.u crvenom sam 300 kn.
Zadovoljan sam jedino što sam s vraćenim novcem od IPO-a kupio dionice INA-R-A koje su mogli kupit radnici.Tamo sam sve nadoknadio i nešto sitno zaradio-(država časti).
pratit ću ovu dionicu pa ako bude novaca kupit ću.A stvarno nemam ništa poznato za sad da bi znao odredit trend.Bumo vidili……
iNACIONAL: Koliko su Inicijalne javne ponude dionica HT-a, INE, Magme i Atlantic Grupe na Zagrebačkoj burzi pridonijele razvoju hrvatskih tržišta kapitala?
T-HT i INA su naše najkvalitetnije dionice. S njima se ne može uspoređivati Magma, a još manje Atlantic Grupa koja je, po mom sudu, jedna prosječna tvrtka s vrlo diskutabilnim menadžmentom. Javnom ponudom državnog portfelja HT-a i INE uspjelo se u namjeri da u trgovini dionicama sudjeluje puno malih dioničara. To je jako važno jer se na taj način postiže likvidnost dionica, odnosno izbjegava se mogućnost da nekoliko velikih igrača međusobnim transakcijama određuje cijenu dionica. Hrvatsko financijsko tržište je i dalje pod jakim utjecajem institucionalnih ulagača. Ja vas uvjeravam da bi dva do tri manja investicijska fonda, kad bi željeli, mogli drastično srušiti cijenu dionica HT-a. Jedini način da taj utjecaj oslabi je da se na burzu uključi velik broj malih ulagača. To je postignuto IPO-ima INE i THT-a. S druge strane, naše tržište je i dalje puno apsurdnosti. Primjerice, s obzirom na stalan trend rasta cijena nafte i dobre poslovne rezulate koje temeljem toga INA bilježi, logično bi bilo da cijene njezine dionice raste. Ipak, događa se upravo suprotno pa je cijena neko vrijeme padala. Ne bi me čudilo da je MOL malo podcijenio poslovne rezultate kako bi smanjio cijenu dionice u slučaju da se odluči na preuzimanje.
Nemam pojma za akviziciju ali znam da lova od IPO-a nece ici na orocenje.
POgledajte sve dobre IPO-ovoe, biti ce tu akvizicija sigurno.
ATGR
MGMA
INGRA
OPTE nula bodova
Nemam pojma za akviziciju ali znam da lova od IPO-a nece ici na orocenje. POgledajte sve dobre IPO-ovoe, biti ce tu akvizicija sigurno. ATGR MGMA INGRA OPTE nula bodova
Naravno, da su prve 3 isplative, te će se brzo vidjeti njihov pravi potencijal, uopće ne sumnjam, ali ovaj OPTE, je visokozadužen, a uza sve to mislim da su odabrali krivi tajming za ipo.
Blueman, čista petica za potpis. A uz ovu temu dodati još i zg melem i plidentu umjesto nivee i colgatea.[thumbsup]
iNACIONAL: Koliko su Inicijalne javne ponude dionica HT-a, INE, Magme i Atlantic Grupe na Zagrebačkoj burzi pridonijele razvoju hrvatskih tržišta kapitala? T-HT i INA su naše najkvalitetnije dionice. S njima se ne može uspoređivati Magma, a još manje Atlantic Grupa koja je, po mom sudu, jedna prosječna tvrtka s vrlo diskutabilnim menadžmentom. Javnom ponudom državnog portfelja HT-a i INE uspjelo se u namjeri da u trgovini dionicama sudjeluje puno malih dioničara. To je jako važno jer se na taj način postiže likvidnost dionica, odnosno izbjegava se mogućnost da nekoliko velikih igrača međusobnim transakcijama određuje cijenu dionica. Hrvatsko financijsko tržište je i dalje pod jakim utjecajem institucionalnih ulagača. Ja vas uvjeravam da bi dva do tri manja investicijska fonda, kad bi željeli, mogli drastično srušiti cijenu dionica HT-a. Jedini način da taj utjecaj oslabi je da se na burzu uključi velik broj malih ulagača. To je postignuto IPO-ima INE i THT-a. S druge strane, naše tržište je i dalje puno apsurdnosti. Primjerice, s obzirom na stalan trend rasta cijena nafte i dobre poslovne rezulate koje temeljem toga INA bilježi, logično bi bilo da cijene njezine dionice raste. Ipak, događa se upravo suprotno pa je cijena neko vrijeme padala. Ne bi me čudilo da je MOL malo podcijenio poslovne rezultate kako bi smanjio cijenu dionice u slučaju da se odluči na preuzimanje.
Prvo; izvađeno iz Konteksta, drugo; Nacional kao štampa je žuti tisak, treće; znam da ne volite Atlantic grupu, stoga ako ništa korisno ili suvislo ne možete napisati, sugeriram da ne pišete.
Prvo; izvađeno iz Konteksta, drugo; Nacional kao štampa je žuti tisak, treće; znam da ne volite Atlantic grupu, stoga ako ništa korisno ili suvislo ne možete napisati, sugeriram da ne pišete.
Nije izvađeno iz konteksta već je to odgovor na postavljeno pitanjanje koji je u cjelosti prenesen, i to nije moje razmišljanje pa nemorate mene napadati već onoga ko je to napisao i kolega molim manje nervoze jer ionako cijenu određuje tržište a ne ja i vi a cijena atlantica je takva kakva je, možda precjenjena a možda podcjenjena to ćemo viditi za sada očito ispada da je Tedeshi prodo puno skuplj već to drugi misle.
[quote=sampras]
iNACIONAL: Koliko su Inicijalne javne ponude dionica HT-a, INE, Magme i
Atlantic Grupe na Zagrebačkoj burzi pridonijele razvoju hrvatskih
tržišta kapitala?
…
S druge strane, naše tržište je i dalje puno apsurdnosti.
Primjerice, s obzirom na stalan trend rasta cijena nafte i dobre
poslovne rezulate koje temeljem toga INA bilježi, logično bi bilo da
cijene njezine dionice raste. Ipak, događa se upravo suprotno pa je
cijena neko vrijeme padala. Ne bi me čudilo da je MOL malo podcijenio
poslovne rezultate kako bi smanjio cijenu dionice u slučaju da se
odluči na preuzimanje.
[/quote]
Slažem se s Matrixom, ali i dodajem:
Znam da je posve glupo polemizirati s navodima iz jednog članka pa sam si dao truda i pročitao cijeli intervju sa sv. prof. koji je, poput nesuđenog premijera, ipak samo profesor. No, ono što me brine je hrpa proturječnosti u cijelom intervjuu, među kojima je najuočljivija baš ona koju sam ostavio gore u vašem navodu.
Primjerice, prof. traži logiku rasta dionice INA-e na burzi (?) jer postoji “stalan trend rasta cijena nafte i dobre
poslovne rezulate koje temeljem toga INA bilježi”, a odmah nakon toga u tekstu piše da ga ne bi čudilo da je “MOL malo podcijenio poslovne rezultate”???
No, jesu li rezultati INA-e dobri ili malo potcijenjeni, pitao bih prof. da sam novinar?!
Radi pristojnosti navest ću jedan cijeli profesorov odgovor glede brokera (kaže da se znaju zaigrat) i Hrvata-ulagača (kaže da nismo spremni na rizik), koji po mom skromnom sudu ne udovoljava ni razini srednje ekonomske škole:
NACIONAL: Koliko su Hrvati danas skloni ulaganju na tržištu kapitala?
Sklonost investiranju je vezana za obrazovanje i znanje. Hrvati se kao i ulagači svugdje drugdje u svijetu ponašaju racionalno, odnosno imaju averziju prema većem riziku. Većina malih ulagača nije spremna na velik rizik bez mogućnosti velike zarade. S druge strane, brokeri nisu takvi, oni ne investiraju svoj novac i zato se znaju zaigrati te preuzeti veći rizik uz manju zaradu. To nije dobro. Mislim da u tom segmentu treba strogo primjenjivati zakonske propise, a to se pogotovo odnosi na mirovinske fondove. Oni ipak imaju i posebnu socijalnu dimenziju, te zato u njima sigurnost uloga mora biti prioritet. Ja smatram da bi prihvatljivi prinos mirovinskih fondova bio postotak stope inflacije plus jedan posto. Na taj način bi se ostvarivao profit, ali bi uplate građana bile sigurne. Nažalost, vidim da naši mirovinski fondovi ne postupaju na taj način. Često su prehrabri.
A evo i link pa prosudite sami: http://www.nacional.hr/articles/view/41044/
[color=blue]HAAB: Dionica Atlantica vrijedi 1124 kune[/color]
http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/trgovina/haab-dionica-atlantica-vrijedi-1124-kune,4908.html
Uprava Atlantica nas je, kažu u HAAB-u, uvjerila da su vlastite robne marke poticane strateškom suradnjom s multinacionalnim kompanijama kao npr. Herbalifeom i zato je manja mogućnost korekcije nego kod klasičnih vlastitih robnih marki
Analitičari Hypo-Alpe-Adria banke procjenjuju ciljanu cijenu dionica Atlantic Grupe (ATGR-R-A) na 1124 kune i daju joj oznaku “kupiti”. Atlantic je uspješno koristio uobičajene kanale za distribuciju internacionalnih brandova (Duracell, Wrigley, Durex, Johnson & Johnson, Hipp, Nutella, Ferrero) kao i svojih robnih marki koje većinom drže prvu i drugu poziciju na nacionalnom tržištu. Tijekom posljednjih godina Atlantic je nastojao diversificirati rizike u svojem prodajnom asortimanu podižući postotak svojih proizvoda na 48% krajem 2006. sa 32% 2004.smanjujući udio prodaje od distribucije multinacionalnih robnih marki na 43% krajem 2006. sa 67% 2004. Istovremeno Atlantic je povećao udio vlastitih robnih marki na 9% od kraja 2006. što se smatra manje pozitivnim uzimajući u obzir da u prosjeku 30% jeftinije vlastite robne marke imaju niže marže u usporedbi sa njihovim proizvodnim konkurentima.
Ipak Uprava Atlantica nas je, kažu u HAAB-u, uvjerila da su vlastite robne marke poticane strateškom suradnjom s multinacionalnim kompanijama kao npr. Herbalifeom i zato je manja mogućnost korekcije nego kod klasičnih vlastitih robnih marki. Ipak tvrtka ističe da će udio vlastitih robnih marki u ukupnoj prodaji najvjerojatnije ostati oko 10% u nadolazećim godinama.