Za potpunu analizu tržišta svakako treba pročitati i svađu dvaju brokera “tko je pametniji, ja ili ti” na onom drugom forumu. Jedan je iz interfinance drugi iz Partner Vrijednosnica, a da stvar bude zanimljivija, jedno su vrijeme bili kolege u DABA Vrijednosnicama. Koliko će si samo oni prljavog veša iznjeti, a tek su počeli. Imate online na onom drugom forumu. Požurite dok ne izbrišu

[smiley1] Posalji link.

Sto se ovog tice, taj trenutak postoji samo je nemoguce odrediti kada je taj trenutak zato jer ne mozes znati sto svi drugi znaju.

TA je zanimljiva i korisna s jedne strane, a zajebana stvar s druge strane.

Evo jedne jako kvalitetne stranice za tehničku analizu koja uključuju forum, tutoriale i softver koje se može koristiti besplatno bar mjesec dana.

Link odmah na forum – [url=”http://www.incrediblecharts.com/forums/messages/board-topics.html”%5Dwww.incrediblecharts.com/forums/messages/board-topics.html%5B/url%5D

VLADIN PLAN SANACIJE I RESTRUKTURIRANJA DRŽAVNIH TVRTKI MOGAO BI SE SUDARITI S OŠTRIM EUROPSKIM SMJERNICAMA

Oprost duga gubitašima – prijetnja pregovorima s EU-om

Kao najsigurniji kandidati koji bi se našli na listi domaćih 200 poduzeća za sanaciju ili premošćivanje teškoća, spominju se željezare. Međutim, sektor čelika prema EU smjernicama ne može se naći u tom programu, kao ni poljoprivreda i ribarstvo jer te djelatnosti uživaju posebne državne potpore

Pišu Jagoda MARIĆ i Gabrijela GALIĆ

Hrvatski fond za privatizaciju u više od pola godine objavio je tek dva-tri oglasa za prodaju poduzeća iz svog portfelja, a i ti su natječaji završili neslavno. Novi vlasnik za ponuđene tvrtke nije izabran, a Fond je odlučio ponoviti natječaj. Prazne oglasne stranice Fonda dijelom su posljedica afere Liburnia i straha Vlade od donošenja bilo kakve odluke, ali još veći utjecaj ima činjenica da su u portfelju Fonda ostale tvrtke s velikim gubicima koje su već završile u stečaju, ili im on prijeti. Potencijalni kupci, pak, čekaju da Vlada ostvari svoju najavu i donese propis prema kojem bi uglavnom državnim gubitašima oprostila ukupno 4,5 milijardi kuna. Iz Vlade poručuju kako je riječ o dvjestotinjak tvrtki čiju bilancu prije prodaje treba srediti. Lista poduzeća još nije sačinjena, a u javnosti se kalkulira kako će se na toj listi najvjerojatnije naći i više od 110 tvrtki kojima upravlja HFP.
Međutim, Vladin plan mogao bi se sudariti s oštrim smjernicama Europske unije koje reguliraju pitanja sanacije i restrukturiranja. To neće značiti samo probleme u pregovorima, već će se Hrvatska suočiti s kršenjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji je na određeni način dio njena zakonodavstva. Jedna od ključnih EU smjernica kazuje kako sanaciju i restrukturiranje državnim novcem nije moguće provesti u onim poduzećima koja su već sanirana ili restrukturirana, a državi nisu vratila uloženi novac.

Bespovratna pozajmica

Kako rijetko koje državno poduzeće u posljednjih 15 godina nije dobilo novac za sanaciju ili premošćivanje teškoća, teško bi bilo naći kandidate koji bi zadovoljili taj europski kriterij. Naprosto, u Hrvatskoj vlada pravilo da za sanaciju novac ne treba vraćati. Kao najsigurniji kandidati koji bi se našli na listi domaćih 200 poduzeća, spominju se željezare. Međutim, sektor čelika prema EU smjernicama ne može se naći u tom programu, jednako kao ni poljoprivreda i ribarstvo jer te djelatnosti uživaju posebne državne potpore.
Kada govori o sanaciji, europsko zakonodavstvo isključivo predviđa pomoć kao pozajmicu do sređivanja stanja u tvrtki. Taj financijski impuls može trajati naviše šest mjeseci u kojima poduzetnik mora pripremiti plan restrukturiranja ili likvidacije. Sva posuđena sredstva moraju se vratiti, a na njih se obračunavaju kamate »uz stopu koja je barem usporediva s onom koja se naplaćuje na zajmove zdravim poduzetnicima«. Sudeći prema europskim pravilima, Hrvatska ne može, kako se najavljuje, donijeti zakon kojim bi u jednom potezu oprostila 4,5 milijardi kuna tvrtkama koje zbog svojih financijskih poteškoća na tržištu ne mogu naći nove vlasnike. U nekim slučajevima, prema podacima države, dugovanja tvrtki za poreze i doprinose premašuju njihov temeljni kapital.

Slovenci usklađeni s direktivama

Prema sadašnjim razmišljanjima vlasti, Saboru bi se predložio jedinstven zakon o oprostu duga poduzećima iz čijeg se vlasništva država želi izvući. Pritom se poziva i na iskustva Slovenije koja je na sličan način sanirala dio svoje privrede. Međutim, Slovenci su donijeli zakon usklađen s EU direktivama koji je dao jasna pravila po kojima se određeno poduzeće može sanirati, pa su tvrtke pomoć države dobivale ukoliko zadovolje kriterije. Tako je, primjerice, sanirana tekstilna industrija Mura.
Želi li se pridržavati onog što je potpisala u SSP-u, Hrvatska može donijeti zakon koji propisuje jasne kriterije prema kojima neka tvrtka mož

može sanirati, pa su tvrtke pomoć države dobivale ukoliko zadovolje kriterije. Tako je, primjerice, sanirana tekstilna industrija Mura.
Želi li se pridržavati onog što je potpisala u SSP-u, Hrvatska može donijeti zakon koji propisuje jasne kriterije prema kojima neka tvrtka može računati na pomoć u sanaciji i restrukturiranju. Kriterij na kojem bi pala većina domaćih poduzeća je jasan, učinkovit i provediv plan restrukturiranja. Uprave hrvatskih poduzeća rijetko su vodile računa o takvom planu, a kada je on i postojao, uglavnom je rađen samo radi forme. No, EU zakonodavstvo ne trpi improvizacije.

Blagonaklono prema nerazvijenima

Od poduzeća koje dobiju privremenu pomoć očekuju se čvrsti planovi, utvrđuju se kontrolne točke i propisuje nadzor. I pritom se očekuje da se poduzeće ne sanira kako bi nakon restrukturiranja nastavilo raditi u djelatnosti koja ga je dovela do ruba propasti, već mora tražiti novi prostor na tržištu. No, unatoč strogim smjernicama Europa je blagonaklona prema saniranju poduzeća iz područja koja su nerazvijenija i samim time dobivaju regionalne potpore. Uz to, najavljeni hrvatski zakon imao bi puno više šanse ako bi se odnosio na male i srednje poduzetnike na čije se očuvanje u EU posebno pazi.
Zakon kojim bi se donijela odluka o sanaciji i oprostu duga u 200 poduzeća, a da ona prethodno ne moraju ispuniti ni jedan uvjet, tako je u potpunosti u suprotnosti s EU smjernicama i ugovorima koje je Hrvatska potpisala. Europska komisija registrirat će to, pa bi se Hrvatskoj mogao ponoviti slučaj pregovora u pravosuđu, odnosno odgoda ili prekid pregovora u području tržišnog natjecanja.

Bugarska komisija za financijski nadzor odobrila je bugarskim investitorima ulaganje u dionice uvrštene na Zagrebačku burzu.

Bugarska komisija za financijski nadzor donijela je popis međunarodnih tržišta koja su prema njihovoj prosudbi dovoljno likvidna i dovoljno dobro regulirana i transparentna da u dionice koje su na njima uvrštene smiju ulagati bugarski investitori, objavila je danas Zagrebačka burza.

Na popis mnogih uglednih dobro reguliranih i likvidnih svjetskih burzi, uz Newyoršku, Londonsku, Tokijsku, Frankfurtsku te niz etabliranih europskih, uvrštena je i Zagrebačka burza.
izvor: business.hr

Varaždinska ništa. Smiješno!

Pozdrav!
Imam seminar na temu: Tehnička analiza: volume accumulation/distribution, pa sam tražeći informacije naletjela na ovaj forum. Htjela bih Vas zamoliti ako mi ikako možete dati par informacija u vezi toga, da mi pojasnite o čemu se tu točno radi (otprilike sam shvatila poantu), ali većina tekstova je na engleskom, pa objašnjenje grafova i slično mi definitivno nije “leglo”, pa sam se usudila ostaviti komentar nadajući se da će mi netko odgovoriti.

Unaprijed zahvalna studentica!