Može li mi netko od vas objasnit po čemu se i kako određuje vrijednost neke valute? Npr. Nastane država i hoće imat svoju monetu. Tko joj i kako određuje vrijednost?

Nemam ekonosku naobrazbu i ne bavim novčarskim poslovima. Jednostavno me zanima.

Unaprijed hvala!

Vinko

Tema je premještena iz foruma “Poslovna literatura i edukacija”. Ovo je ipak forum kojem tema više odgovara.

Huh, čini mi se da je to pitanje za profe s ekonomskog fakulteta, i to iz područja monetarne politike.
Možda bi i neko iz HNB-a znao, hehe, malo se šalimo.
Nekad ne tako davno novac i njegova vrijednost su imali podlogu u zllatu odnosno zlatnim polugama…prije
toga i u nekim drugim stvarima.
Danas ne. Danas bi to trebala biti stvar ponude i potražnje na novčanom tržištu, ali centralna banka sa
svojim intervencijama može upravljati tečajem, što u mnogim zemljama i radi, vidi nas, vidi recimo Kinu.
Na samom početku određivanja tečaja ja pretpostavljam da je pitanje tečaja više političko od ekonomskog pitanja
Znači, neki tečaj se odredi a dalje je stvar monetarne politike kako će on ići, hoće li biti ikakvog uplita ili
neće. Kod nas uplit postoji, i koliko ja znam službena politika HNB-a je bila da tečaj kontrolira u granicama
između 7,3 – 7,7 kn. Što će ti reći krene li tečaj iznad recimo 7,7 kn HNB će kupiti kune na tržištu, znači biti će ih manje i slijedi korekcija. Isto vrijedi i ako krene recimo ispod 7,3 kn, HNB ih plasira na tržište a miče euriće
i tečaj ide prema gore. HNB to može raditi jer iza njega stoji preko koliko ja znam 7 milijardi $ deviznih rezervi.
Tih operacija kojim HNB operira po tečaju ima više (3 glavna načina) i moje je mišljenje da to radi izvrsno.
To je institucija koja zna posao, i među državnim može biti najsvjetliji primjer.
Nadam se da sam malo pomogao oko tečaja [smiley2]

Novac je roba kao i svaka druga pa vrijednost određuje ponuda i potražnja. Što se tiče vrijednosti kod pokretanja nove valute u odnosu na druge valute, ona se određuje po želji i nije toliko bitna. Ono što je važno je da se ta vrijednost prihvati. Tako npr. u početku kunu nisi mogao mijenjati za druge valute u inozemstvu.
Ovo naravno ne vrijedi za Euro jer je njegova vrijednost određena kao košarica drugih valuta koje je zamijenio i odmah na početku je bio prihvaćen svugdje u svijetu.
Nadam se da sam pomogao bar malo[smiley2]

A kako izvoz i uvoz utječu na domaću monetu?

P.s. Očigledno se radi o ogromnom sistemu kojega nije lako razumjeti s mojim predznanjem.

Hvala

Slabljenje domaće valute prema drugima valutama potiče izvoz te zemlje zato jer su njezini proizvodi jeftiniji u inozemstvu. Poskupljenje naravno ima suprotan efekt. Tako su npr. američki proizvodi nama postali jako jeftini uslijed pada dolara u zadnjih par godina.
Također postoji još jedan efekt koji je vezan na ovo. Snažan izvoz neke zemlje djeluje na jačanje njezine valute jer se povećava potražnja za njom (vrijednost valute određuju ponuda i potražnja).
Ako te ovo zanima, probaj posuditi Ekonomiju od Samuelsona gdje je sve ovo jako dobro i jednostavno objašnjeno.

Evo bas sam i ja htio napisati nesto slično al vmatic me preduhitrio.
Što bi značilo na primjeru naše zemlje, koja se pretvara u potpunu uvoznicu skoro pa svih dobara ( na
našu veliku žalost!, ovdje treba reći da nema mogućnosti za visoki rast bdp-a, odnosno standarda bez povećanja izvoza) i kn bi bila u jako velikim problemima da nema turizma. Zapravo turizam je spasitelj zemlje.
Jer sa diskrepancijom u robnoj razmjeni teško da bi hnb uspio zadržavat kn u zadanim okvirima,
jednostavno devalvacijski pritisci bi bili preveliki!

ma dobro dav ali da nema turizma ne bi bio niti toliki vanjskotrgovinski deficit (nesrazmjer uvoz-izvoz). Jer je u našem turizmu još uvijek dosta kapaciteta u obiteljskim kućama.

Pojasni, molim, ovo s obiteljskim kućama

Oprosti, krivo sam se izrazio. Htio sam reći da je još uvijek najveći dio turističkog kolača u našim rukama.

U savršenom tržištu tečaj ovisi samo o punudi i potražnji,a na potražnju i punudu se može utjecati. evo samo nekoliko primjera kako:
1. smanjenjem/povećanjem kamatnih stopa/obvezne rezerve povećava se ponuda/potražnja (HNB)
2. uvoz/izvoz/turizam/priljevi iz inozemstva/odljevi u inozemstvo/kupnja dionica od strane stranaca etc

Ipak kuna je vezana za euro i ne treba se bojati većih fluktuacija, posebno jer je kontroliraju velike banke koje itekako zarađuju na dizanju i rušenju kune, a mali obični ljudi i naši turisti su oni koji plaćaju da “naše” banke imaju visoke stope rasta/profite.
[smiley10]