Fondomanija trese Hrvatsku
Ulaganje u investicijske fondove, koji niču kao gljive poslije kiše, postaje toliko popularno da Hrvati masovno svoju ušteđevinu prebacuju iz banaka u ruke fond menadžera. Priče o velikim zaradama šire se usmenom predajom, pa mnogi prihvaćaju preporuke za ulaganje u fondove kao bogomdanu priliku za brzo bogaćenje

Pritom ne uzimaju u obzir pravilo da prinosi iz prošlosti ne garantiraju prinose u budućnosti, kao ni upozorenja analitičara da je tržište dionica u Hrvatskoj već dobrano prenapuhano.
Samo u prva tri mjeseca ove godine imovina pod upravljanjem otvorenih investicijskih fondova povećana je za gotovo šest milijardi kuna, dok je u cijeloj prošloj godini taj porast iznosio 6,9 milijardi kuna. Koliko je snažan dotok kapitala u fondove, najbolje govori podatak da je u tom razdoblju ulaganje u fondove bilo gotovo tri puta veće nego u depozite banaka.

Najveći dio novih ulaganja usmjeren je u visokorizične – dioničke i mješovite fondove – dok su osjetno smanjena ulaganja u niskorizične – novčane i obvezničke fondove. Naravno, glavni razlog tako velikog interesa za navedene vrste fondova leži u izuzetno primamljivim prinosima koje oni ostvaruju u posljednje vrijeme.

Zarade najuspješnijih fondova prelaze 30 posto

Vodeći investicijski fondovi su u nešto manje od četiri mjeseca ostvarili prinose iznad 30 posto, a trenutno najuspješniji među njima je nedavno pokrenuti fond HPB Dynamic s prinosom od čak 42 posto. Za ostvarenje približno istog prinosa potrebno je držati novac u banci na oročenoj štednji (uz kamatnu stopu od pet posto) više od sedam godina. Pa je li to moguće, pitaju se mnogi, užurbano se spremajući za promjenu investicijske strategije.

Nezabilježeni boom dioničkih i mješovitih fondova u Hrvatskoj posljedica je burzovne euforije koja već neko vrijeme vlada na regionalnim tržištima kapitala. Podatak da su regionalne burze zemalja bivše Jugoslavije u prvom kvartalu 2006. ostvarile najveći rast indeksa među 80 svjetskih burzi dovoljno govori o investicijskoj klimi na ovim prostorima.

Crobex indeks Zagrebačke burze samo je u zadnjih mjesec dana porastao za gotovo 20 posto, a od početka godine njegova vrijednost je skočila za više od 40 posto. U takvim uvjetima fond menadžeri koji su ulagali u dionice hrvatskih kompanija gotovo da nisu mogli promašiti, a još uvjerljivije rezultate ostvarili su oni koji su ulaganja usmjerili na burze u Sarajevu, Beogradu ili Banjoj Luci.

S nerealnim očekivanjima rastu rizici

Na žalost brojnih optimista koji ulijeću u fondove očekujući ponavljanje spektakularnih rezultata, iskustvo govori da su ovakvi prinosi teško ponovljivi, a na duži rok gotovo nemogući. Međutim, dobar dio novopečenih investitora polazi od jednostavne devize ‘trend ti je frend’. Ovaj klišej odražava mišljenje da će cijene dionica, ako su rasle, i dalje rasti.

Ako želite izbjeći ‘šokove’ kod ulaganja u investicijske fondove, najbolje se pridržavati ‘cost averaging’ principa, što znači ulagati dugoročno, svaki mjesec po malo
Nasuprot tome, oni koji racionalno sagledavaju kretanja na tržištu svjesni su da su ostvareni prinosi u korelaciji s rizicima. Jednostavno rečeno, ako su fondovi koji ulažu u dionice u određenom razdoblju ostvarivali nesrazamjerno visoke prinose, koji nemaju racionalno utemeljenje, postoji objektivna opasnost da će se u narednom razdoblju dogoditi korekcija. To znači da bi oni koji su ‘zakasnili na vlak’, umjesto očekivane brze zarade, lako mogli pretrpjeti neočekivane gubitke.

Kako se natprosječni prinosi dioničkih i mješovitih fondova uglavnom temelje na skokovitom rastu cijena dionica hrvatskih kompanija, glavno je pitanje koliko je taj rast održiv na duži rok. Premda je burzovnim ‘profićima’ jasno da za većinu dionica ne postoje realni temelji ovakvog silovitog rasta, zasad ne djeluju nikakva upozorenja analitičara o prenapuhanosti tržišta.

Događa se nešto slično kao i na tržištu

Čemu uopće spominjati regiju, kada imamo ovakovo stanje u Hrvatskoj??[smiley2][smiley2][smiley2]

Vujiću i Sun Tzu – ima u vama duha, mora se priznati.
Uveselite mi dan na ovoj temi

Hvala !
Jel imaju on-line trgovanje ?
nisam uspio naci na netu, a ako nemaju jos, zna li netko kada bi navodno trebali svi brokeri u BL imati ? pisalo se nesto tome…

Svi ce morati da uvedu e-trading, i to ne jer ih na to obavezuju propisi berze vec jednostavno jer ce konkurencija to da uvede. Oni koji to ne shvate ce ostati bez musterija, a svi znamo kako je tesko steci povjerenje jednom izgubljene musterije, i negativne preporuke koje izgubljene musterije daju.
Do 6 mjeseca trebale bi imati sve brokerske kuće e-trading.

Pusti ti te prijedloge kojeg brokera izabrati, daj ti nama ( kao poznavatelj ) reci koje dionice su povoljne za ulaz.[smiley1]
Jel sad prilika dok su u minusu?

Gledam ovih dana regiju, brate sve u debelom minusu. Kako i ne bi bilo kad je sve manje ulagača. Što bi ovi moji iz Zvornika rekli ” Obećaj brate, ne košta ništa. ”

Vidim ušutili se ovi navlakači regije ko miševi. Izgleda da im je otišo trajket za VIS.

Dobro si ti prošao vujiću, danas se sve crveni za poluditi na banjamućkoj berzi ( nema mi tigrića danas – mora da je prebacio na drugi TV program da ne gleda minuse )

Banja Luka je odlično i prošla. Sarajlije u 2 dana -10%. Bogami tamo se večeras televizija ne gleda.

Milan Božić

29.04.2007 21:45

Na Drugoj međunarodnoj konferenciji Banjalučke berze, koja se održava sredinom maja, promovisaćemo pitanje investicionih fondova, jer je prošle godine u RS donesen Zakon o investicionim fondovima, a očekujemo da će se ove godine oni početi osnivati.

Na konferenciju će učesnici iz Srbije, Slovenije, Hrvatske, Grčke, Poljske govoriti o raznim vrstama investicionih fondova, od otvorenih investicionih fondova do fondova za nekretnine. Očekujemo da će predstojeća konferencija imati veliki značaj za razvoj tržišta kapitala kod nas, kakav je imala i prošla konferencija.

Drugi dio konferencije biće posvećen izlasku privatnih preduzeća, društava sa ograničenom odgovornošću na berzu, jer želimo ove godine i to pitanje otvoriti, jer smatramo da su neka privatna preduzeća već dovoljno narasla da traže kapital na berzi i da na taj način još više podstaknu svoj rast.

Bitno je napomenuti da mi na Banjalučkoj berzi smatramo da dosadašnji način finansiranja preduzeća samo putem izvora i kredita više ne može da opstane. Preduzeća trebaju dodatni kapital, a investicioni fondovi su jedan od načina kako da se dođe do jeftinijeg kapitala.

Očekujem da ćemo nakon konferencije imati veći broj privatnih preduzeća koja će prepoznati mogućnost finansiranja iz investicionih fondova.

Zolt Hernadi: MOL ulaže 100 miliona evra u Energopetrol
Darko Gavrilović

29.04.2007 19:46

BUDIMPEŠTA – Strateški cilj mađarske naftne kompanije “MOL Group” u BiH je modernizacija lanca benzinskih pumpi koje su preuzeli kupovinom sarajevskog “Energopetrola”.

Potvrdio je to Zolt Hernadi, predsjednik Uprave MOL-a, nakon godišnje sjednice Skupštine akcionara te kompanije u Budimpešti. Hrvatsko-mađarski konzorcijum INA/MOL koji je kupio “Energopetrol”, istakao je Hernadi, nakon modernizacije prodajne mreže planira da preuzme lidersku poziciju na bh. tržištu.

“Neću reći koliki udio planiramo dostići, ali mogu kazati da ćemo imati najjaču mrežu u BiH koja će zauzimati najveći udio na tržištu”, kazao je Hernadi.

On je kazao da će realizacija plana zavisiti od ukupne situacije u BiH i razvoja domaćeg tržišta.

“Ne mogu reći kako će se razvijati bh. tržište u budućnosti, ali sam prilično siguran da će konzorcijum INA/MOL i ‘Energopetrol’ zauzimati najveći dio bh. tržišta kojem će ponuditi proizvode sa najboljim kvalitetom. To je ono što mogu obećati”, rekao je Hernadi.

Laslo Gešti, zamjenik predsjednika kompanije “MOL Group” i direktor maloprodaje, istakao je da se naftno tržište u BiH izuzetno razvija i da će taj trend pratiti i mađarska kompanija.

“Planiramo u ‘Energopetrol’ uložiti oko 100 miliona evra, jer je tržište BiH za nas veoma interesantno”, istakao je Gešti.

Jedan od čelnika MOL-a, koji je želio da ostane anoniman, kazao je da ta kompanija ne bi imala ništa protiv da gorivo za potrebe tržišta BiH nabavlja iz brodske rafinerije nafte ukoliko bi ono bilo zadovoljavajućeg kvaliteta.

“Ukoliko kvalitet goriva dostigne nivo koji mi tražimo neće biti prepreka da ga kupujemo u Bosanskom Brodu. To bi za nas bilo isplativo s obzirom na visoke troškove transporta goriva iz MOL-ove rafinerije u Mađarskoj”, kazao je on.

Do tada će za tržište BiH gorivo uvoziti iz vlastite Duna Rafinery, čiji je godišnji kapacitet 8,1 milion tona.

Sa Rafinerijom ulja Modriča, dodao je on, je još bolja situacija s obzirom da ona proizvodi ulja visokog kvaliteta.

Kako kaže onaj Vujic, ne znam kako će to vama pomoći kad Rafinerija BB proizvodi gubitke a ne derivate?

Bojim se nikako?