Ovo je zabrinjavajuće.Zalagati dionice znači imati zavezane ruke. A još kad se uzme da su nedavno prodavane i nekretnine onda treba biti oprezan. Banke jedva čekaju da upadneš u nevolju. A za nevolju je lako. Pogledajte samo Peveca.
Zar ne bi bilo bolje da je Agrocor potražio novce na burzi? Baram bi imao slobodne ruke.

dobili smo premalo informacija da bi to mogli komentirati…odnosno kamatu koja je placena i za sto je kredit upotrebljen a i ne mozes usporedjivati Todorica i Peveca odnosno Agrokor i Peveca to su kruske i jabuke mislim da to ne treba previse objasnjavati…krakorocno sigurno nema brige za naseg iveka posto je Agrokor jos uvijek u mogucnosti da reprogramira svoje dugove,a i veliki udio kratkorocnog duga dolazi od obveza prema dobavljacima sta sigurno nemaju namjeru smanjiti posto znamo koliko Agrokor voli raditi tudjim novcem (karakteristicno za retail bransu) a tko ne bi volio drzati tudji novac i ukamatiti si ga par mjeseci…znam da ja bi 🙂
Mislim da opasnost lezi u dugorocnoj strategiji narociti ako nastave biti agresivni kao i do sada…to im donosi veliki mogucnosti zarade ali i veliki rizik dolazi uz to…jer ce konstantno morati povecavati dugove s nadom da ce se konsolidirati uz vecu dobit u buducnosti.

Kamata je preko 10%. Pogledaj malo preko googla.

Pravi problem je u tome što on nije založio samo vlastitu imovinu (redovne dionice Agrokora, Agrokorove dionice Jamnice, Zvijezde, Leda, Belja…) već su te firme i jamac za njegov kredit. A ostali dioničari nisu dali suglasnost za to jamstvo već su samo bili obaviješteni da je firma kojoj su i oni dioničari postala jamac za kredit neke druge firme. Znači vjerovnik, ako će morati ići u prisilnu naplatu kredita i ako se neće moći naplatiti iz imovine Agrokora, može sjesti na imovinu npr. Leda i naplatiti se iz te imovine. Corporate governance na hrvatski način.

O tome sam već pisao na temi „Ledo“. Nisam dioničar niti jedne Todorićeve firme, niti planiram biti.

uz napomenu da u ovoj utakmici navijam za todorića
http://www.poslovni.hr/vijesti/sto-kolarek-za-koga-todoric-drzi-dionice-115083.aspx

nisam bas aktivan na nasim forumima posto ne ulazem u zse tako da nisam procitao tvoj komentar ali ovo sto kazes dosta mijenja situaciju i kamata mi se cini dosta visoka iako je kratkorocni kredit…jel mozda znas zasto se dizao kredit? Akvizicije u Rusiji ili likvidnost?
Nije da bi svoj novac ulozio kako se kod nas to voli reci u Todorica ili cak na zse ako smo kod toga ali me kod naseg iveka uvijek tijesi cinjenica da je on u istom camcu kao i njegovi dionicari posto je vecinski vlasnik navedenih poduzeca i ne odmaze da mu je pozicija u hr zacementirana jer je on nas “too big to fail”…a sta ce biti s ekspanzijom prekorgranice je veliki upitnik

Ja se pitam hoću li doživjeti da u Poslovnom dnevniku (ili nekim drugim novinama u Hrvatskoj, svejedno kojima) vidim jedan stručno i analitički objektivno napisan članak o Agrokoru.

Na stranu njegovi brojni, sve redom neuspješni pokušaji akvizicija. O Agrokoru – njegovom rastu, širenju i poslovanju – najviše govori njegov kreditni rejtinig koji je danas B2. Kada je emitirao prve obveznice prije skoro dvadeset godina imao je još kreditni rejting Ba. Dakle njegov kreditni rejting je kroz rast i razvoj ne rasao nego padao.

Za one koji to neznaju: Hrvatska (još za sada) ima kreditni rejting BBB- (minus) iliti Baa3 po Moody’s što je posljednja “recka” na liniji koja dijeli investicijski od spekulativnog rejtinga.

Rejting Agrokora je dakle za cijeli jedan razred koji ima tri “recke” ispod rejtinga Hrvatska kao države.

Međutim, tržišna ekonomija i poduzetništvo su nešto što se u Hrvatskoj još uvijek slabo razumije a zajedno s njima pojam tijeka novca iliti cash flow; osnovnog elementa u poslovanju kako kompanije tako i države.

Nije stoga nikekvo čudo da Komisija EU u svojim odišnjim izvješćima za Hrvatsku i Tursku koristi izraz “a functioning market economy” (što se u službenom prijevodu MVPEI-a očito namjerno iskrivljeno prevodi kao “učinkovita tržišne ekonomija”).

U “pravoj” tržišnoj ekonomiji Agrokor bi već poodavno završio u stečaju.

Mislim da si malo zastranio u ovoj prici o kreditnom rejtingu jer je logicno da kompanija ne moze imati bolji rejting od drzave u kojoj obavlja vecinu svog poslovanja (niti Coca-Cola nema bolji rejting od SAD-a)…kada bi situacija bila obrnuta odnosno kada bi kamata na obveznice kompanije bila manja nego kamata na drzavne obveznicene u kojoj navedena kompanija obavlja vecinu svoga poslovanja na razvijenim trzistima bi imao hrpu tkz. “arbitrazera” koji bi shortali navedenu korporacijsku obveznicu i kupili drzavnu obveznicu uz dosta veliki leverage spekulirajuci da ce se taj spread bar smanjiti a po logici stvari i obrnuti…posto nisam citao financijsko izvjesce Agrokora tesko mi je komentirati njihov cash flow ali takodjer je logicno da im se kreditni rejting smanji dok kod se nalaze u ekspanziji npr. ove godine je zbog velike investicijske ekspanzije (Burlington,Goldman,Harley…) smanjen kreditni rejting Berkshire Hathaway-a sta ne znaci da ce kompanija propasti ili da je u losijoj pozicji za zaradu nego prosle godine samo znaci da postoji veci rizik sto cesto aludira na to da postoji i veca mogucnost zarade (osnova ekonomije i trzista “veci rizik veci profit”)…osim toga budi siguran da u 10 dionica koje su ostvarile najveci rast u bilo kojoj godini nece biti niti jedna iz najvisih kreditnih rejtinga….e sada da li ce se te Agrokorove investicije u buducnosti isplatiti ili ce im se obiti o glavu odnosno bilancu to je sasvim drugi par rukava…

P.S. kod usporedbe Hrvatskog kredit rejtinga kao i Agrokorovog s npr. Europskim uzmi u obzir dosta veliku premiju na valutni rizik odnosno Kunu

Malo sam proucavao spread-ove i naletio na zanimljivi clanak pa ako imas volje ga procitaj…http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601087&sid=aYUeBnitz7nU…jos jedan dokaz da se potpuno napusti razmisljanje da su trzista uvijek efikasna…kada se malo bolje prouci situacija u kojoj se nalaze svijetske financije lako dojdemo do zakljucka kako je Goldman Sachs ostvario rekordnu dobit prosle godine unatoc krizi,vjerujem da niti ove godine nece razocarati,posto u takvim uvijetima oni plivaju ko riba u moru…jer kao jedna od rijetkih prezivjelih investicijskih banaka mogu iskoristiti nelogicnosti koje su se pojavile na trzistu uz vrlo nizak trosak zaduzivanja i s manjom konkurencijom koja inace smanjuje spread-ove i samim time mogucnosti za zaradu…jos jedan dokaz da oni koji znaju sto rade mogu zaraditi i u ovakvim trzisnim uvijetima…

http://www.poslovni.hr/vijesti/s-tim-apetitom-bolje-bi-prosao-2010-133546.aspx

@Goldfinger
Gore ti je link za članak. Kupon je 10%, ali su obveznice izdane sa diskontom pa je prinos na obveznice pri izdanju bio 10,625%.
Pošto aranžeri cijele priče (mislim da su to bili Unicredit i SocGen) sigurno nisu radili besplatno već su naplatili nekakvu naknadu, pretpostavljam da se krajnja cijena tog kapitala (gledaj na to kao na EKS kod običnog kredita) penje preko 11,00%.