Prema odredbi članka 8. Zakona o izvanrednoj upravi, u ovoj pravnoj stvari u postupku izvanredne uprave na odgovarajući se način primjenjuju postupovna pravila iz posebnog zakona koji ureduje stečaj. Postupovna pravila Stečajnog zakona propisuju da se u tom postupku odluke donose u obliku rješenja i zaključka; da se zaključkom izdaje nalog službenoj osobi ili tijelu u postupku za obavljanje pojedinih radnji i odlučuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima ako je to izrijekom određeno tim Zakonom (članak 18. stavak 2, SZ-a) te da protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (članak 19. stavak 7. SZ-a). Stoga je žalbu vjerovnika Sberbank of Russia podnesenu protiv zaključka prvostupanjskog suda, valjalo odbaciti kao nedopuštenu, kako je odlučeno u točki II. izreke ovog tješenja.
Sporno pitanje u ovoj pravnoj stvari o kojem je odlučeno pobijanim rješenjem je: 1) određivanje broja članova vjerovničkog vijeća i 2) u tu svrhu razvrstavanje vjerovnika u posebne skupine sukladno odredbi članka 18. Zakonu o izvanrednoj upravi.
Pobijano rješenje je rješenje koje je sud donio radi osnivanja vjerovničkog vijeća kao tijela postupka izvanredne uprave, a kojim rješenjem je sud utvrdio broj članova vjerovnićkog vijeća te uredio pravila o sastavu tog vijeća.
Zakon o izvanrednoj upravi potrebu razvrstavanja vjerovnika u skupine spominje kod sastava vjerovničkog vijeć4 (članak 18.), kod uređivanja pravila o vjerovnicima u postupku izvanredne uprave (članak 19.), kod imenovanja privremenog vjerovničlog vijeća (članak 31.) i kod uređenja pravila o nagodbi između dužnika vjerovnika (članak 43.).
Privremeno vjerovničko vijeće nije tijelo postupka izvanredne uprave (arg. iz članka 9. Zakona o izvanrednoj upravi), ali je sud duža’ n, radi zaštite interesa vjerovnika u postupku izvanredne uprave. odlukom osnovati privremeno vjerovničko vijeće (članak 31. stavak 1. Zakona o izvanrednoj upravi) i imenovati njegove članove kako su predloženi od izvanrednog povjerenika (članak 31. stavak 2. Zakona o izvanrednoj upravi). Iz-vanredni povjerenik predlaže članove privremenog vjerovničkog vijeća sukladno zatečenom stanju u poslovnim knjigama dužnika i povezanih i ovisnih društava na način da predloži po jednog člana za svaku odgovarajuću skupinu vjerovnika (članak 31. stavak 3. Zakona o izvanrednoj upravi). Članovi privremenog vjerovničkog vijeća obvezni su u obavljanju radnji u svojstvu č1anova privremenog vjerovničkog vijeća postupati savjesno i s pažnjom dobrog gospodarstvenika (članka 31. stavak 4. Zakona o izvanrednoj upravi). Privremeno vjerovničko vijeće ima ista prava, ovlasti i obveze određene ovim Zakonom za vjerovničko vijeće te preuzima i vrši funkciju vjerovničkog vijeća sve dok vjerovničko vijeće nije uredno osnovano sukladno odredbi članka 30. ovog Zakona (članak 31. stavak 5. Zakona o izvanrednoj upravi). U slučaju kada se ovaj Zakon poziva na vjerovničko vijeće, smatra se da se poziva i na privremeno vjerovničko vijeće pod uvjetom da vjerovničko vijeće nije osnovano sukladno odredbi članka 30. ovog Zakona (članak 31. stavak 6. Zakona o izvanrednoj upravi).

Iz navedenih pravila bi proizlazilo kako izvanredni povjerenik, na temelju stanja u poslovnim knjigama dužnika i povezanih i ovisnih društava predlaže sudu po jednog člana za svaku odgovarajuću skupinu vjerovnika u svrhu osnivanja i sastavljanja privremenog vjerovničkog vijeća. Sud je ovlašten osnovati i imenovati članove privremenog vjerovničkog vijeća na temelju prijedloga izvanrednog povjerenika. Razvrstavanje u odgovarajuće skupine obavlja se samo radi osnivanja privremenog vjerovničkog vijeća. Kako su članovi privremenog vjerovničkog vijeća d postupiti savjesno i s pažnjom dobrog gospodarstvenika, značilo bi kako kao predstavnici vjerovnika upisanih u poslovnim knjigama dužnika i povezanih i ovisnih društava, štite interese svih vjerovnika, a ne samo odgovarajuće skupine. Broj članova privremenog vjerovničkog vijeća određuje sud odgovarajućom primjenom odredbe članka 18. Zakona o izvanrednoj upravi (najviše devet). Privremeno vjerovničko vijeće prava i ovlasti vjerovničkog vijeća obavlja do osnivanja vjerovničkog vijeća.
Budući da se privremeno vjerovničko vijeće osniva dok vjerovnici još nisu prijavili tražbine niti su te tražbine ispitane, proizlazi kako na osnivanje i sastav privremenog vjerovničkog vijeća pa i razvrstavanje vjerovnika u odgovarajuće skupine, vjerovnici nemaju utjecaja niti je odlučno da se radi o vjerovnicima utvrđenih tražbina. Međutim, i za potrebe sastavljanja privremenog vjerovničkog vijeća vjerovnici se razvrstavaju u posebne skupine s obzirom na različiti pravni položaj svake skupine i to razvrstavanje se mora temeljiti na valjanim razlozima (odgovarajuća primjena odredbe članka 18. Zakona o izvanrednoj upravi).
U tu svrhu, prvostupanjski sud je rješenjem poslovni broj St-1138/2017 od 13. travnja 2017. osnovao privremeno vjerovničko vijeće u čiji sastav su imenovani članovi, predstavnici svake odgovarajuće skupine vjerovnika i to: 1) za skupinu vjerovnika dobavljači” čije tražbine prema zatečenom stanju poslovnih knjiga dužnika i njegovih povezanih i ovisnih društava ne prelaze 100.000.00 kn – Toni Raič, vlasnik obrta Stočarstvo Raič za uzgoj goveda, Gudovac, 2) za skupinu vjerovnika dobavljači” čije tražbine prema zatečenom stanju poslovnih knjiga dužnika i njegovih povezanih i ovisnih društava prelaze 100.000,00 kn Kraš prehrambena industrija d.d., Zagreb, 3) za skupinu vjerovnika obveznica” koja skupina podrazumijeva sve osobe koje su prema zatečenom stanju poslovnih knjiga dužnika i njegovih povezanih i ovisnih društava imatelji obveznica izdanih od strane dužnika – Knighthead Capital Management, LLC, SAD, 4) za skupinu vjerovnika „neosigurani vjerovnici” koja skupina podrazumijeva sve ostale vjerovnike dužnika i njegovih ovisnih i povezanih društava čije tražbine nisu osigurane – Sberbank of Russia, Rusija i 5) za skupinu vjerovnika „osigurani vjerovnici” koja skupina podrazumijeva sve ostale vjerovnike dužnika i njegovih ovisnih i povezanih društava čije tražbine su osigurane – Zagrebačka banka d.d., Zagreb.

Tako osnovano privremeno vjerovničko vijeće ima ista prava, ovlasti i obveze određene Zakonom o izvanrednoj upravi za vjerovničko vijeće te preuzima i vrši funkciju vjerovničkog vijeća sve dok yjerovničko vijeće nije uredno osnovano, što bi značilo, da iako nije tijelo postupka izvanredne uprave ono štiti interese svih vjerovnika i obavlja i druge zadaće koje obavlja vjerovničko vijeće kada se osnuje.
Zakon o izvanrednoj upravi ne poznaje skupštinu svih vjerovnika kao tijelo postupka izvanredne uprave, pa kako je vjerovničko vijeće sastavljeno od predstavnika vjerovnika (članak 18. stavak 1. reč. prva Zakona o izvanrednoj upravi), značilo bi da i vjerovničko vijeće, kao tijelo postupka zastupa interese svih vjerovnika. Prema općem pravilu iz odredbe članka 19. Zakona o izvanrednoj upravi, ono se osniva radi zaštite vjerovnika u postupku izvanredne uprave koji u ime vjerovnika sudjeluje u sastavljanju i pripremi nagodbe, koji daje suglasnost izvanrednom povjereniku na konačni tekst nagodbe i koji ima pravo na obaviještenost o stanju dužnika i njegovih povezanih i ovisnih društava. U okviru ovog općeg pravila, Zakonom o izvanrednoj upravi propisana su i neka posebna prava vjerovničkog vijeća i to davanje suglasnosti izvanrednom povjereniku: na preuzimanje novog zaduženja (čl. 39. stavak 1. Zakona o izvanrednoj upravi); na plaćanja dospjelih tražbina (članak 40. Zakona o izvanrednoj upravi); na prijedlog za namirenje vjerovnika nagodbom (članak 43. stavak 1. Zakona o izvanrednoj upravi); na zahtjev da se postupak izvanredne uprave okonča i da se otvori stečajni postupak (članak 45. Zakona o izvanrednoj upravi). Isto tako vjerovničko vijeće sudjeluje u izradi nagodbe u ime vjerovnika (članak 43. stavak 4. Zakona o izvanrednoj upravi). lz navedenih prava i obveza proizlazi kako je vjerovničko vijeće tijelo svih vjerovnika koje štiti interese svih vjerovnika, a ne samo svoje interese i interese jedne skupine vjerovnika, i to kroz cijelu fazu postupka izvanredne uprave, a ne samo kod sklapanja nagodbe.
Razlika između osnivanja i sastavljanja vjerovničkog vijeća te osnivanja i sastavljanja privremenog vjerovničkog vijeća je u tome 1) što se vjerovničko vijeće osniva nakon što se donese rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama (članak 30. stavak l. Zakona o izvanrednoj upravi), a privremeno vjerovničko vijeće odmah nakon otvaranja postupka izvanredne uprave, 2) što sud imenuje članove privremenog vjerovničkog vijeća, a članove vjerovničkog vijeća određuju (imenuju vjerovnici), 3) što izvanredni povjerenik predlaže po jednog člana za svaku odgovarajuću skupinu vjerovnika na temelju stanja u poslovnim knjigama dužnika i povezanih i ovisnih društava, a kod vjerovničkog vijeća izvanredni povjerenik predlaže razvrstavanje u posebne skupine nakon što se ispitaju prijavljene tražbine.

Dakle, prema Zakonu o izvanrednoj upravi razvrstavanje vjerovnika u skupine obav1ja se posebno za potrebe osnivanja privremenog vjerovničkog vijeća, a posebno za vjerovničko vijeće, što bi značilo kako niti izvanredni povjerenik niti sud prilikom predlaganja, odnosno osnivanja vjerovničkog vijeća nisu vezani niti brojem niti sastavom (razvrstavanjem u skupine) privremenog vjerovničkog vijeća.
Na osnivanje i sastav kako privremenog vjerovničkog vijeća, tako i vjerovničkog vijeća primjenjuju se odredbe Zakona o izvanrednoj upravi, a ne odredbe Stečajnog zakona. Stoga se pravila raspoređivanja vjerovnika u skupine određena Stečajnim zakonom u dijelu kojim je uređen stečajni plan, ne primjenjuju na raspoređivanje vjerovnika u posebne skupine radi potrebe sastavljanja vjerovničkog vijeća, kako smatraju žalitelji.
Člankom 43. Zakona o izvanrednoj upravi uređena su pravila po kojima se treba postupati u svrhu sklapanja nagodbe između dužnika i njegovih vjerovnika. Na odnose koji nisu uređeni tim člankom na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Stečajnog zakona o stečajnom planu. Dakle, odredbe Stečajnog zakona o stečajnom planu (članci 303. do 355.) primjenjuju se samo u drugoj fazi postupka izvanredne uprave, odnosno u fazi pripreme i provedbe nagodbe između dužnika i njegovih vjerovnika, a ne na prethodnu fazu u kojoj se po pravilima redovnog stečajnog postupka prijavljuju i ispituju tražbine vjerovnika te se osniva privremeno vjerovničko vijeće, odnosno vjerovničko vijeće kao tijelo postupka izvanredne uprave.
Slijedom navedenog. na pravilnost pobijanog rješenja primjenjuju se odredbe članaka 9., 18., 19., 29. i 30. Zakona o izvanrednoj upravi. Vjerovnici se razvrstavaju u posebne skupine s obzirom na različiti položaj svake skupine, s time da se vjerovnici istoga pravnog položaja mogu razvrstati u daljnje skupine prema istovrsnosti gospodarskih interesa. Najprije, dakle, treba razvrstati vjerovnike prema njihovom pravnom položaju s time da se kriteriji za ocjenjivanje pravnog položaja jasno odrede (npr. osigurane tražbine, neosigurane tražbine, položaj prema vrsti i obliku osnove tražbine i sl.) pa onda unutar pojedine skupine jednog pravnog položaja npr. neosigurane tražbine, odrediti daljnju skupinu prema gospodarskom interesu skupine istog pravnog položaja (npr. pravni položaj-neosigurane tražbine-skupina

vjerovnici koji su i nakon otvaranja postupka izvanredne uprave, dobavljači dužnika i sl.). Takvo razvrstavanje mora se temeljiti na valjanim razlozima (članak 18. stavci 2. i 3. Zakona).
Niti iz prijedloga izvanrednog povjerenika, niti iz obrazloženja prvostupanjskog suda ne proizlazi zbog čega navedene skupine, osim skupine A (vjerovnici čije su tražbine osigurane razlučnim pravom) imaju posebni pravni položaj i u čemu se sastoji posebnost toga pravnog položaja pa osnovano žalitelji navode da pobijano rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama, čime je počinjena bitna povreda iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a u vezi s odredbom članka 8. Zakonu o izvanrednoj upravi.
Kako pobijano rješenje nije pravilno tako niti Tablica razvrstavanja yjerovnika po posebnim skupinama, koja doduše nije predviđena Zakonom niti je sud utvrdio da je sastavni dio rješenja o razvrstavanju vjerovnika u skupine, iz toga razloga nije pravilna.
Slijedom svega navedenog, valjalo je ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovan postupak prema odredbi članka 380. točke 3. ZPP-a u vezi s odredbom članaka 8. i 18. Zakona o izvanrednoj upravi.
U ponovnom postupku tijela postupka izvanredne uprave, izvanredni povjerenik kod predlaganja razvrstavanja vjerovnika u posebne skupine i sud prilikom određivanja broja članova vjerovničkog vijeća i razvrstavanja vjerovnika u posebne skupine radi potrebe sastavljanja vjerovničkog vijeća, vodit će računa o odredbi članka 18. točke 2. i 3. Zakona o izvanrednoj upravi i obrazIožiti različiti položaj svake predložene skupine vjerovnika, odnosno obrazložiti iz kojih gospodarskih razloga su vjerovnici istog pravnog položaja razvrstani u daljnje skupine.
Zagreb 5. travnja 2018.

Ajmo izvjesca na sunce!
Pa da vidimo tko je to insolventan!

Citiram:
Odgovor ,zasto kasne izvjesca:
“Dok se u javnosti to pripisuje natezanjima oko načina knjiženja jamstava, u Agrokoru kašnjenje objašnjavaju ažuriranjem tzv. Entity Priority modela (EPM) i željom da “pretpostavke korištene u financijskim izvješćima budu u skladu s najboljim dostupnim procjenama”. Peruško uporno ponavlja da su se oko pitanja jamstava konzultirali s brojnim pravnim i revizorskim stručnjacima, a koji će iznos knjižiti pojedina kompanija, kaže, određuje EPM.”
Izvor:Poslovni dnevnik,29.04.2018

Nitko ne spori da oni mogu napraviti sto god pozele.
Ali ponavljam da se zna koja je namjera i vidjet cemo sto ce sudovi reci na to

Peruško: Protivnici su u manjini, nagodba će ipak proći

U drugoj polovici svibnja bit će objavljen i EPM model pa će se znati vlasnici novog Agrokora, a objavit će se i financijska izvješća tvrtki

https://www.vecernji.hr/vijesti/perusko-protivnici-su-u-manjini-nagodba-ce-ipak-proci-1242334

Protivnici ne moraju biti u manjini da nagodba ne uspije…