Ekonomisti su u velikoj većini od panegirika zakonu, svetomanti, vladi okrenuli ploču.
Pa su mi nevjerodostojni po tome pitanju ali i činjenici da ovo skoro pa nije ekonomsko nego pravno pitanje.

Evo primjera – izvanredna uprava spriječava objavljivanje godišnjih izvješća operativnih kompanija.
Izvanredna uprava šalje dopise o potencijalnom knjiženju jamstava u bilancama operativnih komapnija i ucjenjuje ih s razrješnicama – ucjena ali ne reagira DORH!
Jamstva su na sudu i kao takva moraju se dokazati da su u skaldu s zakonom a irelevantna je činjenica da su jamstva izdata kako manipulira i prisiljava izvanredna uprava. Kažu da imaju pravno mišljenje savjetnika ali nigdje ne kažu da su jamstva na sudu!
Ako je nešto na sudu kako ga knjižiti?
Ako je po obveznicima osiguran 100% povrat na 480m eura po RollUpu kako knjižiti jamstva na taj dio?
Ima li uopće otpisa i koliki je – jamstva se mogu knjićiti možda samo na otpisani dug, ali ne i na plaćemo lovom ili imovinom, pa ako je palćeno od strane operativnih kompanija gdje je protučinidba?

Vrlo jasno je da na sudu svatko pojedinačno zastupa svoj interes a koliko imamo obvezničara odnosno jamstava – možda tisuće i koliko ih je uopće ušlo u sudski spor, i jesu li negoga ovlastili za zastupanje?

Dakle – rezervacije se mogu napraviti ali to nije ekonomsko nego pravno pitanje, a da bi mi više nešto znali trebala bi uprava biti transparentnija. Ako uprave operativnih kompanija nisu objavile na ZSE činjenicu da su SUPARNIČARI u postupcima osporavanja jamstva ja zaključujem da tužbi nije niti bilo te mi je to ključni dokaz da su JAMSTVA OSPORENA.

Knjiženje takvih jamstava je kazneno djelo, uprava odgovara , odgovara povjerenik zbog poticanja na počinjenje kaznenog djela a onaj tko stekne nepripadajuću materijalnu korist iz kaznenog djela dužan ju je vratiti s zateznim kamatama.

Velim ti, nađeš nekog s GK da potpiše pa kad je bal nek je multiball.:-):-)
Odnosno kad je lakrdija nek je prava lakrdija.

Stvarate bezveze famu oko tog potpisa. Revizor i konzultanti su dali svoje mišljenje da je to moguće, ako sud to potvrdi možete svirati na vrbi svirala. Nisu ni Ameri ni Rusi pali s Marsa, pa pogledajte kakva je predviđena nova vlasnička i upravljačka holding struktura tog sustava?

Neće tu lako biti nikoga tužiti, a kamoli lako dobiti bilo koju pravnu bitku. I nije slučajno izabrana Nizozemska za sjedište novih vlasnika. Treba do kraja postupka nagaziti dobro politiku jer jedino ona još može arbitrirati i modelirati proces, ako nije već do kraja kupljena. Bojim se da sud neće stavljati neke velike prepreke, ako se pokaže da se nagodba sklapa većinskom voljom vjerovnika, što god to na kraju balade značilo.

Nisu u pravu – odgovornost prelazi na onoga tko je doveo klošara s GK!
Tako je i u ovome slučaju – Peruško šalje uputstva s elementima prisile upravama operativnih kompanija te time čini kazneno djelo.
Peruško se poziva na mišljenje pravnih savjetnika u postupku izvanredne uprave a svi mi ostali mi smo kao totalne neznalice pa ne znamo da pravne savjetnike plaćaju vjerovnici!
Tako je iblo prije skoro pa 150-200 godina – kadija te tuži, kadija te sudi!

Gdje su sada oni likovi koji su nas uvjeravali da su odluke glavne skupštine o jamstvima nepotrebne kada su ih potvrdili NO?

https://www.dionicari-agrokora.hr/uncategorized/ramljak-havarija-u-nuklearci/

Koliko sam ja razumio Alix Partnersa plaćaju dobavljači, ali ja znam neke dobavljače tj vjerovnike koji me uvjeravaju da nisu dobili nikakvu fakturu za te troškove pa se pitam Iz kojih novaca se plaćaju konzultanti?
Ako je iz Agrokora je li to protuzakonito? Je li i to ARBITRARNA odluka koja ide u korist pojedinaca-vjerovnika a ne Agrokora ili velike većine vjerovnika?
Radi se oko 600m kuna?

Sava, po svemu sudeći odluke o plaćanjima su bile arbitrarne, a zbog toga postoji sukob među vjerovnicima.

Mene zanima jedna druga stvar: hoće li produljavati Lex Agrokor?
Jer ako se ne postigne potpisano rješenje koje prolazi kroz sud prvi refleks vladajućih će biti odgoda. Stečaj bi Plenkiju bio političko samoubojstvo. Iako je to čišće rješenje od ovog, a sad kad je većina dobavljača isplaćena većim dijelom ne bi uopće bio šokantan, odnosno dobavni lanci bi funkcionirali i dalje, pa i u stečaju. Nema zapreka da se uredi da firme rade i u stečaju.

Tko plaća konzultante?
Trebali bi ih plaćati vjerovnici, no neki vjerovnici tvrde mi da nisu dobili nikakvu fakturu za usluge konzultanata?

Revizore i konzultante plaćaju vjerovnici i njihovo mišljenje je nerelevantno jer iza tog mišljenja je njihov financijski interes.
Činjenica je da jamstva nisu knjižena u operativnim kompanijama ne nesporna a ako vjerovnici misle da je time nešto prekršeno onda neka tuže operativne kompanije.

Ja stvarno ne znam temeljem kojega poslovnog događaja odgovorne osobe u operativnim kompanijama mogu to proknjižiti.

Pročitaj malo Zakonu o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16 ) članak 8. i članak 9, Opći porezni zakon ( NN 115/16 ) Članak 66. pa onda pređi na Kazneni zakon ( NN br.125/2011, 144/2012, 56/2015 i 61/2015, 101/17 ) člank 279 koji kaže:

– kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina za službene ili odgovorne osobe koje u službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis unese neistinite podatke, ili ne unese kakav važan podatak, ili svojim potpisom, odnosno službenim pečatom ovjeri takvu ispravu, knjigu ili spis s neistinitim sadržajem ili koja svojim potpisom, odnosno službenim pečatom omogući izradbu isprave, knjige ili spisa s neistinitim sadržajem, a kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i tko neistinitu službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis uporabi u službi ili poslovanju kao da su istiniti.

Za sada su jamstva po mom mišljenju obične privatne isprava koje nemaju veze s dioničarima.

Evo sve i da su vrijedila jamstva za obveznce kome se onda isplaćuje – onima koji su prodali obveznice ili onima koji su kupili obveznice po disontu od 80%?
Pa i sada se trguje s obveznicama po cijeni 30% od nominale?
Isplaćivati obveznice po nominali, dakle instrument s kojim se regularno trži, isto je ko malim dioničarima isplatiti dionicu po EV-u!

Revizore i konzultante plaćaju vjerovnici i njihovo mišljenje je nerelevantno jer iza tog mišljenja je njihov financijski interes.
Činjenica je da jamstva nisu knjižena u operativnim kompanijama ne nesporna a ako vjerovnici misle da je time nešto prekršeno onda neka tuže operativne kompanije.

Ja stvarno ne znam temeljem kojega poslovnog događaja odgovorne osobe u operativnim kompanijama mogu to proknjižiti.

Pročitaj malo Zakonu o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16 ) članak 8. i članak 9, Opći porezni zakon ( NN 115/16 ) Članak 66. pa onda pređi na Kazneni zakon ( NN br.125/2011, 144/2012, 56/2015 i 61/2015, 101/17 ) člank 279 koji kaže:

– kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina za službene ili odgovorne osobe koje u službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis unese neistinite podatke, ili ne unese kakav važan podatak, ili svojim potpisom, odnosno službenim pečatom ovjeri takvu ispravu, knjigu ili spis s neistinitim sadržajem ili koja svojim potpisom, odnosno službenim pečatom omogući izradbu isprave, knjige ili spisa s neistinitim sadržajem, a kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i tko neistinitu službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis uporabi u službi ili poslovanju kao da su istiniti.

Za sada su jamstva po mom mišljenju obične privatne isprava koje nemaju veze s dioničarima.
[/quote]

Zasto bi vjerovnici tuzili operativne kompanije, ako su upravo vjerovnici postavili izvanrednu upravu koju je potvrdio nadlezni sud?

Ti ih moras tuziti ako mislis da je pretvaranje jamstava u obveze nistav pravni posao. Nece se sud baviti financijskim aspektom price u djelu odlucivanja koji se odnosi na prenosenje imovine i obveza. Vi svi ovdje nabadate napamet i tvrdite da ce netko, valjda sud, po sluzbenoj duznosti i piskaranju po forumu zastiti necija ugrozena prava?

Nece, sud ce odobriti ili nece odobriti ono sto se vjerovnici dogovore, a sto nije u suprotnosti sa Lexom i stecajnim zakonom i ostalim propisima koji se bave, nazovimo ga insolvencijskim, pravom.

Na tebi i ostecenima je da dokazete sudu da su vasa prava ugrozena odnosno da se sklapa nagodba koja je u suprotnosti sa zakonom i drugim pravnim propisima. S time da morate dobro razumjeti na koji zakon se tocno pozvati jer se radi o osjetljivom prostoru izmedju ZTD-a, Zakona o Stecaju i Lex Agrokora.