ne bih se složio sa serislavom – ne mogu zajmodavci doći i reći – mi hoćemo toliko i toliko. tko koliko kom eduguje, to piše u ugovorima. a u ugovorim alijepo piše da jamstva vrijede onoliko koliko rh zakoni dopuštaju.
isto tako banka može traziti duznik ada potpise ovrhu, ali opet ta ovrh amoze ici samo onoliko kolio rh zakon idopustaju.
isto tako banka moze dogovoriti bilo koju kakmatu, ali samo onoliko isko koliko rh zakoni dopustaju.
Ako rh zakoni ne vrijede z ajamstva, ZASTO BI VRIJEDILA Z AOVRH EILI ZA KAMATE. AJMO LIJEPO ONDA NJIMA BZISATI TUR PA DA IH UPOTRIJEBIMO ZA NESTO KORISNO. AKO ĆEMO TAKO RAZMIŠLJHATI.
Ovdje se sada primjenjuje insolvencijsko pravo i tzv “Lex Agrokor”,a ne ZTD etc.
U stecaju odgovarate svom imovinom,bez izuzetka.Nema ogranicenja.
Vidim da neki ovdje ne razumiju da se dionicari, ali nikako ne mogu stavljati u isti isplatni red sa dobavljacima. Dobavljaci su uvijek, pa i oni potpuno neosigurani, u slucaju stecaja (a Agrokor je defacto u stecaju) prije dionicara u naplati. Moze se raspravljati o tome kakav je status vjerovnika prema prvenstvu naplate i zasto je formirano 5, a ne 3 ili 23 skupine. Zakonom o predstecajnoj nagodbi je to drugacije rijeseno, no tamo se radilo uglavnom o mnogo manje kompleksnim sustavima i mnogo manjim trazbinama koje je bilo lakse posloziti i izglasati. Osim toga taj zakon je bio i ostao los zakon.
Dakle, mozda ni lex Agrokor nije dobar zakon u tome smialu. O tome ce moci debatirati pravna struka. No, nema savrsenog zakona i uvijek ce na kraju price biti nezadovoljnih i onih nazovimo ih “prevarenih”.
Ovdje se sada primjenjuje insolvencijsko pravo i tzv "Lex Agrokor",a ne ZTD etc.
U stecaju odgovarate svom imovinom,bez izuzetka.Nema ogranicenja.
Ali ako jamstva vrijede samo do iznosa koji je ogranicen zakonom, a ta natuknica je navedena i u samom ugovoru o jamstvu, onda firme jamci niti nisu insolventne pa niti ne bi trebale biti predmet insolventnog prava, zar ne? Kljucno je dakle sto ce sud reci na osporavanje jamstava jer o tome ovisi jesu li firme jamci uopce insolventne. Ukoliko bi ih se apriori proglasavalo insolventnim prije pravomocne presude suda u vezi valjanosti jamstava onda bi to bila obicna pljacka.
Opet, nije jasno koji je propis nadredjen kojem, i zasto sud ne djeluje sad.
Za ocijeniti jamstva legalnima ili ne potrebno je ustanoviti da ugovor zadovoljava zakonske uvjete. A za to treba nekoliko minuta. Ne trebaju nikakve studije od parsto stranica.
Sus ako ne djeluje sud ce biti kriv za sve.
Lex Agrokor i stecajni zakoni su nadredjeni ZTD-u, al tretman jamstava nije do kraja jasan i o tome bi trebao odlucivati sud. Lexom je dosta toga pokriveno, ali neke specificnosti nisu. Da li ce se zakonodavac prikloniti misljenju vjerovnika i izvanredne uprave i prihvatiti trenutni prijedlog nagodbe to cemo tek vidjeti. Zasad nema jasnih signala da je plan nagodbe u suprotnosti sa zakonima, iako su do konacne nagodbe moguce bitne izmjene.
Zanimljiva su ova 2 prijedloga nagodbe.
U prvom nije bili Rusa i dobavljaci imali ogromne otpise.
Poderali nagodbu.
U drugoj 45% dajemo Rusima, a dobavljaci prezadovoljni.
Mislim da ce zadovoljni biti i kada se Belje, Ledo, Jamnica, Zvijezda proglase solventnim i kad dobiju samo Agrokorov dio u tim kompanijama.
Za Konzum ima dosta pitanja.
Razlike u izvjestajima su ogromne.
Mali dionicari se i tu moraju isplatiti.
Ako je ovaj zadnji izvjestaj tocan, drzava mora vratiti uplaceni porez na dobit i ide tuzba prema bivsoj revizorskoj kuci.
Ukoliko je ovaj zadnji laziran, bit ce kukulele za Ramljaka i Dalicku
Vidim da neki ovdje pišu kako je Agrokor de facto u stečaju. Ogromna je razlika biti “de facto” u stečaju i biti zaista u stečaju. Stečaj kakav se provodio 90-tih je na način da pojedini tajkun kupi firmu za 1 kn, rasproda imovinu, otpusti radnike i kaže firma više ne postoji, tj. vrijednost je 0.
U slučaju Agrokora, firme poput Jamnice, Leda, Belja i drugih nastavljaju poslovati, čak i pod istim imenom, sa izvrsnim prihodima, samo što je netko zamislio copy paste firme i sad te nove vrijede, a stare ne vrijede ništa. Ovo zaista još u Europi nije viđeno i kako vrijeme odmiče čini se da će mali dioničari zahvaljivati Dalički, Ramljaku i Perušku na ovom modelu jer će proći bolje nego da su tržili dionice po redovnim cijenama. A onda će porezni obveznici po tko zna koji puta plaćati nečiju zaje…..ju i nitko za ništa neće odgovarati.
Ma ocekujem ipak nekakvu nagodbu u kojoj ce dionicarima dati toliko da im se nece isplatiti tuziti.
Onda ce krenuti ponude za otkup dionice koje ce vecina prihvatiti jer je svima dosta svega
Ako j eagrokor u stečaju, onda j eagrokor dd u stečaju. u insolvencisjkom pravu i u stečaju svakka pravna odoba odgovara za seb. u tom i jest problem što su uslijed lx agrokora i konzum i ledo završili u nekom kvazi stečaju – A TO JE KAO DA FIRMA VRATA DO ODE U STEČAJ, A ONDA I VI ZAVRŠITE U STEČAJU JER STE SUSJEDI.
to j esamo jedna od svinjarija lex agrokora, tu je toliko zavrzlama da i najuućeniji čupaju kose, jedan zakon kaže ovako, drugi onako.
– Ma kakvi… Mi smo ispočetka dali jedno jamstvo, nekoj banci, ne znam više kojoj. Kada dajete jamstvo imate pravnike u svojoj firmi, u svojoj državi i u inozemstvu. Uzeli smo tu u Londonu najbolju odvjetničku kuću koja je za nas radila te poslove. U Hrvatskoj je radila, isto kao i moji odvjetnici. Isto tako ima i banka, pa su tih 6 institucija dogovorile na koji način treba biti garancija. Kada su meni došli rekao sam da treba sve učiniti da zadovoljimo, nama garancije nisu bile u pitanju, vraćali smo sve godinama, uzimali i vraćali. Rekao sam da ne smijemo nikoga opteretiti, da ne smije nitko stradati, sve treba biti u skladu sa zakonom i ne smije biti teret. Kada se izdala prva garancija, sve su banke nakon toga nadovezivale na iste te garancije. Ispalo je da za te garancije po našem zakonu treba biti i odluka skupština, da je nama netko to rekao mi bi imali odluke skupština. To su krivi odvjetnici, ne ja, od kud ću ja to znati? Mi nismo dali to. Drugo, trebala je biti protučinidba. Mi to nismo dali. Mi smo kršili čitav niz propisa, pravnici koji su radili ugovore su krivi.
Vidim da neki ovdje pišu kako je Agrokor de facto u stečaju. Ogromna je razlika biti "de facto" u stečaju i biti zaista u stečaju. Stečaj kakav se provodio 90-tih je na način da pojedini tajkun kupi firmu za 1 kn, rasproda imovinu, otpusti radnike i kaže firma više ne postoji, tj. vrijednost je 0.
U slučaju Agrokora, firme poput Jamnice, Leda, Belja i drugih nastavljaju poslovati, čak i pod istim imenom, sa izvrsnim prihodima, samo što je netko zamislio copy paste firme i sad te nove vrijede, a stare ne vrijede ništa. Ovo zaista još u Europi nije viđeno i kako vrijeme odmiče čini se da će mali dioničari zahvaljivati Dalički, Ramljaku i Perušku na ovom modelu jer će proći bolje nego da su tržili dionice po redovnim cijenama. A onda će porezni obveznici po tko zna koji puta plaćati nečiju zaje…..ju i nitko za ništa neće odgovarati.
Kolega,slazem se s tobom.zbog silovanja cijele ove price i namjere da se nesto na brzinu,silu napravi, vrlo vjerojatan ovakav scenarij.drzava jest za.ebana u vecini stvari,ali stalno zaboravljaju da s druge strane isto imaju zaj.bane igrace sa odlicnim pravnicima i argumentima.ono sto bih dodao,jedna od vecih nepoznanica je ustavni sud,zasad se moze samo pretpostavljati rezultat,iako ce mnogi reci da je to politicko tijelo ( s cime se slazem),ali eto vidjet cemo.ima jos dosta nepoznanica,sto ce biti sa ivicom,covjek ce se vjerojatno zaliti i kontratuziti (jedino sto mu zamjeram je obijest sa mercatorom)agram,adris,franck,mnogi nespomenuti dobavljaci, sporna jamstva,direktori zdravih firmi.iz svega ovog kratko navedenog puno je spornih stvari,mislim da se dalicka prebrzo zaigrala na celu sa plenkovicem,stalno zaboravljaju (ili tako barem glume ) koga imaju s druge strane.u svakom slucaju,ulazi se u zadnja 3 mjeseca ove vrlo interesantne price i ne moze to sve glatko proci kako zamislja vlada.pitat ce se i drugu stranu.
Lex Agrokor i stecajni zakoni su nadredjeni ZTD-u, al tretman jamstava nije do kraja jasan i o tome bi trebao odlucivati sud. Lexom je dosta toga pokriveno, ali neke specificnosti nisu. Da li ce se zakonodavac prikloniti misljenju vjerovnika i izvanredne uprave i prihvatiti trenutni prijedlog nagodbe to cemo tek vidjeti. Zasad nema jasnih signala da je plan nagodbe u suprotnosti sa zakonima, iako su do konacne nagodbe moguce bitne izmjene.
Kakve su ovo gluposti? Pa Lex nije organiski zakon, a bome nije ni ustavni zakon… po cemu je onda Lex iznad ZTD-a?