Sustavi, kompanije, nikada po tome ne bi mogli propasti, otići u stečaj ili doći u velike probleme jer bi se eto nekim čarobnim štapićem pravni poslovi sa kojima se ušlo i zbog kojih se ušlo u probleme jednostavno tako proglasili nepostojećima.

Pa Agrokorov sustav se, sa svim svojim članicama, do zadnje trenutka ponašao u skladu sa svim pravinim poslovima koje je sklopio, i sa jamstvima, skroz do kraja svojeg redovnog poslovanja, do samog kraha. To je poanta cijele priče. Onaj koji sada nešto "neće proknjižiti" nikada do samog kraja nije nešto ili osporavao ili ikada išta rekao da je sporno, nevaljano, nevažeće.

Analogija je slijedeće – direktori su sada kao osumnjičenici koji se brane na sudu, a na sudu se mogu braniti na razne moguće načine – šutnjom, lažima, iskrivljavanjem, a sve da bi se obranili. Njihovi današnji postupci su potpuno nebitni.
[/quote]

Vama očito nije jasna, a nije ni meni bila donedavno, jedna notorna činjenica:

DIREKTORI NIKAD, AM BAS NIKAD, NISU POTPISALI 19 ILI 20 MILJARDI JAMSTAVA. NIKAD.

Oni su potpisali jamstva U ONOM IZNOSU DO KOJEG IZNOSA TO DOPUŠTA RH ZAKONI. to piše crno na bijelo na engelskom jeziku u svim ugovorima o jamstvima

oD NJEH SE OČEKUJE DA SADA, PO PRVI PUT, POTPIŠU PO 19 ILI 20 MILAJRDI JAMSTAVA I ONI TO NEZELE JER ZNAJU DA JE TO NEZAKONITO. da je to zakonito , onda bi i u onim prvim ugovorim atako stajalo. a ne stoji.

U hrv ne mozes jamčiti iznad kapitala. jednsotavno ne mozes. to je ništavno.

U hrv ne mozes dati suglasnost za ovrhu cijele place. takva suglasnost je ipso facto nistavna

Ne mozes ugovriti kamatu od 20 psoto. takva kamta moze imati 20 potpsia i 20 poečact, takva kamtaj ej ispo facto nsitavna.

To je purko fdokazao i to je to. sudski put do toga ne poznam, ali ako sudac zna čitati, u ugovrima će pročitati , ai u zakonima rh tj. u zakonu o trg drustviam ce naci, da tvrtka koja ima kapital x, ne moze jamciti 3 ili 4 ili 5 x kapital

Da li jamstva kao takva unutar ugovora o jamstvu imaju neke cifre za koje se jamči, ili su ona bianco dana pa piše samo “do iznosa kapitala”?

Odgovor na to pitanje je ujedno i odgovor na ovo tvoje.

Dr. Grubišić-Šeba, u Mreži prvog: Ako je sve pošteno, čemu zrcalna društva? Munjiza: Prema manjinskim dioničarima totalna nepravda.

Hrvati su uvjek u nagodbama “dobro” prolazili, pocevsi od hrvatsko-ugarske, zrinsko-frankopanske pa nadalje.

NAGODBA:

Ovom nagodbom dogovaramo se da cemo ubit Kenedy-a.
Ovom nagodbom dogovaramo da nitko nije kriv za ubojstvo.

MA NEMOJ

Da li jamstva kao takva unutar ugovora o jamstvu imaju neke cifre za koje se jamči, ili su ona bianco dana pa piše samo "do iznosa kapitala"?

Odgovor na to pitanje je ujedno i odgovor na ovo tvoje.
[/quote]

Jesi ti plaćeni provikator?
Jamstva su ograničena do visine dobiti a ne kapitala.

Sve vise ljudi shvaca i to me jako veseli da je ovo borba za citavu hrvatsku ekonomiju i citavo trziste kapitala a ne samo za dionice Agrokora.

Bojkot Agrokora, Krasa i ostalih bit ce samo jedan od koraka. Tuzbe i pravna nesigurnost drugi. Raspad burze vec sada vidimo, a bit ce i gore. Raspad mirovinskih fondova i potpun raspad povjerenja u njih.

Problem Agrokor tek ce eskalirat u iduce 2 do 3 godine.

Ali u Ledu su manjinski većinski….

Tako je. Jamstva vise ne postoje ako je nagodba sklopljena. Ledo, Jamnica, Belje i ostale solventne kompanije nikako ne mogu biti progutne i obezvrijedzene. Ledo, Jamnica, Belje imaju VECU IMOVINU OD OBVEZA!

Ne kažem da je Trgovački sud generalno takav – ali ovo potvrđivanje nagodbe jeste mnogo bliže ovjeri potpisa. Jer to, pazi, nije sudovanje, nije nikakva tužba, on samo provjerava da li je nagoda donesena u skladu sa lex agrokorom. On potvrđuje nagodbu.

Miješaš spor na sudu sa ovim postupkom, to nije isto.
[/quote]

Ti miješaš sud sa javnim bilježnikom. Osim lex agrokora, primjenjuje se i stečajni zakon, zakon o trgovačkim društvima.. dakle sud ne može samo ovjeriti nagodbu koliko god da je namjerno loše napisan lex agrokor. Pred sudom su uvijek dvije strane. Ovdje su to vjerovnici i dužnik. Kod dužnika treba reći da se u biti radi o Agrokoru. I to je kraj priče. Tako bi trebalo biti. Manjinski dioničari su suvlasnici ovisnih kompanija.

Dakle ako vjerovnici koji su samo jedna strana u postupku donesu nekakvu nagodbu sa ovim potr.kom/koordinatorom/izvanrednom upravom, onda naravno da mora biti dano i drugoj strani da se izjasni o zahtjevu(nagodbi) vjerovnika. Obzirom da je to agrokor, njega očito nitko niti ne zastupa. A da ne govorimo o malim dioničarima koji uopće ne sudjeluju u takvom postupku (doduše sudjeluju preko nekih vjerovnika koji su i sami mali dioničari).
Želim reći da sud ne ovjerava nagodbu kao javni bilježnik. On mora koristiti sve druge važeće zakone, a lex agrokor je samo lex specialis.

Sud je već poslao u parnice jamstva koja su osporena i sada bi taj isti sud trebao potvrditi nagodbu prije nego sudovi odluče o tim jamstvima. To je idio..izam. Recimo da trgovački sud potvrdi nagodbu i onda dođu presude drugih sudova gdje nisu priznata jamstva, šta bi se dogodilo? Zar bi sud morao poništiti nagodbu? Kre..enizam.

Sud mora čekati odluke drugih sudova o jamstvima, jer je ta jamstva i sam poslao u parnice, a jamstva su tkz prethodno pitanje, suštinsko pitanje, meritum, jer ako makneš nezakonita jamstva, nema nagodbe kako sada pokušavaju ovi hoš..apleri provuć. Bez jasmtva su solvente jamnica, ledo, žitnjak..

U suprotnom ovome gore navedenom, što je jedino logično, čak i u ovako idio..skom zakonu kao što je lex agrokor, sud bi bio stvarno samo javni bilježnik, i svim stranama ne bi bila zagarantirana pravna zaštita, što otvara tužbe ne samo protiv banaka – vjerovnika agrokora, nego i protiv naše države Hrvatske koja je omogućila takav postupak, i koji politika svim silama gura.

Jamstva će biti osporena, u to sam siguran, a ako je Trgovački sud javni bilježnik, nagodba će biti potpisana. I šta onda, tužimo i državu i nove vlasnike zracalnih društava agrokora.
Suludo.

Zato ipak mislim da bez obzira na sav kret..nizam svega ovoga, da će ipak sud odbiti ovakvu nagodbu dokle god ne budu parnice o jamstvima povoljno riješene za vjerovnike, a to je nemoguća misija.
Tako da mislim da će ipak sve uskoro završiti happy end za nas “male” dioničare, do 40% ovisnih zlatnih koka agrokora.

Nema smisla ovdje puno pisati, do odluke Trgovčakog suda tamo negdje iza 10.07.

Iz sadržaja Nagodbe…

“Kao zrcalna društva će preuzeti cjelokupnu
imovinu (poslovne cjeline) postojećih društava
koja su insolventna (za koja je utvrđeno da je
njihova imovina manja od njihovih obveza), bez
istovremenog preuzimanja starih obveza;
 Svrha:
– Osiguranje nastavka poslovanja nakon
Nagodbe bez naslijeđenih obaveza;
– Postojeći vanjski dioničari/članovi grupe
Agrokor, založna prava na udjelima/dionicama
i repo potraživanja su uklonjena;
– Stara struktura je odvojena od nove strukture
te više nema međusobnih garancija
(jamstava)

http://www.agrokor.hr/hr/vijesti/nacelni-sporazum-vjerovnika-o-kljucnim-elementima-nagodbe-potpisan-u-zakonom-predvidenom-roku/

Pozdrav

Nisam pratio, kako sad odjednom fali 17% u vlasnickoj strukturi? Shvacam da par postotaka moze gore dole od svacijeg udjela ali ovo je skoro 20%? Kakve su im to akrobacije?

Postojeća društva
 Solventna društva (za koja je utvrđeno da je
njihova imovina veća od njihovih obveza) i društva
sa sjedištem izvan Republike Hrvatske
 Udjeli/dionice Agrokor grupe u tim društvima
bit će preneseni na HrvHoldCo;
 Takav prijenos neće imati utjecaja na manjinske i
većinske dioničare/članove društva i vjerovnike
svakog takvog društva

E sad se trebaju stavit .uda na stol i vidjet koja su to solventna drustva unutar Agrokor grupe ?

Pozdrav