I taj akadenik je učinio puno štete hrvatskoj privredi.
[/quote]
Ogromna stetocina, da.
Uopce mi nije jasno zasto mu daju da se javlja i baljezga.
Odgovaraju (uprave)drustvu ,ako se ostvare pretpostavke za takvu odgovornost,a ne pojedinacnim dionicarima.Dakle .nece se dosuditi da osoba X plati pojedinim dionicarima X kuna jer su izgubili X kuna na ulaganju u dionice X tvrtke.
To je bitna razlika koju morate shvatiti!
Citiram:
“Ispune li (Članovi uprave) želju koja bi bila na štetu društva, za učinjenu štetu odgovarat će društvu, pogriješe li, odgovarat će”
Sto to prakticno znaci?Takvu stetu ce pokusati drustvo ovrsiti odnosno naplatiti od odgovorne osobe.
To se najprije mora pravomocno dokazati na nadleznim sudovima,a zatim i ovrsiti,zar ne(pretpostavljam X godina)?
Obzirom na “velicinu procjenjene stete”,mislite da se to moze naplatiti i da se dokaze?
Dakle,pojednostavljeno,i ako se dokaze ovaj vid stete drustvu i odgovorne osobe ovrse u dijelu u kojem je to moguce i izvedivo ,opet su postojeci dionicari zadnji koji dolaze na naplatu ako je dug veci od kapitala.Dakle,bojim se,da nema nikakve konkretne koristi za dionicare osim satisfakcije da su dokazali da je netko napravio nesto na stetu drustva.
Očekujem negdje ovaj vikend u kasnim noćnim satima da se objavi izglasan konačan nacrt nagodbe. Vjerovatno okjo 3 sata ujutro jer tada već svi čvrsto spavaju. Provući će to neprimijetno i bez mnogo pompe i medija. Lopovluk se uvijek odvija noću dok pošten svijet mirno spava čiste savjesti.
Ovi STOPOVI na gledalici već nas pomalo sve iritiraju. Maknite to smeće sa burze što prije!
Članak 12.
Vođenje poslova Društva
12.1. Uprava vodi poslove Društva. Svi članovi Uprave solidarno su odgovorni za vođenje poslova Društva. U okviru prava i obveze na vođenje poslova Društva Uprava je ovlaštena i dužna poduzimati sve mjere i poslove i donositi sve odluke potrebne za uspješno poslovanje Društva.
12.2. Nadzorni odbor ovlašten je donijeti Poslovnik o radu Uprave i njime odrediti način na koji će Uprava voditi poslove Društva, imajući pri tome u vidu potrebe i interese Društva.
12.3. Nadzorni odbor je posebno ovlašten Poslovnikom o radu Uprave odrediti pravo svih ili određenih članova Uprave na samostalno vođenje poslova Društva, te odrediti podjelu vođenja poslova između pojedinih članova Društva.
12.4. Kada Poslovnikom o radu Uprave nije određeno drugačije ili ako Nadzorni odbor ne donese Poslovnik o radu Uprave, Uprava donosi odluke o vođenju poslova Društva običnom većinom danih glasova članova Uprave i ako su glasovi pri odlučivanju o tim odlukama jednako podijeljeni, odlučujući je glas predsjednika Uprave.
12.5. Uprava Društva ovlaštena je donijeti ili poduzeti niže navedene odluke, poslove i mjere jedino uz prethodnu suglasnost Nadzornog odbora:
a. stjecanje, otuđenje i/ili opterećenje nekretnina Društva,
b. osnivanje i prestanak društava, podružnica, predstavništava i prodavaonica,
c. stjecanje, otuđenje i/ili opterećenje udjela u drugim društvima u zemlji i u inozemstvu,
d. pojedinačne investicije iznad svote koju odredi Nadzorni odbor,
e. uzimanje ili davanje kredita ili zajmova,
f. davanje i opoziv prokure i trgovačke punomoći,
g. plaćanje predujma dividende iz dijela neto dobiti,
h. promjene temeljenog kapitala u društvima–kćerima Društva,
i. preuzimanje jamstva, garancija i drugih oblika osiguranja,
j. sklapanje pravnih poslova Društva i povezanih društava Leda d.d. (pri čemu se povezanim društvom Leda d.d. smatra svako društvo u kojem Ledo d.d. iz Zagreba, Čavićeva 9, OIB: 87955947581 ima neposredno ili posredno najmanje 50% + 1 dionicu i/ili koje društvo Ledo konsolidira) i/ili povezanih društava Agrokora d.d. (pri čemu se povezanim društvom Agrokora d.d. smatra svako društvo u kojem Agrokor d.d. iz Zagreba, Trg, Dražena Petrovića 3, OIB: 05937759187 ima neposredno ili posredno najmanje 50% + 1 dionicu i/ili koje društvo Agrokor konsolidira), neovisno je li Društvo ugovorna strana, jamac ili se nalazi u nekom drugom pravnom odnosu, uz uvjet da transakcija iz pravnog posla prelazi iznos od 5 milijuna kuna. Pod pojmom transakcije podrazumijeva se transakcija iz određenog pravnog posla, ali i sve ostale transakcije iz drugih pravnih poslova između istih ugovornih strana koji se odnose na proizvode, stvari ili usluge iste vrste i kakvoće,
k. druge pravne poslove ili odluke određene zakonom, Statutom ili odlukom Nadzornog odbora.
12.6. Nadzorni odbor ovlašten je Poslovnikom o radu Uprave ili svojom odlukom odrediti i druge odluke, poslove i mjere koje se mogu donijeti ili poduzeti jedino uz suglasnost Nadzornog odbora. Nadzorni odbor može svojom odlukom ovlastiti Upravu da za određene odluke, poslove ili mjere iz stavka 5. ovog članka čija vrijednost ne prelazi iznos utvrđen odlukom, Upravi Društva nije potrebna posebna suglasnost Nadzornog odbora. Uprava je dužna postupati u skladu s navedenim ograničenjima.
12.7. Uprava Društva dužna je jednom kvartalno dostaviti Nadzornom odboru popis svih pravnih poslova čija vrijednost transakcije ne prelazi iznos utvrđen točkom j) stavka 5. ovog članka, a jednom godišnje u pisanom obliku dužna je podnijeti glavnoj skupštini izvješće o stanju Društva.«
»Članak 15.
Sastav Nadzornog odbora
15.1. Nadzorni odbor ima sedam članova.
15.2. Jednog člana Nadzornog odbora imaju pravo imenovati radnici sukladno odredbama Zakona o radu, dok za to postoje uvjeti propisani Zakonom o radu koji je na snazi.
15.3. Mandat članova Nadzornog odbora traje četiri godine i počinje s danom donošenja te odluke odnosno davanja izjave bez obzira na upis u sudskom registru. Nakon isteka mandata članovi Nadzornog odbora mogu biti ponovo birani bez ograničenja broja mandata.
15.4. Ako nekome od članova Nadzornog odbora prestane mandat prije isteka vremena na koje je izabran, članu Nadzornog odbora koji je izabran na njegovo mjesto mandat traje do isteka vremena na koje je bio izabran član kojem je prestao mandat.«
»Članak 20.
Odlučivanje u Nadzornom odboru
20.1. Odluke Nadzornog odbora donose se u pravilu na sjednicama.
20.2. Sjednice vodi predsjednik Nadzornog odbora ili u slučaju njegove spriječenosti, zamjenik.
20.3. Nadzorni odbor može donositi odluke ako su na sjednicu pozvani svi njegovi članovi i ako su na sjednici nazočna najmanje četiri člana.
20.4. Odluke Nadzornog odbora donose se obićnom većinom danih glasova članova Nadzornog odbora nazočnih na sjednici, osim u slučajevima iz čl.12. stavka 5. točke a), c), e) i i) kada je vrijednost pravnog posla 5 milijuna eura ili više te točke j), a u kojim slučajevima se odluke Nadzornog odbora donose ¾ većinom svih članova Nadzornog odbora. Ako su pri odlučivanju glasovi jednako podijeljeni, odlučujući je glas predsjednika Nadzornog odbora.
20.5. U radu sjednice umjesto spriječenog člana može sudjelovati osoba koja nije član Nadzornog odbora koja od člana dobije pisanu punomoć.
20.6. Izvan sjednice Nadzorni odbor može donositi odluke putem glasovanja pismom, telefonom, telegrafom, telefaksom ili korištenjem drugih podobnih tehničkih sredstava ako se tome u primjerenom roku koji odredi predsjednik Nadzornog odbora ne usprotivi nijedan član Nadzornog odbora.
20.7. O svim odlukama Nadzornog odbora sastavlja se zapisnik koji potpisuje predsjednik Nadzornog odbora ili, u slučaju njegove spriječenosti zamjenik predsjednika Nadzornog odbora.«
Odgovaraju (uprave)drustvu ,ako se ostvare pretpostavke za takvu odgovornost,a ne pojedinacnim dionicarima.Dakle .nece se dosuditi da osoba X plati pojedinim dionicarima X kuna jer su izgubili X kuna na ulaganju u dionice X tvrtke.
To je bitna razlika koju morate shvatiti!
Citiram:
"Ispune li (Članovi uprave) želju koja bi bila na štetu društva, za učinjenu štetu odgovarat će društvu, pogriješe li, odgovarat će"
Sto to prakticno znaci?Takvu stetu ce pokusati drustvo ovrsiti odnosno naplatiti od odgovorne osobe.
To se najprije mora pravomocno dokazati na nadleznim sudovima,a zatim i ovrsiti,zar ne(pretpostavljam X godina)?
Obzirom na "velicinu procjenjene stete",mislite da se to moze naplatiti i da se dokaze?
Dakle,pojednostavljeno,i ako se dokaze ovaj vid stete drustvu i odgovorne osobe ovrse u dijelu u kojem je to moguce i izvedivo ,opet su postojeci dionicari zadnji koji dolaze na naplatu ako je dug veci od kapitala.Dakle,bojim se,da nema nikakve konkretne koristi za dionicare osim satisfakcije da su dokazali da je netko napravio nesto na stetu drustva.
[/quote]
Kakve su mogućnosti ostvarenja zahtjeva za naknadu štete ako nadzorni odbor ne pokrene postupak protiv člana uprave koji odgovara za štetu učinjenu društvu?
Nadzorni odbor mora zahtijevati naknadu štete, pa i pokrenuti za to odgovarajući postupak protiv člana uprave, ako tako odluči glavna skupština običnom većinom glasova ili ako to zatraže dioničari
na dionice na koje se odnosi najmanje deseti dio temeljnoga kapitala društva pod uvjetom da su dioničari društva najmanje tri mjeseca prije održavanja glavne skupštine na kojoj to zahtijevaju. Zahtjev se može postaviti samo u roku od šest mjeseci od dana zaključenja glavne skupštine. Glavna skupština može za društvo imenovati posebne zastupnike. Time omogućuje da se postupak pokrene ako ima izgleda za uspjeh i kad nadzorni odbor odbije postaviti zahtjev na koji ga obvezuje glavna skupština.
Kolega bisakovi,
odgovorio sam vam prije nekoliko dana na stranici 523 ali niste ništa komentirali. Načelno se slažem s vama i ne mislim da nužno niste u pravu kada tvrdite da mali dioničari neće izgubiti cijeli ulog ali situacija nije baš toliko jednostavna kako je vi predstavljate. Postoje velike razlike u načinu na koji su izdana jamstva od strane pojedinih tvrtki unutar koncerna. Imate tako primjer Žitnjaka i Tiska koji zapravo prije uvođenja izvanredne uprave nisu imali nikakva jamstva ali su ih dali za roll up. Pojednostavljeno to znači da su oni izdali jamstvo preko visine svog temeljnog kapitala u korist tvrtke koja je u tom trenutku zapravo bila u stečaju, a o tome su obavijestili nakon x mjeseci tek nakon upita postavljenog na glavnoj skupštini. Ovo je toliko suprotno svakoj zdravoj logici te kada bi tako nešto i prošlo na sudskim instancama to bi značilo da pravna država prestaje postojati (sada mi možemo diskutirati do mile volje da u Hrvatskoj pravna država zapravo ne postoji ali mislim da gore navedeno uvodi toliku količinu očite pravne nesigurnosti da to na sudu ipak ne može proći). Situacija s ostalim društvima je drugačija u toj mjeri što su jamstva izdana ranije i za njih se znalo. Ono što se nije znalo jest da po tim jamstvima ipak postoje određena ograničenja u ugovorima. To što ih je Ramljak priznao u cijelosti za sud nije osobito bitno jer će se taj način priznavanja koji je suprotan određenim važećim zakonima, a u sumnjivom skladu jedino s ad hoc donesenim zakonom, vjerujem, na sudu problematizirati. U svakom slučaju, ukoliko nagodba bude išla u smjeru (a očito je da hoće) osnivanja zrcalnih istoimenih društava, jasno je da ta novoosnovanma društva postaju na neki način opterećena tužbama što znači da u svoju bilancu moraju unijeti rezervacije po tgužbama. Financiranje takvih društava, koja su uvjetno opterećena preko visine svog temeljnog kapitala je vrlo problematično i jednostavno ne mogu zamisliti da mu netko posuđuje novac uz tako golemu dubiozu. To drugim riječima znači da je držanje koraka za konkurencijom praktički nemoguće jer novih investicija neće moći biti. Budući da će se tužbe rješavati x godina, jasno je da će društva stagnirati i naposlijetku nestati. Ovo je samo moje razmišljanje kojim vam želim skrenuti pažnju da je situacija daleko od jednostavne i jasne. Mislim da će se u jednom trenutku male dioničare trebati uključiti jer su rizici za onoga tko postane novi vlasnik zrcalnih društava u budućnosti preveliki.
Prejaki su ovi upiti ZB i odgovori kompanija.
Jako se pazi da se investitori ne dovedu u zabludu 😁
Dionice blokirane i prijeti oduzimanje svega, a oni sada rade svoj posao?!
Odgovaraju (uprave)drustvu ,ako se ostvare pretpostavke za takvu odgovornost,a ne pojedinacnim dionicarima.Dakle .nece se dosuditi da osoba X plati pojedinim dionicarima X kuna jer su izgubili X kuna na ulaganju u dionice X tvrtke.
To je bitna razlika koju morate shvatiti!
Citiram:
"Ispune li (Članovi uprave) želju koja bi bila na štetu društva, za učinjenu štetu odgovarat će društvu, pogriješe li, odgovarat će"
Sto to prakticno znaci?Takvu stetu ce pokusati drustvo ovrsiti odnosno naplatiti od odgovorne osobe.
To se najprije mora pravomocno dokazati na nadleznim sudovima,a zatim i ovrsiti,zar ne(pretpostavljam X godina)?
Obzirom na "velicinu procjenjene stete",mislite da se to moze naplatiti i da se dokaze?
Dakle,pojednostavljeno,i ako se dokaze ovaj vid stete drustvu i odgovorne osobe ovrse u dijelu u kojem je to moguce i izvedivo ,opet su postojeci dionicari zadnji koji dolaze na naplatu ako je dug veci od kapitala.Dakle,bojim se,da nema nikakve konkretne koristi za dionicare osim satisfakcije da su dokazali da je netko napravio nesto na stetu drustva.
[/quote]
Kakve su mogućnosti ostvarenja zahtjeva za naknadu štete ako nadzorni odbor ne pokrene postupak protiv člana uprave koji odgovara za štetu učinjenu društvu?
Nadzorni odbor mora zahtijevati naknadu štete, pa i pokrenuti za to odgovarajući postupak protiv člana uprave, ako tako odluči glavna skupština običnom većinom glasova ili ako to zatraže dioničari
na dionice na koje se odnosi najmanje deseti dio temeljnoga kapitala društva pod uvjetom da su dioničari društva najmanje tri mjeseca prije održavanja glavne skupštine na kojoj to zahtijevaju. Zahtjev se može postaviti samo u roku od šest mjeseci od dana zaključenja glavne skupštine. Glavna skupština može za društvo imenovati posebne zastupnike. Time omogućuje da se postupak pokrene ako ima izgleda za uspjeh i kad nadzorni odbor odbije postaviti zahtjev na koji ga obvezuje glavna skupština.
[/quote]
Tocno.I Nadzorni odbor snosi odgovornost za rad drustva.
Ovdje su Nadzorni odbori odobravali upravi da potpisuje preuzimanje jamstava.
Sve ove procese je moguce pokretati protiv odgovornih,ali to ce ,bojim se,dugo trajati,a
rezultate tih sporova je tesko sa sigurnoscu predvidjeti.
Za male dionicare je daleko najbolje kada bi se uvrstili u nagodbu (u nekom manjem postotku vlasnistva),sto je takoder moguce po zakonu,ali to moraju odobriti -donijeti o tome odluku vjerovnici(banke,dobavljaci,fondovi),a ,koliko smo do sada vidjeli,nemaju podrsku ni domacih dobavljaca ni fondova.Oni se nazalost ne mogu nametnuti kao sudionici-stranke u dogovaranju jer to zakon ne predvida,ali uz suglasnost -dogovor velikh je sve moguce,iako ,izgleda,malo vjerovatno.
To bi za “male” bilo najbolje rjesenje,jer svi sudski postupci “post festum”,mislim da ne jamce bilo kakav uspjeh.
Nazalost,mali su kolateralne zrtve sto,dakako,nije pravedno niti moralno,ali nazalost zakonitost i pravednost nisu iste kategorije.
Neven S
Lijepo si to i razložno napisao.
Samo što o tome na ovom topicu govorimo već više mjeseci.
Točnije, još od poptisivanja roll up ugovora.
A oni sa svojom unaprijed određenom agendom će i za ovaj tvoj upis naći opravdanje.
Kolega bisakovi,
odgovorio sam vam prije nekoliko dana na stranici 523 ali niste ništa komentirali. Načelno se slažem s vama i ne mislim da nužno niste u pravu kada tvrdite da mali dioničari neće izgubiti cijeli ulog ali situacija nije baš toliko jednostavna kako je vi predstavljate. Postoje velike razlike u načinu na koji su izdana jamstva od strane pojedinih tvrtki unutar koncerna. Imate tako primjer Žitnjaka i Tiska koji zapravo prije uvođenja izvanredne uprave nisu imali nikakva jamstva ali su ih dali za roll up. Pojednostavljeno to znači da su oni izdali jamstvo preko visine svog temeljnog kapitala u korist tvrtke koja je u tom trenutku zapravo bila u stečaju, a o tome su obavijestili nakon x mjeseci tek nakon upita postavljenog na glavnoj skupštini. Ovo je toliko suprotno svakoj zdravoj logici te kada bi tako nešto i prošlo na sudskim instancama to bi značilo da pravna država prestaje postojati (sada mi možemo diskutirati do mile volje da u Hrvatskoj pravna država zapravo ne postoji ali mislim da gore navedeno uvodi toliku količinu očite pravne nesigurnosti da to na sudu ipak ne može proći). Situacija s ostalim društvima je drugačija u toj mjeri što su jamstva izdana ranije i za njih se znalo. Ono što se nije znalo jest da po tim jamstvima ipak postoje određena ograničenja u ugovorima. To što ih je Ramljak priznao u cijelosti za sud nije osobito bitno jer će se taj način priznavanja koji je suprotan određenim važećim zakonima, a u sumnjivom skladu jedino s ad hoc donesenim zakonom, vjerujem, na sudu problematizirati. U svakom slučaju, ukoliko nagodba bude išla u smjeru (a očito je da hoće) osnivanja zrcalnih istoimenih društava, jasno je da ta novoosnovanma društva postaju na neki način opterećena tužbama što znači da u svoju bilancu moraju unijeti rezervacije po tgužbama. Financiranje takvih društava, koja su uvjetno opterećena preko visine svog temeljnog kapitala je vrlo problematično i jednostavno ne mogu zamisliti da mu netko posuđuje novac uz tako golemu dubiozu. To drugim riječima znači da je držanje koraka za konkurencijom praktički nemoguće jer novih investicija neće moći biti. Budući da će se tužbe rješavati x godina, jasno je da će društva stagnirati i naposlijetku nestati. Ovo je samo moje razmišljanje kojim vam želim skrenuti pažnju da je situacija daleko od jednostavne i jasne. Mislim da će se u jednom trenutku male dioničare trebati uključiti jer su rizici za onoga tko postane novi vlasnik zrcalnih društava u budućnosti preveliki.
Zitnjak i Tisak su djelovi koncerna .Njihova jamstva su vjerovatno bila uvjet za roll-up.
Slazem se da nije bas najbolja ideja i ta drustva opteretiti velikim jamstvima .
Sa jamstvima vam je problem to sto kada su izdana i potpisana od ovlastenih osoba,ona se primjenjuju prema trecima u dobroj vjeri,dakle vazeca su.Mozda i sud ospori dio duznog iznosa po jamstvima,ali ukinuti jamstva nece.
To,dakako ne znaci da odgovorne osobe nisu postupale nezakonito,ako se nisu drzale propisanih ogranicenja i one za to mogu,u tom slucaju odgovarati ako se to dokaze u sudskim postupcima.
Sto se tice potencijalnih tuzbi “malih” nakon nagodbe,ne vjerujem u uspjeh istih,ali neka pokusaju.
Mozda je daleko bolje intenzivirati aktivnosti i pokusati naci “saveznike” medu vjerovnicima i posredstvom njih se uvrstiti u nagodbu u manjem dijelu vlasnistva buducih-zrcalnih drustava.
To je moguce po zakonu,ali mali dionicari to ne mogu sami na nacin da prisile vjerovnike da “sjednu s njima za stol” i da im nesto daju.Problem je i IT koji bi tada isto nesto dobio,a to bi javnost i politika tesko prihvatili.
Kako izgleda model u kojem bi mali dioničari ostali suvlasnici ? Na kojeg kreditora i/ili dobavljača računate da će se odreći svoje imovine u korist postojećih dioničara ? Ajde barem jedan, jedno ime.