Kako nije bilo protučinidbe, a izgubili su svoju imovinu zbog Agrokora, na taj način su direktori tih društava dovedeni u neugodnu poziciju jer ih dioničari i drugi vjerovnici mogu pitati zašto su za taj plasman založili svu imovinu, a dobili ste malo više od ništa. To će morati odgovoriti ne samo na skupštini dioničara nego i svojim vjerovnicima. To su učinili po nalogu Ramljaka, ali mogli su reći da to neće učiniti. Učinili su isto što su činili na zahtjev bivše uprave Agrokora kada su izdavali jamstva za sve kredite koje je Agrokor izdavao.

Vujcic ostavka na sve funkcije u Agrokoru

POŠTOVANI – potpuno me iritira činjenica da su u nagobi i pregovorima zanemareni udjeli u vlasništvu pojedinih dijelova koncerna , stoga se postavlja pitanje zakonitosti postupanja UPRAVITELJA – TZV. IZVANREDNOG POVJERENIKA , i to u načinu davanja jamstava stranim kreditorima , jer npr. LEDO d.o.o. nije u Večinskom vlasništvu Agrokora !!!!!!!
DAKLE – NA DAN STUPANJA NA SNAGU tzv . LEX AGROKORA , većinski udio u LEDO d.o.o. imaju mali dioničari sa udjelom većim od 51% , dok Agrokor posjeduje 48% dionica , iz postoječih podataka proizlazi da je putem LEXa napravljeno nezakonito izvlaštenje fizičkih i pravnih osoba , a bez ovlasti u skladu sa postoječim zakonskim propisima i Ustavom RH ….stoga gore navedeni podaci postaju osnova za TUŽBE i pregovore u nagodbi , jer je barem što se LEDA tiče napravljena OTIMAČINA poput one iz 1945 god , kako je RH članica EU TAKOVO postupanje nije u skladu sa EU ZAKONIMA I država članica bit će prisiljena nadoknaditi štetu iz proračuna , asve zbog LEXa !!

Dragi dobavljači dobro došli u klub. Stalno su vam mali dioničari bili trn u oku, a sada ste se i sami našli u našoj koži. Ne želim nikome gubitke, ali drago mi je da vidite kako je nama svo ovo vrijeme. Jedino mi nije jasna šutnja mirovinskih fondova, a oni bi trebali biti predvodnici ove borbe, a oni su o#ito instruirani od strane politike. Još jednom, dobro došli u klub…

kol. Jordan, naravno da se “Ne radi se ovdje o proceduralnim pitanjima nego o suštinskim” međutim, što ćiniti kada lex specijalis suspendira suštinu?

naime, prvo suštinsko pitanje je pravna osobnost tj. ZTD a mi uopće nemamo relevantno pravno tumačenje koncerna, grupe, holdinga, povezanih i ovisnih društava niti znamo kojim pravnim instrumentima ili ugovorima bi tvrtke iz sastava bile svrstane u koju kategoriju

drugo suštinsko pitanje a koje slijedom proizlazi iz zaključaka prvoga su ovlasti i status samog Agrokora kao krovnog društva i većinskog dioničara prema povezanim, ovisnim ili nekim trećim društvima iz sastava…da li je agrokor tek večinski dioničar u neovisnim pravnim osobama i da li su međusobni odnosi ugovorno regulirani na kojoj GS su izglasani i da li su uvedeni u registar trgovačkog suda da bi bili pravovaljani

treće suštinsko pitanje, kada se utvrde prva dva, su primjenjivost lex agrokora na tvrtke iz sastava, tj da li su solventna d.d. u kojima je agrokor tek većinski ili pojedinačno najveći dioničar, stečajna masa “krovnoga” društva iako, kao npr. žitnjak uoći otvaranja postupka nisu bila opterećena jamstvima i sudužništvima

tek kada se utvrde ova tri suštinska pitanja, zavisno od utvrđenoga, dolaze na red jamstva, sudužništva, protuučinba i vlo važni unutrašnji dug među tvrtkama iz grupe, koja tada postaju proceduralna pitanja

ako Hr trgovačko pravo dozvoljava tj. ne zabranjuje ovakvu dominaciju jednog društva nad drugima, bez obzira da li se radi o todoriču ili državnom povjereniku, onda se gubi svaka smislenost modela tržišta kapitala te uvrštenih dionica dioničkih društava tj. vrijednosnih papira koji u naravi predstavljaju dokument kojim se dokazuje vlasništvo odnosno određeno pravo u gospodarskom odnosu.

za kraj, pogrešno je uzdati se da će Sud po defaultu štititi nećije interese, neće…sud je tek arbitar u nekom postupku a za postupak je potrebno sudjelovati, biti prisutan kao strana u istome a za sada manjinski dioničari tu nisu, ignorirani su i od todorića kod donošenja štetnih odluka i od države kod donošenja i provođena specijalnog zakona i to se ne smije dozvoliti stoga pozdravljam udrugu manjinskih dioničara i nadam se da neće ostati samo na agrokoru

Ledo nema NO koji s 2/3 glasova može donositi odluke!
Sve doneseno je protiv Statuta

Barbosa.

Slažem se da ako bi prošla nagodba sa jamstvima kao da su ovisna društva bez pravne osobnosti, onda pada u vodu cijelo tržište kapitala u vodu, jer se u bilo kojem društvu može dogoditi da neki veliki dioničar preko uprave optereti jamstvima to društvo za neki svoj dug. Zato ako želimo tržište kapitala u Hrvatskoj, moraju se znati pravila igre i donekle rizik.

Što se tiče suda, vjerovnici koji su osporili jamstva imaju sigurno svoje interese, a koji su sigurno dionice, odnosno i oni su i vjerovnici i mali dioničari, tako da ne stoji da mali dioničari ne sudjeluju u postupku pred sudom. Naravno da je sud samo arbitar koji odlučuje o zahtjevima stranaka na temelju zakona, a očito je da male dioničare već zastupaju kroz svoje interese neki vjerovnici. Da nije tako, ne bi imali šanse. A što se tiče ovdje nekih koji tvrde i dalje da će mali dioničari dobit nulu, a bez činjenica i argumenata, samo vam želim ugodnu zabavu. Ništa ne ide na silu, tako ni ova nagodba, a koja mora biti zakonita. Kako će ovo završiti nitko ne zna, no zasada stojimo dobro. Ne podnose se ostavke u upravama zbog ljubavi prema pravednosti, nego zbog straha od posljedica i snage argumenata.

Jordane, gdje si bio čitavog mog života?

Ha-ha-ha!

🙂 🙂 🙂

Svaka ti dala!

Ja mislim da cijelo tržište kapitala ne pada u vodu radi jamstava. I da se stvara nekakav scenarij beznadja koji nema veze sa realnošću. Dioničari imaju trazbinu najnižeg reda bez definiranog roka dospijeća i prilično je jasno da ukoliko nema imovine za naplatu onih višeg isplatnog reda da se oni neće naplatiti. Da li će sud priznati uzvodna jamstva po EP modelu znat ćemo kada se sklopi nagodba. Ako sud odbaci takav model onda će sustav u stečaj. Ukoliko ga prihvati, nagodba će se sklopiti i biznis i život će nastavait dalje svojim uobičajenim tijekom, ali i novom spoznajom u pogledu konkretnih rizika i primjene materijalnog prava. Bojim se da nekih novih promjena u samom modelu naplate vjerovnika neće biti, barem ne u rokovima definiranim zakonom.

Konstantno se zaboravlja da su jamstva bila aktivna godinama i da su dioničari znali za njih (barem oni u ključnim ovisnim društvima), no nije se znalo na koji način se ona materijaliziraju na konkretne tražbine. Ide se očito modelom maksimalizacije koristi prema vjerovnicima sa tražbinama viših isplatnih redova i definiranim rokovima dospijeća te dezintegraciji sustava i načina poslovanja Agrokora kakvim ga je osmislio i proveo u djelo njegov najveći dionicar.

Hvala i tebi Posejdone :))

Ostaje nam optimizam. Ionako zasada ne možemo ništa učiniti, pa nema smisla se živcirat.
Život je lijep 🙂
Živio!

Molim te ne izmišljaj,
Primjer Belje, jamstva nisu bila poznata do 09.06.2016. Kad je vec tako i tako bilo kasno za izac bez ozbiljnih gubitaka
Za tvoju info dokapom Belja iz 2015 kompletan dug prema Agrokoru je pretvoren u vlasništvo izdavanjem 37,5 milijuna dionica, cjena dokapa je bila 40 kn.

Isto vrijedi za Vupik, za Ledo su izasle obavijesti, ali ne za Belje

http://www.zse.hr/default.aspx?id=10006&dionica=536
Gore su sve obavijesti Belja prema ZSE, kao pto rekoh obavijesti o preuzimanju jamstava nema do 09.lipnja 2016, a krediti su dizani i obveznice izdate davnih dana.

Zato ne tvrdi ako nemozes dokumentirat