Da, svi pisete o vlastitim gubicima i ne vidite dalje od vrha vlastitog nosa. I uz konstantna upozorenja o tome da će se jamstva preliti na ovisna društva, pravno gledano nije sve tako jednostavno. Stvar je pravnog tumačenja i očito je da su se u Hrvatskoj nositelji zakona i procesa izvanredne uprave priklonili tumačenju prema kojem ovisna društva u potpunosti jamče za dugove matice. Kao sto vidimo u nekim susjednim državama to nije tako. No, to ne znaci da je trenutni model pravno skroz neutemeljen. To da jest, će trebati i dokazati. I to izgleda ne samo u Hrvatskoj.

S druge strane, gledajuci na visoj razini, sam Lex, iako je putem vrludao i stvorio nepotrebne troškove i uzeo previše vremena, vjerojatno je bolji model za rješavanje pitanja vlasništva i funkcioniranja sustava i pojedinih društava, od onih koji su do njegova uvodjenja bili defacto i deiure u primjeni. Sačuvana je opstojnost i poslovanje sustava i samih društava, zaposlenost te stvarni proizvodni i mogući investicijski potencijal. Nažalost, kapital kao obveza prema vlasnicima nema rok dospijeća i podredjeni je instrument svim ostalim tražbinama. Kako sada stvari stoje, jedino dobrom voljom svih vjerovnika on može biti uključen u nagodbu. Zašto se to ne želi učiniti, neću ulaziti u razloge, al to nije isključiva krivica države ni samog modela, nego svoj obol takvom modelu u konačnici daju svi vjerovnici.

Pisati o tome kako će se tužiti i ove i one po svim osnovama, a bez valjane pravne analize i strategije otprilike je na razini planiranja i provođenja vojne operacije u kojoj su slijepci postavljeni u navalni red i obučeni da pucaju ispred sebe. Hoće li oni bilo koga i pogoditi, vise je stvar slučajnosti i ispucavanja puno municije nego njihove mogućnosti da zaista uspiju u svome naumu. Šteta postojećim dioničarima je golema, ali je gledano sa razine funkcioniranja sustava, zapravo sporedna i bas zbog toga je tesko shvatiti zašto se i oni ne uključe po univerzalnom principu u nagodbu odnosno zašto se svi manjinski dioničari na svim tržištima na kojima Agrokor posluje ne isključe.

Nagodba u koju ne bi bili ukljuceni postojeci mali dionicari solventnih kompanija u Hrvatskoj opterecenih nelegalnim, protuzakonitim i kriminalnim jamstvima bi povecala pravnu nesigurnost i posljedicno srusila kreditni rejting drzave, a time i poskupjela zadizivanje drzave, ali i privatnog sektora.

To bi utjecalo na ekonomski rast i punjenje proracuna, a onda i na zivot svih gradjana.

Nadam se da su svi akteri toga svijesni…

Nagodba uopće neće povećati rizik države nego upravo suprotno, smaniti će ga. Lexom je omogućeno nesmetano funkcioniranje sustava i održivost svih bitnih makroekonomskih varijabli i trendova.

Po pitanju pravne neisgurnosti, stvar je tumačenja i provedbe samog zakona i nadzaknoskih akata i preporuka iz EU.

Ono što smo imali prije, prethodni Agrokor, on je bio glavni okidač sistemskih rizika i katalizator kriza. Zato je takav, neodrživ sustav odnosno poslovanje bilo potrebno demontirati. Čini se da se to nije moglo učiniti sustavno, dogovorom sviju aktera na vrijeme i sa što manjom štetom, pa se nakon njegovog urušavanja pribjeglo ovom modelu koji ima svoje nedostatke, no u načelu on ispunjava svoje funkcije i nosi više koristi nego šteta. Druga je stvar odgovor na pitanje je li on pravedan prema svima. Nije, al često puta pravednost i interesi ne idu jedno s drugim ruku pod ruku.

“Agencija Standard & Poor’s (S&P) podigla je u petak rejting Hrvatske s ‘BB’ na ‘BB+’, uz stabilne izglede, zahvaljujući daljnjem smanjenju javnog duga i poboljšanoj fiskalnoj poziciji zemlje uslijed nastavka gospodarskog oporavka. Kako ističu iz S&P-a, javni dug Hrvatske pao je na kraju 2017. godine ispod 80 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a do 2021. očekuje se njegovo daljnje smanjenje ispod 70 posto BDP-a.
Restrukturiranje Agrokora ponešto je prigušilo domaću potražnju, no rast potrošnje i investicija ostao je snažan, napominju analitičari te agencije. Dodaju i kako su strukturni izazovi za gospodarstvo vidljivi na tržištu rada i u velikoj ulozi javnog sektora u gospodarstvu, a reformski napori Vlade su tek postupni.”

AUTOR: Hina OBJAVLJENO: 23.03.2018. u 23:51
Izgleda da je stvarnost nesto drugacija.

ha, ha, vi to ozbiljno. dajte molim vas, nakon svega još imate snage za pričati bajke.

Unovčenjem jamstava od društava (jamaca) nastupa slijedeća pravna posljedica: društva (jamci) na teret svoje imovine ispune svoje jamstvene obveze prema banakama koje su kreditirale njihovog vladajućeg dioničara, a same svoje regresne zahtjeve od vladajućeg dioničara zbog njegove nesposobnosti za plaćanje ne mogu naplatiti, a da istovremeno za taj (regresni) zahtjev nisu osnovana nikakva osiguranja. Dakle, konačna posljedica koja bi nastupila unovčenjem osiguranja od jamstvenih dužnika je opsežno realno umanjenje njihove imovine uz nemogućnost reparacije od koncernskog vladajućeg društva. To neposredno pogoršava pravni položaj ostalih (manjinskih) dioničara društava koja su dala jamstvo, a prije svega i njihovih vjerovnika, jer je jamstvena masa – vezana imovina – koja je u konceptu prava društava kapitala namijenjena zaštiti interesa vjerovnika društava, praktično sasvim poništena. Na taj način su narušeni temeljni postulati prava društava kapitala.

Evo sto kazu Francuzi: https://www.dionicari-agrokora.hr/uncategorized/iclg-orrick-kreditiranje-i-strukturirano-financiranje-u-francuskoj/

Ispada da je Lex služio za podkradanje financijskih vjerovnika (Rusa) od strane domaćih dobavljača kroz muljaže s graničnim dugom, uz potporu vlade i moguce prekooceanskog utjecaja.
Ispalo da je granično dug oko 80% duga, pa onda Todo nije ni bio u problemu, osim prema Rusima.

Ciganska posla, tu se ne snalazim

Eto sad se kao dogovaraju

Usput

cemu sluze rejting agencije?

Vlada RH se zadnjih godinu dana zadužuje povoljnije od drzava s 2 razreda boljim kreditnim rejtingom.
Ocito odraduju nesto sto mi bar javno neznamo.

Ako drzava s rejtingom smece i vece smeće prodaje obveznicu s 2-2,5% onda preporuka rejting agencije ne vrijede ni 2%.

Naravno po rejting agencijama pocetkom 2017 agrokor nije imao problema s likvidnošću a komali da je insolventan.

https://www.boerse-berlin.com/index.php/Bonds?isin=XS0776111188

Eto tko vjeruje u Knighthead i njegov utjecaj jos uvjek ima obveznica Agrokora s dospjećem 2019 po 30% nominale.

Meni nije jasno kako IT nije upalio zvono za uzbunu onog trena kad je skuzio da su trazene kamate na njegov dug bitno vece od recimo prosjecnog stambenog kredita gradjana, koji se tada vrtio na 5-6%.
Pa majku mu da je tada reagirao, prodao pola nekom jakom, rijesio bi kamate i sve bi zavrsilo mnogo bolje.