onaj koji ih izdaje, tko ih traži svakako mora znati da po zakonu ne možes ispaliti neku cifru i misliti da ce ti to netko , samo zato jer ti vjeruje??, pristati dati novac. zasto su se jamstva izdavala bez sazivanja i odobravanja skupštine??
bitna je samo jedna stvar: jesu li jamstva odobrena i potpisana od strane ovlaštenih tijela tvrtki kćeri? Znamo da su ih odobrili nadzorna i upravna tijela, ali da ih nije posebno odobravala skupština.
Ključno je : Jesu li jamstva izdana bez suglasnosti skupštine svejedno valjana prema našem trgovačkom pravu? To je jedino bitno u cijeloj ovoj priči.
onaj koji ih izdaje, tko ih traži svakako mora znati da po zakonu ne možes ispaliti neku cifru i misliti da ce ti to netko , samo zato jer ti vjeruje??, pristati dati novac. zasto su se jamstva izdavala bez sazivanja i odobravanja skupštine??
bitna je samo jedna stvar: jesu li jamstva odobrena i potpisana od strane ovlaštenih tijela tvrtki kćeri? Znamo da su ih odobrili nadzorna i upravna tijela, ali da ih nije posebno odobravala skupština.
Ključno je : Jesu li jamstva izdana bez suglasnosti skupštine svejedno valjana prema našem trgovačkom pravu? To je jedino bitno u cijeloj ovoj priči.
[/quote]
Jesu,koliko je meni poznato,sukladno Zakonu i statutima drustava,GS nije morala dati suglasnost.Da je kojim slucajem morala,povjerenik bi sigurno reagirao,a nije.Stovise i
u roll-up ugovorima nema odluka GS.
ma da su i pravno valjana, način na koji su izdana i u kojim ciframa su NE ZA KO NI TA. kako jamstva mogu biti pravovaljana ako su sve predradnje nezakonite?
barone
Ne tvrdim da je OK. NIJE OK.
Nego se ovdje postavlja pitanje tko snosi štetu.
Zašto bih npr. ja kao vjerovnik snosio štetu jer mi se poništavaju jamstva, štetu koju je uzrokovala ovlaštena osoba druge pravne osobe? Jer nije ishodila skupštinsku odluku koju mora po statutu i jer potpisuje jamstva iznad svoje dobiti, kapitala, čega već. Što mene briga što on smije ili ne smije? On se predstavio da smije i ja mu vjerujem.
Nije moje da ga sprečavam. Moje da sklopim posao za sebe i svoju firmu. Njega neka sprečava onaj tko je za to nadležan.
Štetu neka snosi ta fizička osoba i ta pravna osoba. Kusurajte se kako hoćete.
A ja hoću da se obveze koje smo ugovorom potpisali prema meni poštuju.
I hebe mi se za to da li ste VI ispunili sve zakonske pretpostavke. To je VAŠ problem.
Pa i u tekstu od jučer navodi se da se iz jamstava skoro pa ništa ne namiruje!
Samo treba čitati što piše i ne bi bilo toliko buke oko ničega.
……Sve neosigurane tražbine prema insolventnom društvu će biti podložne otpisu (iznimno se tražbine mogu u potpunosti namiriti iz jamstava koja su dala druga društva)…….
9.2 Solventna društva pod izvanrednom upravom
Ako je društvo pod izvanrednom upravom solventno ono će se prenijeti na novu strukturu kroz prijenos dionica/poslovnih udjela. Sva imovina i obveze (osigurane i neosigurane) će ostati kod tog solventnog društva, a tražbine vjerovnika će se pravovremeno namiriti u tijeku normalnog poslovanja.
onaj koji ih izdaje, tko ih traži svakako mora znati da po zakonu ne možes ispaliti neku cifru i misliti da ce ti to netko , samo zato jer ti vjeruje??, pristati dati novac. zasto su se jamstva izdavala bez sazivanja i odobravanja skupštine??
bitna je samo jedna stvar: jesu li jamstva odobrena i potpisana od strane ovlaštenih tijela tvrtki kćeri? Znamo da su ih odobrili nadzorna i upravna tijela, ali da ih nije posebno odobravala skupština.
Ključno je : Jesu li jamstva izdana bez suglasnosti skupštine svejedno valjana prema našem trgovačkom pravu? To je jedino bitno u cijeloj ovoj priči.
[/quote]
Eeeee, u tom zecu lezi grm.
Zadnja 2 paragrafa.
ma da su i pravno valjana, način na koji su izdana i u kojim ciframa su NE ZA KO NI TA. kako jamstva mogu biti pravovaljana ako su sve predradnje nezakonite?
Ne mogu biti pravno valjana i nezakonita… ili je jedno ili drugo!
Bitno je ono što sam napisao: Jesu li jamstva izdana bez suglasnosti skupštine svejedno valjana prema našem trgovačkom pravu? Ako jesu, onda ne mogu biti poništena i gotova priča, a mali dioničari onda mogu jedino potraživati obeštećenje od onih koji su takva jamstva izdali jer su morali znati da imovine za pokriće svih tih jamstava – nema!
Jesu li jamstva izdana bez suglasnosti skupštine svejedno valjana prema našem trgovačkom pravu?
Nisu. To uopce nije sporno. Imas cak i na ugovorima da se ne mogu dati do razine kapitala.
Jedini problem ti je ono kaj je tocno serislav napisao, a s njim i plav.
Ta jamstva su uteg na vagi koji prebacuju novac ili dobavljacima. Ako se jamstva poniste, dobivamo mi. ALI I TODORIC.
Ako se jamstva ne poniste, dobivaju dobavljaci. A MI GUBIMO.
I najodvratnije u cijeloj prici mi je da sam ja nekako sada na istoj strani kao Todoric, za kojeg cu otvoreno reci da bi mi bilo drago da crkne ili da mu netko puca u glavu. Dapace, poslao bih ubojici bocu najboljeg vina kojeg imam, ako bi ga se uhvatilo.
Ovo nije poziv na nasilje. Ovo je NADA da ce nasilja biti neovisno o mom tekstu.
Ne tvrdim da je OK. NIJE OK.
Nego se ovdje postavlja pitanje tko snosi štetu.
Zašto bih npr. ja kao vjerovnik snosio štetu jer mi se poništavaju jamstva, štetu koju je uzrokovala ovlaštena osoba druge pravne osobe? Jer nije ishodila skupštinsku odluku koju mora po statutu i jer potpisuje jamstva iznad svoje dobiti, kapitala, čega već. Što mene briga što on smije ili ne smije? On se predstavio da smije i ja mu vjerujem.
Nije moje da ga sprečavam. Moje da sklopim posao za sebe i svoju firmu. Njega neka sprečava onaj tko je za to nadležan.
Štetu neka snosi ta fizička osoba i ta pravna osoba. Kusurajte se kako hoćete.
A ja hoću da se obveze koje smo ugovorom potpisali prema meni poštuju.
I hebe mi se za to da li ste VI ispunili sve zakonske pretpostavke. To je VAŠ problem.
Zato jedino sto vidim je da bi bilo najbolje Todorica izvlastiti kroz tuzbe (i njegove poltrone koji su to zakuhali), njegove dionice dati FINANCIJSKIM vjerovnicima i dugove DOBAVLJACIMA platiti od buduce zarade.
Kad se oni namire, financijski vjerovnici ce se namiriti nakon toga (ili u toku procesa, razno-raznim potezima, poput razvodnjavanja dionica, PRAVIM IPO-om i sl.)
Jesu li jamstva izdana bez suglasnosti skupštine svejedno valjana prema našem trgovačkom pravu?
Nisu. To uopce nije sporno. Imas cak i na ugovorima da se ne mogu dati do razine kapitala.
[/quote]
Nisam siguran da je tako, mislim da je na žalost suprotno.
Ima li tko da može dati točan odgovor?
p.s. a to “do visine kapitala” ili “iznad visine kapitala” je nešto sasvim drugo od pravne valjanosti ili nevaljanosti jamstava bez suglasnosti skupština.
Nisu. To uopce nije sporno. Imas cak i na ugovorima da se ne mogu dati do razine kapitala.
[/quote]
Nisam siguran da je tako, mislim da je na žalost suprotno.
Ima li tko da može dati točan odgovor?
p.s. a to "do visine kapitala" ili "iznad visine kapitala" je nešto sasvim drugo od pravne valjanosti ili nevaljanosti jamstava bez suglasnosti skupština.
[/quote]
Pa imas detaljno na Udruga manjinskih dionicara Agrokora…
Uz put, upravo TO, do visine kapitala i iznad visine kapitala jer ovdje problem.
JAMSTVA kao takva su problem, sto ces vidjeti tu: http://www.dionicari-agrokora.hr/uncategorized/odvjetnicka-drustva-koja-su-u-nekom-svojstvu-ukljucena-oko-agrokora-javna-misljenja-o-ogranicenjima-jamstava/
ALI NAJVECI PROBLEM JE STO SU POTPISANA IZNAD RAZINE KAPITALA, BEZ DA JE TVRTKA KOJA IH JE DALA DOBILA ISTA – ISTA!, A KAMOLI “PRAVEDNU KOMPENZACIJU” – ZA UZVRAT.
Uz put, pogledaj dobro SREDNJI STUPAC.
To je ono sto sam rekao da sutkinja razmislja o buducim tuzbama.