Agrokor u tvrtki Ledo d.d. ima manje od 50 posto vlasništva, a Ledo d.d. je prepušten postupku izvanredne uprave!

Kroz lex Agrokor su se u potpunosti razvlastili preostali dioničari (imatelji udjela).
Oni nemaju nikakva prava na donošenje odluka (iako po ZTD-u to imaju). Sva prava su otvaranjem postupka Izvanredne uprave Agrokora prenesene na izvanrednog povjerenika. Ali, nisu manjinski dioničari potpisali aktiviranje lex Agrokora, nego Ivica Todorić. Osim toga, roll up kreditom zabranjuje se svim ovisnim društvima Agrokora osporavanje jamstava i odbijene su posebne revizije. Što je neviđeni pravni udar. Jer, ne smije se zabraniti prijavljivanje nezakonitih radnji nekakvim ugovorom.

Martina Dalić se često poziva na talijanski Parmalat, no tamo je izvanredni povjerenik dokazao da su banke svjesno pribavljale jamstva, a uprave društva ih davale, iako je jasno kako nisu imali valjanu protučinidbu za izdana jamstva. Odnosno, u talijanskom slučaju je izvanredni povjerenik poduzeo sve kako bi se jamstva osporila, dok je kod nas sve obrnuto – izvanredni povjerenik sve pokušava kako bi jamstva učinio postojećima i legalnim, jer su uzvodna jamstva i temelj predloženog nacrta nagodbe.

Dobavljaci nose velik teret izglasavanja nagodbe. Oni moraju otvoriti put alternativnoj nagodbi i istovremeno zajedno sa mirovinskim fondovima izgurati pricu za spas Agrokora, ali i ocuvanje vrijednosti za hrvatsku ekonomiju.

U slucaju da dobavljaci i mirovinski fondovi ne prepoznaju trenutak, za njih ce isto tako posljedice biti katastrofalne. Mozda ce uspjet nesto otet malim dionicarima, al to im ni priblizno nece biti dovoljno.

Tada ce imat 15 tisuca nezadovoljnih dionicara, njihove obitelji i brojne tuzbe protiv drzave. Bojkot s kojim ce se suociti samo je jos jedan roblem koji ih ceka ako izguraju ovakvu nepostenu, nepravednu, losu, a vjerojatno i nelegalnu i protuzakonitu nagodbu.

Problemi ce biti daleko veci s ovakvom nagodbom nego da se produzi vrijeme i napravi bolju i kvalitetniju nagodbu u koju bi bili mali dionicari, ali i mirovinski fondovi.

Zvrc
Dobavljaci su nebitni. Oni su relativno mala strana u postupku i nemaju iste interese, iliti nisu jednako izlozeni. Nekima je lakse prihvatiti nagodbu, a nekima nemoguce, i to bilo kakvu, pa cak i vrlo dobru po njih.
Mirovinci su nesto vazniji jer je rulja osjetljiva na pricu s penzijama.
Vazan je jedino sud. Da li ce odraditi posao kvalitetno i na vrijeme ili nece.

Slazem se. Sud je itekako bitan. Potvrdjeno mi je da dio vjerovnika ne vjeruje Ramljaku i njegovoj ekipi i trazi neovisnog revizora za procjenu imovine za koju se opravdano sumnja da je debelo podcijenjena i da vrijedi daleko vise.

Dio vjerovnika uvjetuje prihvacanje nagodbe tek kad netko neovisan provjeri vrijednost Agrokora. Zaplet tek pocinje.

Ako ti je ovo tocno i ako se realizira,to su dobre vijesti za dionicare.

To s revizijom bi tesko proslo jer vise nema vremena, osim ako ne promijene zakon. A to bi bio Plenkijev debakl.
Naprosto je pitanje sto radi sud.
Sudska odluka moze stvari dovesti u zakonski poredak jer je sad to sve nigdje.
I onda ako se na zakonit nacin stvari provedu kako ispadne ispadne.
Zapravo ce sud svojim djelovanjem odrediti da li ova drzava uopce postoji ili je obicna dzungla.

Je li igdje definirano što znači “postizanje nagodbe” do tog i tog datuma? Može li “postizanje nagodbe” biti i dogovor vjerovnika da će se dogovoriti kroz idućih 5 godina? Je li “postizanje nagodbe” i dogovor da će dovesti nekog neovisnog da napravi novu procjenu imovine, novu reviziju poslovanja?

@serislav

Ne slazem se da bi produzenje zakona bio Plenkovicev debakl. Upravo suprotno. Brzanje i donosenje nagodbe posto poto bi bio debakl. Poznato ti je da su slicni slucajevi trajali puno duze nego sto trenutni zakon nalaze.

Zakon treba produziti, izabrati novu izvanrednu upravu od dva ili tri clana, ukljuciti mirovinske fondove i predloziti dvije ili cak tri razlicite nagodbe. Smanjiti maksimalno broj nezadovoljnih ili barem jako nezadovoljnih i na kraju sve papire uvrstitit na Zagrebacku burzu za slobodno trgovanje i pripremiti sve za javnu ponudu dionica.

Ako produlje zakon ma i za 6 mjeseci to ce trajati vjecno. Jer se moze produljavati. Ne smije bas zato.
Samo vjerovnici su u igri.
Kad se oni naplate ostane sto ostane.
Zato sud mora rijesiti sto je uopce stecajna masa. Odmah. Ne znam kako glasati bez toga.
Ako utvrdi nezakonitost jamstava, sto je moguce, onda neka rijesi i zaloge na isti nacin, jer to je isto.
Na taj nacin su dionicari bolje zasticeni nego da se agonija produljuje beskonacno.
Sud treba djelovati. I sve ce biti ok.
Ili nece, jer je i losa presuda bolja nego nikakva. Moze se zaliti, testirati ustavnost itd. Ali imas papir. Ovako nemas nista.

Zasto nitko ne spominje tuzbu protiv bivseg revizora???

Nije Vjerovnicima cilj da se izvrši fer procjena imovine Agrokora jer bi u tom slučaju postalo jasno da ne postoji nikakav otpis potraživanja u bilo kojem iznosu nego da imovina koju dijele premašuje iznos duga a upravo ta veća vrijednost pripada dioničarima. A ujedno to znači da ni Lex Agrokor nije ni trebao biti donošen jer je razlog za njegovo donošenje upravo insolvetnost tj. manja vrijednost temeljnog kapitala od dugova.Do sada nisu uspjeli dokazati da je iz Agrokora izvlačen novac jer da su to dokazali Lex Agrokor bi mogao na neki način dobiti opravdanje (do sada smo slušali samo prazne priče i pretpostavke a niti jedan dokaz o krađi nisu iznijeli).Prema tome jasno je da je taj isti novac završio u samom Agrokoru.Možda u Agrokoru i nisu rađene investicije u kojima je potrošen novac koji odgovara količini zaduženog novca u bankama (kod vjerovnika)ali onda se postavlja pitanje zašto se odmah nakon donošenja Lex Agrokora nije odmah krenulo sa procjenom stvarne vrijednosti firme. Možda ta ista politika zna gdje je završio novac i nije joj u interesu da izvrši procjenu vrijednosti već pod svaku cijenu pokušava sklopiti nagodbu i zamesti tragove.Uplitanje u privatnu firmu očigledno ima dublje razloge od onih koje su nama prezentirali.Zna se da se kapitalizam gradi na tržišnoj ekonomiji ,uprave polažu račune dioničarima jer ulažu svoj kapital i normalno je postaviti pitanje gdje je nestao novac a nije dovoljno samo reći novca nema od danas prestajete biti vlasnici.

Ti isto nudiš rješenja – vrlo su razumna – ali ne vodiš računa da je bilo puno vremena unatrag gdje je razum trebao prevladati a nije, nego suprotno se doodilo!
Tko sada može ispraviti posljedice postupanja KLJUČNIH AKTERA u odnosu na one koji su pretrpili enormne milijarde gubitaka na ZSE. I to postupanje suprotno intenciji koja je sadržana u Lex Agrokor!

Sada se evo sve prebacuje na leđa dobavljača – kao neki mini Dayton se treba postići.
Ja evo nudim puno bolje rješenje – ja predlažem mini Remetinec pa da se istraži tko je s kim i kako povezan jer pred odborom se jasno vidjelo – svi lažu i štite neke interese, a koliko su interesi vidi se i po lovi koja se isplaćuje.

Ostaje za vidjeti kako se pozicionira Sudska vlast u RH jer mi se čini da se s te strane nešto kuha.