Po istoj cijeni po kojoj vam je već jednom Agrokor prije par godine uplatio novce po obvezi. Po nula 🙂

I tebe to veseli?
Strasno

@Vauvau
Kolega,vi ste stvarno ozbiljni vezano za “preuzimanje”???
To je toliko apsurdno da ne znam sto na to odgovoriti?No,pojednostavljeno,Vi ne samo da vjerovniku ne bi vratili dug ,vec bi mu “uvalili bezvrijedne dionice” vlasnika koji su “vec izjeli sav kapital”???Na stranu to da Hanfa nema mehanizme za prisilno “utjerivanje obaveze” sto se vidi iz veceg niza drustava koja nisu nikad izvrsila preuzimanja po nalogu Hanfe,ali ove tvrdnje ,vezano za preuzimanje,su urnebesne i apsurdne.Ovdje se radi o nizu vjerovnika,ne samo tzv “lesinarskom fondu”!
Ovo,kao i tvrdnja da postojeci dionicari trebaju uci u vijece vjerovnika je nesto toliko apsurdno i iracionalno da je svaki komentar suvisan.

Nije HANFA samo odredila preuzimanje za Belje nego i za dalekovod pa se nije ništa dogodilo……

Pokušat ću pojasniti zašto sam ušao u Agrokorove dionice na primjeru Leda koji mi je među njima najveća pozicija. Cijenio bi ako mi netko može ukazati na grešku u razmišljanju ako sam je napravio da stignem izići po ok cijeni.

Prvo sam pogledao koliko bi Ledo otprilike mogao vrijediti da nema jamstava. U prva 3 kvartala Ledo je imao 305 mil. kn dobiti. Prošle godine je u 4. kvartalu imao minus od 50 mil. kn. Ako se konzervativno procijeni da će gubitak biti 50% veći i iznositi 75 mil. kn, na godišnjoj razini će ostvariti 230 mil. kn dobiti. Ima 314.000 dionica, što onda daje 732 kn dobiti po dionici. Uz konzervativni PE od 10 dionica bi trebala vrijediti barem 7.320 kn ili 24 puta više nego što je sada na burzi.

Naravno, postoji dobar razlog zašto je cijena na burzi takva kakva je, a to je da Ledo jamči za milijarde Agrokorovih dugova. Činjenica je da se jamstva službeno osporavaju na sudu i pitanje je kolika treba biti vjerojatnost da će jamstva biti uspješno osporena da bi ulaganje imalo smisla. Odgovor je 1/24 ili oko 4%. Meni to izgleda kao dovoljno niska letvica za uložiti mali dio portfelja u to. Također, sve ovo s Agrokorom rađeno je na brzinu. Postoje brojne mogućnosti da nešto pođe u drugom smjeru od onog koji je Ramljak isplanirao (od upitne ustavnosti do mogućnosti da Knighthead mora dati javnu ponudu). Mislim da su to sve male vjerojatnosti, ali one postoje i zbrajaju se. S obzirom da je cijena Leda na burzi 4% njegove procijenjene vrijednosti dovoljno je da se situacija malo pozitivnije počne razvijati da cijena znatno naraste. Da ne bude zabune, i dalje mislim da je scenarij gdje će Ledo sadašnjim dioničarima na kraju vrijediti 0 kn najizgledniji, ali zato tu i nisam uložio značajni dio portfelja. Ako izgubim cijeli ulog to mi neće bitno utjecati na rezultat u godini, ali ako mi se posreći dobra godina može postati odlična.

Jedina vidljiva greška je u tome što nećeš biti u novoj kompaniji. A fundamenti na stranu, što će biti u budućnosti, tko zna.

Druga logička pogreška ti je da se male vjerojatnosti nekih (ovdje čak i nepovezanih događaja) zbrajaju pa dobiješ veću vjerojatnost događaja, ako sam te dobro shvatio. To nije točno.

Glupost. Hanfino rjesenje ima itekakvu snagu. Samo kad ga donesu a ne povuku ili kad se radi o poduzecima od kojih se mozes nsplatit. Neki su na osnovu njih i izvukli lovu.
Ovo su prevelika i preozbiljna drustva da bi mogla zanemariti takvo rjesenje. Izmedju ostalog gubis i prava raspolaganja dionicama i pravo glasa na skupstini. Pa sad ti omalovazi hanfu kolko god zelis.

Na stranu sta je ta hanfa u proslosti imala cudne odluke u vezi belja ( da se vrlo blago izrazim) ali je i njihova prva a pogotovo druga odluka izazvala itekakve potrese i u agrokoru i na sudovima (nazalost po nas).

Glupost. Hanfino rjesenje ima itekakvu snagu. Samo kad ga donesu a ne povuku ili kad se radi o poduzecima od kojih se mozes nsplatit. Neki su na osnovu njih i izvukli lovu.
Ovo su prevelika i preozbiljna drustva da bi mogla zanemariti takvo rjesenje. Izmedju ostalog gubis i prava raspolaganja dionicama i pravo glasa na skupstini. Pa sad ti omalovazi hanfu kolko god zelis.

Na stranu sta je ta hanfa u proslosti imala cudne odluke u vezi belja ( da se vrlo blago izrazim) ali je i njihova prva a pogotovo druga odluka izazvala itekakve potrese i u agrokoru i na sudovima (nazalost po nas).
[/quote]
Prije svega,po meni,uopce ne postoji realna mogucnost da se takvo rjesenje o preuzimanju donese.Ako se teoretski donese,nema mogucnosti prisilne naplate sto dokazuje velik broj drustava koji nikada nije pristupio preuzimanju.
Uzgred,ako bi se takva odluka (teoretski) donijela,pogodeni vjerovnici ne bi ,vrlo vjerovatno,isli na nagodbu vec STECAJ!
U stecaju odluka o preuzimanju nema snagu,zar ne?Ovo je toliko ,alo vjerovatno da vise o tome ne vrijedi pisati.

Daj nam onda ukaži na primjer gdje je HANFA uspjela natjerati nekoga na javnu ponudu i otkup dionica a koje taj nije htio provesti ni pod razno.

Todorić je potpisao kao većinski dioničar i predao Ramljaku upravljanje u skladu s Lex Agrokor.
Jednostavno ne vjerujem da će manjiski udjeli prihvatiti bilo što od Ramljaka, a slično ko što je Todorićev potpis trebati će mu i odobrenje manjinskih dioničara.
Tako stečajni zakon nalaže. Pa tko će pristati na cjepanje kompanija koje vrlo uspješno posluju?
Naravno – NITKO!
Udruga bi se stoga trebala odmaknuti od Ramljaka i držati se Zakona a ne nuditi pregovore Ramljaku.
Nitko nije iznad Ustava RH i Zakona RH.

sava

Ramljak je skupština svih društava.
Jedino u Ledu manje, ali postigne većinu na skupštini bez problema.
Za bilo koju operaciju: pristanak na nagodbu, novi Agrokor, prestanak društva itd.
Čak mislim da se ni mirovinci neće usuditi petljati s tim da ruše nagodbu.
Kad bi trebao potpis malih dioničara to bi onda u krajnjem slučaju značilo da bi jedna jedina dionica ili njih 5% moglo blokirati nagodbu. A to ne može.
Naprosto vadiš stvari izvan konteksta i prikazuješ ih ovako ili onako.

Shvati:
– veliki su se izgleda dogovorili i tako će vjerovatno i biti,
– opozicija je slaba,
– udruga dioničara može pisati što god hoće, ali njihove papire nitko ne zaprima,
– ustavna načela su rastezljiva (V. Šeks).

Apropos zadnjeg, teoretski je svaki zakon neustavan.
Svaki zakon u kojem se uspostavlja neki redoslijed (naplate, obveza itd.) po nekom kriteriju privilegira nekog u odnosu na nekog drugog. Promijeniš kriterije i promijenio si redoslijed. A kriteriji su fleksibilni i često nisu niti zakonom definirani nego su čisto normativna stvar neke kulture.
Npr. u stečajnom zakonu radnici su dobili prvenstvo naplate zaostalih plaća ispred nekog drugog s njegovim potraživanjima. Zašto? Po čemu je dug za plaće bitniji od duga po osnovi kredita ili nečeg drugog? Pustimo sad filozofije radnici ovo ono… Po čemu?
Shvaćaš? Sve je rastezljivo. I Ustav i zakoni. Dosta toga je stvar tumačenja.
A tu dolazi do izražaja trenutni odnos snaga.

Pitas gluposti.Hanfa nema ingerencije nikog na nista tjerati.ona donosi rjesenje koje poslje sudskim putem tjeras. Bilo je ljudi koji su se na osnovu hanfina rjesenja naplatili. Neki su ovdje bili aktivni. Neki su bili odvjetnici u slucaju belje.
Ako nemas pojma o tematici onda nemoj patronizirat s visoka.

Na najpoznatijim slucajevima belje i liburnija hanfa je povukla rjesenja i samim time je sud automatikom odbacio tuzbe. Sta ce reci da je rjesenja bilo dogodio bi se drukciji sudski epilog?