Mislila sam na Dejavua, a pišem Ingeler… Eto vidite kako ste me zbunili svi. [smiley2]
Eto prilike da komentirajte oboljica[smiley2]
Isto sto i sa kompanjonstvom sa Stipom Marićem i G. Baraćem…
Ima toga dosta, sto nije ni cudno[smiley11]
http://www.poslovni.hr/15942.aspx
“Nije posve nemoguće da Todorić zaključi da mu taj aranžman odgovara, tim više što u Agrokoru, prema informacijama, EBRD neće imati povlašteni dionički status.”
“detaljnim EBRD-ovim pregledom poslovanja unaprijed je pojednostavio i ubrzao proceduru za dobivanje kredita. Naime, u bankarskom svijetu vrijedi pravilo da nakon što EBRD obavi due dilligence, stanje komitenta gotovo da i nije potrebno dodatno provjeravati”
“definirano je da će za pet godina tvrtka ići na burzu tijekom kojeg će banka izaći iz vlasničke strukture, s tim da dionice prije toga moraju ponuditi Agrokoru”
“Naime, 31. ožujka Agrokorov dug je iznosio 600 milijuna eura, od čega su 300 milijuna eura bile dugoročne, a 300 milijuna eura kratkoročne obveze. Uplata EBRD-ovih 110 milijuna eura stoga je samo prvi korak kojim je dug smanjen na 490 milijuna eura. Ostatak zaduženja, od čega oko 300 milijuna eura otpada na obveze po osnovi 230 milijuna eura vrijednog izdanja obveznice te ostatka koji odlazi na ostale kratkoročne obveze, restrukturirat će se u drugom koraku koji je već i najavljen.
Agrokor je, naime, dao mandat banci ABN Amro i Bank Austriji da organiziraju sindikat banaka za kredit od 475 milijuna eura kojim će se u potpunosti otkupiti obveznice, dok će ostalih 150 milijuna eura poslužiti za refinanciranje ostalih kratkoročnih obveza. Ove su dvije banke ponudile najbolji paket i uvjete pri čemu će novi zajmovi imati ročnost od pet do sedam godina. Kako se očekuje da će taj ugovor biti potpisan vrlo skoro, Agrokor će u špicu sezone ući potpuno očišćen od kratkoročnih zaduženja, ali i prvi put od osnivanja, s partnerom u vlasništvu.”
Konzum pripojio Drvni kombinat Stolariju
business.hr
redakcija@business.hr
(objavljeno 23.6.06 15:47)
Konzum je pripojio Drvni kombinat Stolariju iz Splita.
Zagrebački trgovački lanac, koji inače posluje u sklopu Agrokora Ivice Todorića, stopostotni je vlasnik Drvnog kombinata Stolarije.
Veliki intervju sa Todorićem u režiji D. Butkovića u Jutarnjem.
http://www.jutarnji.hr/magazin/clanak/art-2006,7,29,todoric_intervju,37606.jl
Dosao u pravo vrijeme…
Iz koncerna nemam jedino Konzum :)[smiley6]
Tržišna kapitalizacija Agrokorovih dionica ove godine porasla čak 173 posto
Koncern Agrokor je u prvom polugodištu 2006. godine ostvario rast prodaje od 21,1 posto na 6,6 milijardi kuna. U istom razdoblju operativni troškovi rasli su 20,5 posto te je ostvarena operativna dobit od 275 milijuna kuna, 37,7 posto viša od prošlogodišnje. Ostvarena je EBITDA marža od 6,82 posto (+5,25 posto) te EBIT marža od 4,15 posto (+13,7 posto). Zbog rasta troškova kamata za čak 66 milijuna kuna smanjena je dobit prije poreza (za 42 milijuna kuna) na razinu od 132,5 milijuna kuna, što predstavlja pad u odnosu na isto razdoblje prošle godine od 24,2 posto. Konzum, Jamnica, Ledo, Zvijezda i Belje u istom su razdoblju ostvarili rast prodaje od 10,5 posto na razinu od 5,3 milijarde kuna. Konzum je ostvario 76 posto ukupne prodaje ovih pet poduzeća, članova Agrokorova koncerna.
Belje predvodnik
Najveći rast prodaje zabilježilo je Belje (+39,5 posto) te Ledo (+15,6 posto). EBITDA ovih poduzeća rasla je 33,4 posto na razinu od 322 milijuna kuna. Najveći rast EBITDA razine zabilježio je Konzum (+58,6 posto) te Belje (+50 posto). Konzum je ostvario EBITDA maržu od 3,56 posto te zabilježio najveći rast unutar grupe promatranih poduzeća (+44 posto). Konzum je ostvario 45 posto ukupne EBITDA razine promatranih poduzeća. Neto dobit promatranih poduzeća narasla je 60 posto na 188,6 milijuna kuna. Najveći rast neto dobiti (+153 posto) i neto marže (+138 posto) ostvarilo je Belje. Najveću kontribuciju neto dobiti promatranih poduzeća ostvaruje Konzum (46 posto ukupne neto dobiti) te Ledo (28 posto). Tržišna kapitalizacija ovih pet poduzeća iznosi 9,8 milijardi kuna. U odnosu na kraj 2005. godine ukupna tržišna kapitalizacija Konzuma, Jamnice, Leda, Zvijezde i Belja rasla je 173 posto pri čemu je najveći rast tržišne kapitalizacije zabilježio Konzum (+236 posto), na razinu od 5,3 milijarde kuna te Belje (190 posto) na razinu od 1,5 milijardi kuna. Znatan rast tržišne kapitalizacije od čak 150 posto zabilježila je i Jamnica. Anualiziramo li polugodišnju prodaju, ostvaren je prosječni P/S odnos od 0,9 pri čemu najviši odnos tržišne cijene i prodaje bilježi Belje (P/S od 3,5). U odnosu na domaću usporednu grupu poduzeća iz Koncerna Agrokor redom su više vrjednovana od medijana svog sektora. S obzirom na to da su poduzeća iz grupe Agrokor redom ili uglavnom tržišni lideri u svojim segmentima, njihova uloga benchmarka u operativnom i u tržišnom vrjednovanju je prirodna. Među izdavateljima registriranim za “Trgovinu na malo”, Konzum ostvaruje 73 posto prodaje tako da Konzum može svoju usporednu skupinu tražiti samo izvan granica Hrvatske, a za hrvatske trgovce na malo, barem što se tržišnog vrjednovanja tiče, on predstavlja benchmark. Jamnica, Ledo i Zvijezda te Belje redom su predstavnici industrije proizvodnje hrane i pića. Granice između poljoprivrede i industrije hrane i pića vrlo su tanke. Treba li Belje smatrati predstavnikom poljoprivredne djelatnosti ili industrije hrane i pića, stvar je individualne procjene. Budući da dionička tržišta po definiciji pokušavaju anticipirati budućnost, a Belje ulaže sve više u brend i razvoj novih proizvoda višeg stupnja obrade, mogli bismo reći da je Belje negdje između, a u budućnosti ćemo ga vrlo vjerojatno uspoređivati s današnjim “industrijalcima”.
Dublja analiza
Izuzev Belja, tercet zvan Jamnica, Ledo i Zvijezda danas ostvaruju 16 posto ukupne prodaje 30-ak izdavatelja iz ove djelatnosti. Time je njihova uloga znatna. Gledajući s operativne strane, Agrokorove dionice i njihove marže uglavnom su više od operativnih marži koje ostvaruje tržište, tj. djelatnosti, čime je i više vrjednovanje od medijana tržišta opravdano.
Prošloga tjedna u aranžmanu nizozemske ABN Amro banke u Londonu s velikim je uspjehom završilo službeno izdanje Agrokorovih obveznica na međunarodnom tržištu u iznosu od 150 milijuna eura.
Zanimanje svjetskih investitora deseterostruko je premašilo iznos izdanja, potražnja je bila tako velika da je upis prijevremeno zaustavljen kad je iznos prešao 1,4 milijarde eura. Takva je potražnja – bez presedana za Agrokor, a i hrvatske državne obveznice, koje su uvijek sigurnije od korporativnih – otkrila Agrokor kao jedinu tvrtku u regiji koja za tako velike financijaše radi opsežan i ozbiljan posao.
Kupci obveznica veliki su investicijski fondovi iz Velike Britanije, Švicarske, Njemačke, Austrije, azijskih i istočnoeuropskih zemalja te Hrvatske.
Kamatna stopa na petogodišnje obveznice iznosi sedam posto, što je i dalje visoka cijena novca, no Agrokor plaća danak što svom kreditnom rejtingu, što regiji iz koje dolazi. Iz upućenih se izvora doznaje da usporedive kompanije s istim kreditnim rejtingom imaju i veću kamatu od Agrokorove. Što je Agrokoru otvorilo vrata svjetskih banka i fondova?
Put do izdašne mogućnosti zaduživanja bio je dug i težak. Akrokor se na međunarodnom tržištu pojavio prije sedam godina, i redovito na burzu u Luxembourg šalje svoja financijska izvješća, počevši od tromjesečnih do godišnjih. Prva serija obveznica bila je s kamatom od oko 12 posto. Zahvaljujući dugom stažu na međunarodnom tržištu, stranim je financijašima Agrokor poznata tvrtka te znaju što od njega mogu očekivati.
Dodatni je impuls vjerovnicima dala i Europska banka za obnovu i razvoj koja je u posljednjih šest-sedam godina mijenjala svoj stav prema Agrokorovoj strategiji. Europski su bankari s nepovjerenjem gledali na Todorićeve planove širenja u regiju i ocijenili ih rizičnim. No ove se godine, u lipnju, dogodio velik obrat: EBRD ulazi u equity Agrokora upravo zbog regionalne dimenzije koju je ta tvrtka već snažno zaokružila. Oko 150 milijuna eura novac je kojim Agrokor refinancira svoje kratkoročne zajmove.
Izvor: večernji list
Netočno, dug je bio na dan 31.12.2005. 8,2 milijarde kn http://www.agrokor.hr/143.aspx i samo je pitanje dokle će ovako. Zanimljivo će biti vidjeti dug na datum 31.12.2006
Moj post od prije mjesec dana na temi Mladina. Ako netko ima volju neka ponovno izračuna koeficijente. Neki su se malo izmjenili u međuvremenu.
Todorić & Co. – Usporedba P/BV
LEDO – 3,2
BLJE – 1,6
JMNC – 3,2
ZVZD – 1,3
KNZM – 11,4
MLDN – 0,6
Moj post od prije mjesec dana na temi Mladina. Ako netko ima volju neka ponovno izračuna koeficijente. Neki su se malo izmjenili u međuvremenu.
Todorić & Co. – Usporedba P/BV
LEDO – 3,2
BLJE – 1,6
JMNC – 3,2
ZVZD – 1,3
KNZM – 11,4
MLDN – 0,6
Osobno najperspektivnijom vidim JMNC. To bih volio imati 30 godina. Voda je sigurno budućnost.
I mislim da bi trebalo većinu ovih dionica učiniti pristupačnijima, tj. podijeliti ih na 10. Ima to svojih mana, ali i prednosti. Bilo bi više trgovine i bila bi pristupačnija malim dioničarima. Pa vani brojne velike firme imaju vrijednost dionice 20-30 dolara.
Moj post od prije mjesec dana na temi Mladina. Ako netko ima volju neka ponovno izračuna koeficijente. Neki su se malo izmjenili u međuvremenu.
Todorić & Co. – Usporedba P/BV
LEDO – 3,2
BLJE – 1,6
JMNC – 3,2
ZVZD – 1,3
KNZM – 11,4
MLDN – 0,6
Ima li tko izračunate nova stanja P/B po Todinim
firmama?
Hvala!