Buldožerist Škegro odazvao se, ili se sam pozvao, na poziv uplašenog Plenkovića kako riještiti nastalu financijsku krizu koju je iz vlastocentričnih pobuda pokrenula rušiteljska stranka Most rušeći najmoćniji gospodarski sustav U Hrvatskoj, nakon što su politički destabilizirali državu dva puta, sada su to odlučili i ekonomski, koliko god isti sustav nesavršen, manjkav i potreban restrukturiranja bio. Škegro mu je tako ponudio usluge nestručnog, nesposobnog, a sada vidimo i nesavjesnog, pa i nečasnog Ramljaka, svog štićenika kojeg je onda ovaj ovlastio biti povjerenikom jednog osjetljivog, ali i ne tako zahtjevnog zadatka, jer to sada vidimo po prijedlozima neovisnih ekonomskih stručnjaka čiji prijedlozi rješavanja krize idu u jednom drugom smjeru, smjeru konstruktivnog i pravednijeg rješenja, koje je u skladu i sa zakonom, dakle, povjerenika kojemu je povjerio pronaći najbolje rješenje restrukturiranja sustava Agrokor po hrvatsko gospodarstvo, i uključene strane, makar to povjerenje očito ne zaslužuje, a čini se i sve manje isti taj koji ga je povjerenikom postavio, a obnaša dužnost predsjednika hrvatske vlade. Kako je moguće da jedan predsjednik vlade koji je po struci pravnik može podržati ovakvu bespravnu rabotu koja bi svojim predviđenim smjerom i ishodom ugrozila ionako poljuljan pravni poredak, ili pravnu sigurnost u Republici Hrvatskoj? Agrokor se mogao dovoditi u pitanje i prijašnjih godina. Svaka se tvrtka koja je u nekoj labilnoj ravnoteži dugovanja i vlastitog kapitala može dovoditi u pitanje, medijskim napisima, izjavama političara ili drugih utjecajnih čimbenika, a što se je u stvari i dogodilo u slučaju Agrokor. Agrokor je poslovao slično i prije deset godina, možda njegova zaduženost i nije bila puno različita od današnje, u postotku, ali su diletanti Mosta pokrenuli lavinu, iako da se istinski htio promijeniti način poslovanja Agrokora koji nije plaćao dobavljačima na vrijeme, koji se oslanjao na državu, koji je kao prevladavajuće društvo sililo na nelogično i protuzakonito činjenje ovisnih društava, koji je dakle zbog svoje veličine, a svog ponašanja, remetio zdravi razvoj gospodarastva u Hrvatskoj, iako njemu na svoj način i značajno doprinosio, dakle da se htjelo uredno restrukturirati tvrtka i njezino poslovanje, odnosno prisiliti istu na poštivanje zakona i drugih sudionika u ekonomiji jedne zemlje, onda se sve to moglo, sve sam više uvjereniji i bez Lex Agrokora, i bez povjerenika i izvanredne uprave, već jednostavno prisilom, ako ne ide na lijepo, glavnog odgovornog Ivice Todorića da promijeni stil poslovanja ako ne želi da mu se ne oduzme tvrtka putem izvanredne uprave. Drugim riječima izvanrednom upravom je trebalo zaprijetiti, a ne ju uvesti. Sumnjam da se Todorića ni na lijepo, ni na grubo nije niti pokušalo promijeniti, već je jednostrano, uz prisilu potpisa, Todorić razvlašten, jer je tako rekao Škegro da je to najbolje, dočekavši spreman Mostovu destrukciju i Plenkovićevu nesposobnost i plašljivost. Dakle sve se više čini da Lex Agrokor nije ustavan, makar i nepisani lex Todorići koje je ovaj provodio dok je bio to što je bio i u prilici u kojoj je bio također nisu bili zakoniti. Dakle, Todorić koji sam nije poštovao zakon sada se žali da se Lex agrokorom također ne poštiva zakon i to ustavni zakon. I vrlo lako je to točno. Pokazat će vrijeme i presude sudova. Kao što je vrlo lako točno ili ispravno mišljenje da iako Todrić nije zakonito postupao, ne znači da ga je praktično nastupom izvanredne uprave trebalo razvlastiti, oduzeti mu tvrtku, jer se time prekršio zakon kojeg sada krši država, a ne neki tamo menađer i vlasnik nekog koncerna ma koliko on velik bio, a osim toga u takvom jednom nezakonitom procesu vrlo je izvjesno da će se napraviti još mnoge nezakonitosti, od kojih je jedna i namjera povjerenika da razvlasti i manjinske dioničare, preda domaće blago u ruke stranaca za bitno umanjenu vrijednost, gurne državu u bespravnost i bespravlje u kojem će se pravda konačno dijeliti selektivno..

….(nastavak) prema snazi i moći onog koji je u postupak dodjeljivanja ili oduzimanja prava uključen, ali međutim to više i nije pravda. Budući se neke kolege ovdje hvale da su dobro predvidjeli razvoj slučaja Agrokor, dopustite da se i ja pohvalim što sam predvidio u prethodne dvije nedavne objave mogućnost da o slučaju Agrokor počmu govoriti sve više i neovisni stručnjaci, da im mediji daju prostor, i da se uz djelovanje Todorića i Udruge, makar se ovi potonji distanciraju od prvog, sve više razvija svijest u stručnoj i široj javnosti o potrebi i nužnosti drugog i drugačijeg rješenja kojeg nudi takozvani Povjerenik Vlade u slučaju Agrokor i da jednostavno sve to više mijenja odnose i povećava izglede u skroz drukčiji ishod od onog kakvog je planirao Ramljak s Miki Mouse Knightheadom. E sad se vratimo Lex Agrokoru. Iako sve ozbiljnije uzimam u obzir stav da je Lex Agrokor nezakonit i protuustavan, a što tvrdi prije svih razbuđeni Todorić, iako Udruga to ne smatra, što je jedan vid manevra i stava kojim se žele distancirati od glavnog “negativca” Todorića, da bi postali partneri vladi u nagodbi, makar može ispasti da Todorić bude u pravu, i makar i Udruga i Todorić imaju nešto zajedničko, a to je da su protiv Ramljaka, uzmimo sada i pretpostavimo da je Lex Agrokor legalan, makar će o tome po svemu sudeći krajnju riječ imati sudska instanca i to van Hrvatske, i bez obzira što bi možda malim dioničarima i takav ishod odgovarao i što se takav ishod može i dogoditi jer smo dio Europske unije i njezine legislative, rušenje dakle Lex Agrokora, uzmimo dakle da je on legalan te se upitajmo što nam je činiti i kakve su naše pozicije u tom slučaju. Ovdje je pod ovom temom to pokušano biti odgoverno te su ugledne kolege dale svoja dobra i potkrepljena mišljenja, a drugi su, opet to osporavali smatrajući da su dionice ovisnih društava bezvrijedne. Kao prvo postavljam pitanje ovima koji kažu da su se njihova predviđanja ostvarila i da je Agrokor završena priča, da mi kažu jel u Hrvatskoj dosada, od osamostaljenja, bio iti jedan slučaj zrcaljena stare tvrtke konzorcija u novu tvrtku konzorcija zajedno sa svim ovisnim ili povezanim društvima? Ako jest neka mi pokažu primjer. Meni se čini da nije. E sad kako ista gospoda tako sigurno zaključuju koji će ishod biti u ovom dosada jedinstvenom slučaju? Na osnovu izjava Ramljaka? Koji je nesmjenjiv. I koji je potpisao nemoguće roll-up kredite, potpisujući i ugovornu obvezu da se jamstva ne smiju pobijati, odnosno proglašavati ništetnim!? Dobro, ali to je jedna strana priče. To je pretpostavka da će proći što je nezakonito, da će nezakonito biti proglašeno zakonitim, i da će se iz pozicije čiste moći i vlasti provesti odluke koje će nekog možda oštetiti, ali će na kraju, misle isti ti provoditelji koje podržava vlada, spasiti sve što je zdravo unutar koncerna, i tako dugoročno stabilizirati hrvatsku proizvodnju, likvidnost, sačuvati radna mjesta i štogod. Ali problem takvog pristupa je principijalan. Ako vi nezakonito provedete neke fiks ideje, onda iako ste polučili uspjeh, odnosno cilj kojeg ste naumili postići, makar je on, a to je vidljivo sada ne samo stručnoj javnosti, takav da bi stranci preuzeli hrvatske vrijednosti na povlašten način, u neravnopravnom odnosu s drugim dionicima, i to domaćim, vrijednost čiji bi veći ili znatan dio na kraju u vidu kapitala i iznijeli iz zemlje, dakle, iako je sve to vidljivo, konačno, ako bi ta Nagodba nasilno prošla onda bi bio učinjen PRESEDAN. A presedani u pravnoj struci su poznata stvar. Ovaj bi presedan bio negativan jer bi bio model za svako buduće besvlašće koje bi se događalo ne samo na tržištu kapitala, nego i u drugim imovinsko pravnim sporovima u Republici Hrvatskoj, što bi jednostavno Hrvatsku vratilo unazad desetljećima. Takav bi presedan bio toliko presedan da on jednostavno ne bi mogao opstati. Dakle vi možete imati mišljenje o tome da će se sve odviti kako vi kažete, ali to ne činite ni na osnovu znanja, ni na osnovu poznavanja…

…(nastavak) nekog sličnog slučaja nekog posrnulog koncerna u Hrvatskoj koji se na način prijedloga Nagodbe restrukturirao, ozrcalio u novi koncern i rasterećen dugova nastavio s poslovanjem, a da su mu pri tom ovisna društva bila solventna i prije zrcaljenja. Dakle treba naglasiti da je Agrokor jedno, a dioničari drugo, jer ti dioničari nisu dioničari Agrokora nego tvrtki kojih je dioničar i Agrokor. I to su više puta pojasnili kolege ovdje na ovoj temi. Drugo, ako odnos ovisnog i vladajućeg društva u koncernu i nije u potpunoj analogiji kao kod suvlasništva fizičkih osoba nad nekom recimo nekretninom te pravima i obvezama koje iz tog suvlasništva proizlaze, to jest budući se radi o pravnoj osobi i to trgovačkom društvu, ako su odluke koje donosi vladajuće društvo obvezujuće prema pravilu većine i za manjinske dioničare koje se moglo, a i nije moralo pitati slažu li se s ovom ili s onom odlukom vladajućeg društva koje to društvo donosi u ime ovisnog, i ako te odluke imaju loše ili dobre posljedice koje ovisna društva imaju prihvatiti dijeleći dobro i zlo sa svojim vladajućim društvom, to ne znači da odluke tog vladajućeg društva, kroz prevladavajući utjecaj u ovisnim društvima, makar ih donosio samostalno, ne moraju biti ZAKONITE. One, odluke naime, MORAJU BITI ZAKONITE! A nije zakonito potpisivati jamstva, iako to potpisivanje vrši odgovorna osoba iz ovisnog društva, koje premašuje propisani iznos koji se određuje u odnosu na dobit i/temeljni kapital društva koje jamstva izdaje. I treće, jamstva moraju imati svoju protučinidbu. Da jamstva imaju svoju protučinidbu, onda bi ovisna društva morala ući u Nagodbu i udioništvo u Agrokorovoj imovini, koja nije nula kuna, koja je 20 milijardi kuna prema nepouzdanom Ramljaku, a zapravo zasigurno veća, i na ručun koje imovine bi se i ovisna društva mogla namiriti u određenim iznosu, a time i njihovi suvlasnici, a to smo i mi manjinski dioničari. Prema tome Ramljak je jedan veliki diletant, ako nije više od toga.

Na kraju, rekao bi da Udruga radi dobar posao. Da ima jednog bistroumnog Miroslava Jeličića, kao i Mića Jurjevića koji su u svojim intervjuima jasno prikazali stvari i čak dali modele rješenja koji uzimaju u obzir sve dionike procesa i njihove zakonite interese. Očigledno je da žele riještit stvari dogovorom. Očito je da će ako vlada ostavi Ramljaka ili ako Ramljak nastavi diletantizam, poltronstvo strancima i nezakonitost, da će tužbe pljuštati, a možda se Nagodba neće uspjeti niti potpisati. A to koliko kapitala ima za namirenje svih, to je još mutna voda, iako neki komentatori ovdje znaju da nema dovoljno novaca, makar to ne znaju ni revizorske kuće koje su reviziju vršile jer se o tome na kraju nisu htjele izjasniti budući smatraju da nisu bile u mogućnosti doći u posjed svih dokumenata ili utvrditi valjanost onih koje su imali na raspolaganju. Bitno je da manjinski dioničari uđu u proces, na zakonit način, pa će se za njih naći mjesta. Njih se ne želi u procesu upravo zbog toga jer kad bi bili u procesu restrukturiranja oni bi zasigurno dobili svoj dio kolača. Pa nije ovo obični stečaj, koliko se god to nekima ovdje čini. To je nešto što ni oni nisu nikad vidjeli, ali nas mudro poučavaju da znaju što je to. I zadnje, kriza Agrokora može se riješiti i domaćim kapitalom, samo kad ne bi imali već pomalo ograničenih vidika, i na medijske spinove povodljivog premijera Plenkovića koji izgovara mantru o tome kako građani neće ni lipu utrošiti na Agrokor, a zapravo ni sam ne znajući što to znači.

Kolega,molim kratko odgovor ;kupiti ili prodati BLJE.
šta’?

“Rege”
Valjda ste mislili,da li kupiti Todex.U ovisnosti od vaše strategije ulaganja.Ako ste skloni riziku kupiti
ali ne više od 5% portfelja.Da li kupiti JMNC,BELJE,LEDO,VPIK,ZVZD,TISK,ZTNJ i u kojem omjeru treba dobro promisliti,jer pošto očekujem da će gosp.Ramljak biti dosljedan i svim sadašnjim vlasnicima
Agrokora i ovisnim društvima u nagodbi svakome dodijeliti nula kn po dionici.Kada to bude crno na bijelo,ako nagodba prođe na sudu jasno je da će sve dionice kliziti na niže,a da će prodavati oni koji
su ušli po ovim zadnjim cijenama,dok će nestretnici koji su ulazili po deset do dvadeset puta većim cijenama nerado prodavati.
U velikom padu kupovati,u velikom rastu prodavati,trejdati do delistinga.Na prodaju stavljati samo količinu Todexa za dnevnu provištu.Nikada ne znaš što slijedi,atomski udar po kupnji ili prodaji.
Za mene je Todex pozicija visokog rizika,očekujem ništa,ma ne baš ništa ali skoro toliko ili
dobit od deset do dvadeset puta ali tek nakon dugotrajnog tužakanja.
Pitanje:Da li sud ima dovoljne kapacitete da u nekom razumnom roku riješi tužbe za naknadu štete
onih koji su oštećeni.
Uostalom smatram da jamstva treba poništiti a vinovnike tužiti sa namjerom da im se omogući guljenje krompira i oduzme privatna imovina.

Rege, najkraći odgovor: zadržati! Ali ako ste namjeravali kupiti Belje, e onda ne znam kad će bit povoljnija kupnja tog baranjskog bisera, kada veća prigoda, sada ili ovih dana, uzeti kakvih 4-5 tisuća dionica. No onaj tko se odluči na kupnju mora biti spreman i na strpljenje i na borbu za svoja prava i na duži vremenski rok s jasnim uvjerenjem da će se ulaganje na kraju isplatiti jer se ne bori sam, jer je zakon na njegovoj strani kao i dobro organizirana i stručna Udruga. Osobno sam se istrošio na dionicama perjanica iz sustava Agrokora među kojima je i Belje, prema tome sam i nemam mogućnosti daljnjeg ulaganja. Moje objave idu zatim da ohrabre one koje su u tzv. poziciji da tamo i ostanu ili da im barem kažu da ukoliko ostaju da to nije iracionalno i promašeno kako neki forumaši i kolege ovdje uporno objavljuju.

I još htjedoh ovo vam naznačiti što sam uočio, a tiče se našeg predsjednika vlade Plenkovića. Dakle, osim mantre o tome kako građani neće na krizu Agrokora dati ni lipe, što je čista demagogija, jer će sigurno dati kunu, a ne samo lipu, kroz odjeke krize Agrokor koja će se odraziti negativno na državni proračun na ovaj ili onaj način, pogotovo kroz i putem Ramljakovih “rješenja”, izriče se i druga mantra koju isti ponavlja a to je da je spriječena velika šteta po hrvatsko gospodarstvo i/ili državni proračuni. Te dvije mantre predsjednik vlade ponavlja i u okvirima njih ostaje i ostat će ukoliko ne bude htio čuti sve glasnije i brojnije kritke rada izvanredne uprave, kao i jednako brojne konkretne prijedloge o tome kako riješiti ovu krizu, prijedloge da se ova izazvana kriza riješi na normalan način, znanjem i poštivanjem zakona, a ne histerijom, izdajom, kukavičlukom, nezakonitostima… Htio sam reći da kada bi ovisili samo o odlukama vlade i njihovoj dobroj volji da bi naši izgledi bili mali. Međutim još uvijek postoji trodioba vlasti u ovoj državi, pa i u EU koje smo članica. Ramljak je naizgled zadovoljio ta dva zahtjeva Plenkovića, a to je da građani neće platiti ni lipe i da je spriječen udar na stabilnost hrvatskog gospodarstva, a time i države, i utoliko je Plenković zadovoljan te će podržavati Ramljaka dok se te dvije mantre ispunjavaju, naizgled. Izvana naime i prividno. Jer cijena koja će se platiti takvim nakaradnim postupanjem i rješenjima Ramljaka, a koja bi došla s vremenom na naplatu, bit će upravo ne ispunjenje oba ta zahtjeva koja je Plenković postavio pred Povjerenika. Ramljakovim rješenjima građani bi to platili itekako, a da ne bi dobili ništa zauzvrat, a država bi pak bila destabilizirana urušavanjem njezinog pravosuđa. Plenković je mogao novcem mirovinskih fondova, koji bi iznosili nekoliko postotaka kapitala fonda riješiti krizu, ali jer je utuvio demagoško-populističku mantru da “neće dati ni lipe od građana” onda je on sam sebe u tome onemogućio, te je pokazao da se ne nosi dobro s pritiscima, populističkim, medijskim i opozicijskim, a što nikako nije dobro za jednog predsjednika jedne vlade jedne države. Mirovisnki fondovi bi zaradili, ne bi izgubili ni prethodno uložene novce, a restrukturiranje bi se provelo u miru, konzultiranjem hrvatske pameti, s najboljim rješenjima za sve sudionike procesa, a ne pod ucjenama stranog fonda čije ucjene ništa ne donose dobrog za ostale, osim za njih, a ljude slabog karaktera lome kao šibicu. Dakle Plenković je imao povijesnu šansu riješiti Agrokor na korist dobavljača, dioničara, hrvatske države, mirovinskih fondova koji su isto dioničari, proizvođača, ovisnih društava, ma svih, pa i samog Agrokora i njegovog menanđmenta. Imao je priliku nametnuti nova pravila Agrokoru. Ali nažalost Plenković nije taj čovjek, Plenković je zadovoljan Ramljakom. I kad bi mi ovisili samo o njima dvojici, izgledi bi nam se spustili jako nisko, otprilike onoliko nisko koliko su nisko danas vrednovane naše dionice. Problem je što ni hrvatsko pravosuđe nije kakvo bi trebalo biti, jer pravosuđe koje oslobađa Horvatinčića nije pravosuđe, ali nadat je se da ipak korupcija u pravosuđu neće i u našem slučaju imati zadnju riječ, kako u Hrvatskoj, tako i u EU, kao i to da su rješenja Ramljaka jednostavno neodrživa i da će kao takva, neodrživa, biti prepoznata od stručne i šire javnosti. Pa evo jučer je Udruga prikazala usporedno rješenja izvanredne uprave Parlamata i Agrokora. Frapantno je koliko u našem slučaju ne odlučuje znanje nego puka i čista nestručnost, jer je stvar predana u ruke nestručnom Ramljaku koji svoje neznanje zajedno sa svojim suradnicima bezobrazno naplaćuje visokim plaćama. Gospodo, nije iracionalno uzdati se u zakon. Ako izgubimo izgubit ćemo samo jer će politička sila i moć onda imati zadnju riječ. Meni nije problem biti u pravu, ne samo moralno, nego i pred zakonom, i na sudu, pa izgubiti zbog čiste sile ili moći tog drugog. Jer mislim da ipak nisam gubitnik ni tada.

nevjerojatno je koliko se pojedinci trude uvjeriti nas da su jamstva ZAKONITA ne ulazeći u bit činjenica ali ne navodeći niti jedan slučaj bilo gdje u svijetu gdje je sud ovakav tip jamstava u stečajnom postupku prihvatio kao ZAKONIT.

U USA imamo nekoliko slučajeva gdje su se upstream jamstva proglasila ništavnim od strane suda, u Engleskoj također, ai isti slučaj je i u Švicarskoj, Njemačkoj, Italiji…………..a direktori koji su odobrili jamstva mogu biti predmetom opsežne građanske, regulatorne i kaznene odgovornosti.

testiranje ništavnosti u Europi je vrlo jednostavno…………………dovoljno je dokazati da potencijalna preuzeta obveza od strane podružnice nadmašuje imovinu na bilo koji način.

Meni osobno belje je odlicna prilika za trade kratkorocno na 2,00. Ako bude i nize,premija.naglasavam,kratkorocno