Uzeti za plaću 900 kkn za ovo razdoblje bez ikakve odgovornosti kao što je gore navedeno je svakako najbolji posao! E moj Plenki s kim ti tikve sadiš…
Nije li za sutra najavljen istup gospodina Ramljaka, u svezi postizanja nagodbe ?
Ili sam ja nešto pobrkala ?
Valjda neće točno u podne,nego najranije popodne.
Blokada trgovanja nam je nepotrebna,ako se javno istupi poslije rada ZSE.
Što očekujem u prijedlogu nagodbi.S obzirom na izjavu gosp.Ramljaka da ćemo mi mali dioničari dobiti
ništa, bilo bi iluzorno očekivati da će se nešto mjenjati.On mora biti dosljedan,druge nema.Ali kako se radi samo o prijedlogu jasno je da tek tada počimaju prve predratne čarke,koje će rezultirati pravim ratom ako mi oštećeni ,a ima nas barem 1,5 mil u Hrvatskoj ,i dalje budemo dobili ništa.Tek u trenutku
sklapanja nagodbe pred sudom počima pravi rat.Svi u ratu stradaju,pa čak i pobjednici i mudri ga izbjegavaju.
Uostalom smatram da jamstva treba poništiti a vinovnike njihovog sklapanja tužiti s ciljem, da im se omogući guljenje krompira i oduzme privatna imovina.
Tesko da ce promjene dovest do boljeg odnosa ali valja se nadat ( a znamo kako jos zovu nadu )
“S druge strane, i aktualnom Upravnom vijeću Hanfe 26. siječnja istječe šestogodišnji mandat, a Jutarnji je već pisao da Vlada više ne želi na čelnom mjestu Petera-Pierra Mateka jer smatraju da nisu ništa napravili u slučaju Agrokor. Dakle, do 26. siječnja trebalo bi, doznajemo, biti izabrano novo peteročlano Upravno vijeće Hanfe s obzirom na to da tada istječe mandat sadašnjem Vijeću u kojem su uz Mateka još Branka Bjedov Kostelac, Silvana Božić, Gordana Letica i Mario Radaković. Upućeni kažu da se s imenovanjima u Hanfi ne bi smjelo odugovlačiti jer je riječ o instituciji koja takva odgađanja ne trpi. Naime, budući da Hanfa provodi nadzor nad poslovanjem burzi, investicijskih društava i izdavatelja vrijednosnih papira, brokera, nad Središnjim klirinškim depozitarnim društvom (SKDD) i slično, jasno je zašto bi bilo problematično da se na vrijeme ne imenuje novo Upravno vijeće. Članovi tog Vijeća biraju se na šest godina, a s obzirom na to da je Hanfa regulatorno i nadzorno tijelo, članove na prijedlog Vlade imenuje i razrješava Sabor.
Bitka za upravno vijeće
Prema informacijama iz krugova bliskih Vladi, u novo Upravno vijeće moglo bi ući, odnosno ostati dvoje dosadašnjih članova – Matekov zamjenik Mario Radaković i Silvana Božić. Prošle godine, kažu upućeni, među članovima Upravnog vijeća došlo je do raskola zbog slučaja Agrokor, te su se na jednoj strani našli Radaković, Božić i Kostelac, dok su na drugoj bili Matek i Letica, a taj raskol, navodno, nikada nije prevladan.
Velike šanse da uđu u Upravno vijeće Hanfe, kažu naši izvori, imaju i Morana Derenčinović Ruk, sadašnja voditeljica Direkcije za licenciranje i pravnu podršku u Sektoru za investicijske i mirovinske fondove, te Martina Sopta, docentica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Obje uživaju ugled u stručnim krugovima. Neki kažu da ih ne bi iznenadilo da Derenčinović Ruk postane i nova predsjednica Upravnog vijeća Hanfe. Kažu, naime, kako joj je prednost jer dolazi iz sustava s obzirom na to da u Hanfi radi već 7-8 godina, a navodno ima potporu i iz vrha Vlade. Doktorirala je na Pravnom fakultetu, a stručnjakinja je za investicijske fondove i tržište kapitala. Karijeru je, kažu upućeni, počela u SKDD-u, instituciji koju također očekuje niz promjena, posebno kad je riječ o usklađivanju s europskim regulativama. U kuloarima su se zadnjih mjeseci spominjala još neka imena koja bi mogla ući u Upravno vijeće Hanfe, ali se od nekih, doznajemo, odustalo u zadnji trenutak.”
Pozdrav
Nije li za sutra najavljen istup gospodina Ramljaka, u svezi postizanja nagodbe ?
Ili sam ja nešto pobrkala ?
https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=7&cad=rja&uact=8&ved=0ahUKEwjUsIbJnNLYAhVGYZoKHXrpBBAQtwIIRjAG&url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXnvvi5IAXLk&usg=AOvVaw1Bdp7MLzewuIRNct4l97H_
Evo ga, Njemacko pravo ne priznaje ovakva jamstva.
Investitori (ponovno) dovedeni u zabludu: Izvješće poslovodstva od 09. listopada 2017. vs Prijedlog restrukturiranja od 20. prosinca 2017.
Izvanredni povjerenik potpisuje izvješće poslovodstva 09. 10. 2017. u kojem, između ostalog, navodi:
„Na temelju prethodnih razgovora sa dionicima u procesu nagodbe i restrukturiranja, izvanredna uprava očekuje da će se tekući pregovori usredotočiti na restrukturiranje Grupe što može uključivati sve ili kombinaciju slijedećih mjera:
Produljenje dogovorenih rokova otplate duga
Pretvorba postojećeg duga u kapital i/ili dokapitalizacija
Monetizacija nekretnina/imovine koja nije nužna za operativno poslovanje Društva i Grupe,
Prodaja određenih društava Grupe strateškim ulagačima“
Nešto više od dva mjeseca kasnije, 20. 12 2017. objavljen je Prijedlog restrukturiranja – nacrt strukture nagodbe koji počiva na pristupu u kojem „Zrcalna ovisna društva koristit će tražbine za kupnju operativne imovine i obveza od insolventnih ovisnih društava (te odvojeno, dionica solventnih ovisnih društava i obnovljenih tražbina kojima vrijednost nije umanjena).“
Što se u dva mjeseca, između listopada i prosinca promijenilo? Ako se sa formiranjem zrcalnih društava i prijenosom imovine planiralo još u rujnu, zašto se ponovno manipuliralo informacijama? Ako je pak „sinula ideja“ o prijenosu imovine na zrcalna društva u međuvremenu, čime se objašnjava? Jesu li porasli apetiti na štetu manjinskih dioničara?
Bome, fin komad teksta i dobra je objašnjeno…
https://www.tportal.hr/media/file/5d8fbf273b0cf1c98af6910b8a3edea8
http://www.dionicari-agrokora.hr/uncategorized/svaka-uzvodna-ili-horizontalna-garancija-u-slucaju-javnih-dionickih-drustava-u-njemackoj-smatra-se-zabranjenim-povratom-uloga/
Evo ga, Njemacko pravo ne priznaje ovakva jamstva.
NJEMACKO.
Hrvatsko?
77. The legal regime of Lex Agrokor unduly and disproportionately restricts the shareholder ’s property rights. In addition, Lex Agrokor unduly and disproportionally restricts the creditor ’s property rights.
78.The effect of Lex Agrokor is not only to interfere with the holding company (Agrokor d.d.) but all related entities where the holding company has at least 25% of shareholding. However, this application is regardless of the status or financial condition of these related entities. The nominal relationship is sufficient to push them within the EP 41
79.By directly interfering with all the companies in the group, without any criteria as to financial condition, the EP forcefully imposes the business risk of the holding entity to all the related entities. In this way, Lex Agrokor unduly and disproportionately interferes with the ownership rights of these companies and interferes with their legitimate expectations that the company where they have invested
their capital can only be subject to the regular Croatian pre-liquidation (administration) or liquidation proceedings.
80. Furthermore, Lex Agrokor displaces the basic norm of the civil law in Croatia which is that the company is liable for its debts and guarantees this liability with all its assets; but not with the assets of other subsidiaries. The subsidiaries are liable to their own creditors; not to the creditors of the“systemically important company
https://www.ivicatodoric.hr/blog/novosti/podnesak-europskoj-komisiji
Pozdrav
Ovaj video zlata valja poslušati:
DOGMATICA – Gost: Mićo Jurjević (9.1.2018., Z1 TELEVIZIJA)
Posebno mi se sviđa rečenica, gdje Mićo Jurjević, predsjednik udruge malih dioničara utvrđuje, da ako su jamstva legalna, zašto je nekom trebalo napisati u roll up ugovoru da tvrtke kćeri nemaju pravo pobijanja jamstva.
Stvarno iznimno zanimljiva teza, ukoliko znaš da su ti jamstva legalna, takva rečenica ti ne treba. To možete čuti između 27 i 28 minute.
Zanimljiva je i druga stvar gdje se jasno objašnjava, da je suludo da Ramljak može očekivati da oštećene tvrtke kćeri neće od Agrokora tražiti odštetu za jamstva, i tom logikom također mali dioničari trebaju sjediti za pregovaračkim stolom, jer i oni imaju golema potraživanja.
Rečena je i jasna tvrdnja, da mali dioničari u nekim kompanijama nisu mali, već većinski dioničari, npr. Ledo.