Al gledaj, Adris bi trebao pristati na razvodnjavanje na imovini koja direktno ne zaradjuje i koja je defacto ‘per se’ bezvrijedna, a istodobno odustati od većinskog udjela na imovini koja zaradjuje i koja se prema tvojem tumačenju ne razvodnjava? I ima razlučna prava na toj imovini koja je osiguranje.

A zašto je uopće Adris dao pozajmicu Agrokoru, a osigurao se udjelom u Jamnici? Sto se nije osigurao udjelom u Agrokoru?

Ja tebe potpuno razumijem što govoriš.
U slučaju Adrisa je još problem lako rješiv – upišeš Adris kao vlasnika dionica Jamnice i gotovo.
Ali što ćeš napraviti tamo gdje vjerovnici imaju razlučno pravo na nekretnini? Ili stroju? Ili proizvodnoj traci?
Kako bi to rješio?
Ja ti kažem: NIKAKO.

Upravo za to postoji NAGODBA.

A misliš da bi ostali vjerovnici to mirno gledali da Adris preuzme najvredniju imovinu, a njima da daju sto? Razvodnjene udjele u koncernu u kojem nema vise imovine koja zaradjuje?

Nebi mirno gledali i upravo iz tog razloga aktiviranje razlučnih prava nije opcija.
A postoji vrlo elegantno rješenje, koje, doduše, nije baš sinonim za pravednost, ali je umjeće mogućeg.
A to je da svi vjerovnici dio duga otpišu, dio naplate iz budućeg poslovanja, a dio dobiju u dionicama Agrokora d. d.
To omogućuje višestruke pozitivne efekte:

1. Nitko ne može biti pretjerano nezadovoljan jer svi dobivaju istu vrstu imovne na ime svoga duga (ne postoje preferirani; jednaki i oni jednakiji)

2. Tvrtke kćeri ostaju praktićki neokrznute i mogu normalno nastaviti poslovati

3. Dionice Agrokora u budućnosti potencijalno postaju vrijedna imovina, ako tvtke kćeri dobro posluju. To postaje svima cilj, a ne da ih raskupusaju kroz naplatu jamstva i razlučnih prava. Ovo je jeko važno!

4. Agrokorove dionice mogu biti plasirane na ZSE kao nova dionica kojom se trguje (Počinje “borba” za prevlast na otvorenom tržištu. U tim okolnostima što misliš u kojem smjeru bi se kretala cijena tog vrijednosnog instrumenta?

5. Todorić se razvlašćuje

Ovo je, smatram, najbolje rješenje.

Treba pažljivo procitati članak 43. Lex Agrokora

Tu se stalno vodi rasprava oko toga gdje će se raditi, na kojoj razini zamjena potraživanja u vlasničku glavnicu? A ne komentira se da vjerovnici mogu raditi s imovinom sto se dogovore i da ove dvije opcije (na razini koncerna i razini ovisnih drustava) nisu jedine mogućnosti naplate vjerovnika. Vjerovnici se mogu nagoditi na razini Agrokora, a zadržati jamstva ovisnih društava i u nekoj kasnijoj fazi pretvoriti opet jamstva u kapital.

A Vis a Vis Adrisa, mislim da treba uzeti tu imovinu odnosno Jamnicu jer na nju ima pravo. Ona je zalog za dug. Samo, trebao bi nekako obeštetiti ostale vjerovnike Agrokora! Kako? Pa isplatom jamstava Jamnice u punom ili nekom diskontiranom iznosu. A sto bi ta isplata ustvari značila?

Potraživanje Adrisa prema Jamnici, a unošenjem tog potraživanja u kapital, opet bi se dogodilo sto? Razvodnjavanje kapitala.

A misliš da će Sberbank obeštećivati druge vjerovnike ako se naplate na imovini Agrokora izvan Hrvatske?

Ovo je dobar vic! 🙂

Pa ne znam hoće li se uspjeti naplatiti ako se postigne nagodba. A ako se naplate direktno iz imovine onda pretpostavljam neće moći sudjelovati u nagodbi.

Meni taj vic uopće nije smiješan. Razmišljanje da će svi nečega se odreći u nagodbi, a dioničari ovisnih društava neće mi je popriličan non sense. Isto tako držim da je gotovo nemoguce izbaciti Todorica iz vlasničke strukture, a zadržati ostale dioničare i ne razvodniti ih. Pogotovo to mislim nakon sto su uprave ovisnih društava javnost i burzu obavijestile o dospjecu solidarnih jamstava.

Opet mješamo kruške i jabuke. Todorića se razvlašćuje iz Agrokora, a ne iz tvrtki kćeri. Uz to, kakve veze imaju manjinski dioničari sa večinskim? Agrokor je vlasnik 55%Leda. Što je briga manjinske dioničare u čijem cu vlasništvu te dionice: kod Todorića osobno, kod Agrokora ili razdjeljene među vjerovnicima? Agrokor tu ionako upravlja samo sa udjelim kojeg ima u pojedinoj tvrtki.

48%

Agrokor je do sada upravljao samo sa udjelima koje ima u pojedinim tvrtkama,ali tvrtke-kceri su dale vjerovnicima Agrokora jamstva da ako on ne vrati dug,da ce one vratiti i to su jamcile cijelom svojom imovinom,a ne udjelom koji ima Agrokor.
Sada su te obveze i jamstva DOSPJELI i dug ce se vratiti dijelom pretvaranjem duga u kapital
tvrki-kceri,jamaca.Sve drugo “science fiction ” razmisljanje.
Moze se prethodno,kako je najavljeno,razvlastiti “Gazda” u Agrokoru i na njegovo mjesto ce doci vjerovnici,ali to moze biti samo medu faza ,nakon koje opet dolaze dokapitalizacije tvrtki-kceri,jer bi bilo suludo da se vjerovnici zadovolje samo udjelima u bezvrijednom Agrokoru ,a ne preuzmo veliki dio vlasnistva u tvrtkama-kcerima po danim jamstvima.
Tako banke jednostavno ne posluju.One nisu humanitarne ustanove.
BELJE je tu u posebno teskom polozaju,jer vec sada Agrokor ima ogromno vecinsko vlasnitvo pa ce skupstine biti samo puka formalnost.
U firmama gdje AGROKOR ima manji postotak vlasnistva bi teoretski moglo biti “nekih otpora” na skupstini.