Jedan od NAJVEĆIH problema kako to ja vidim je OPĆA KRIVA PERCEPCIJA koja se plasira u javnosti.
To je za mene odličan znak da oni koji sada odlučuju nemaju RJEŠENJE.
Zašto se od Rusa stvara PROBLEM kada mogu biti RIJEŠENJE?

Ima li Sberbank jamstva na dionice Leda, Jamnice itd? Ako ima, ta se jamstva ne mogu skinuti bez njihove dozvole, a samim tim se ne mogu ni prodati.

To naprosto nije istina. Pretpostavljam da će o jamstvima odlučivati vjerovnici. Prema članku 43. o izvanrednoj upravi i sistemski važnim tvrtkama u stavku 14 stoji:

14) Nagodba se smatra prihvaćenom ako je za nju glasovala većina svih vjerovnika i ako je u svakoj skupini zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za nagodbu veći od zbroja tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv prihvaćanja nagodbe. Iznimno, smatrat će se da su vjerovnici prihvatili nagodbu ako ukupni zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za nagodbu iznosi najmanje dvije trećine od ukupnih tražbina.

Dakle, pitanje je koji je udio tražbina Sberbanke u skupini neosiguranih vjerovnika i koji je udio u skupini svih vjerovnika. Tek temeljem tih podataka i podataka o tome kako glasaju vjerovnici u skupini neosiguranih vjerovnika (u kojem omjeru za, a u kojem protiv) moglo bi se donositi sud o mogućoj blokadi jednog vjerovnika u ovom slučaju SBERBANK-a

A u stavku (5) istog članka istog zakona stoji:

Nagodbom se, među ostalim, može:
– prenijeti dio ili sva imovina dužnika na jednu ili više već postojećih osoba ili osoba koje će tek biti osnovane, uz isključenje primjene općeg pravila o pristupanju dugu u slučaju preuzimanja neke imovinske cjeline iz zakona kojim se uređuju obvezni odnosi i o dužnosti davanja izjave o nepostojanju dugovanja iz zakona kojim se uređuje postupak u sudskom registru
– ostaviti dužniku sva imovina ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja dužnika
– dužnika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili više osoba
– prodati sva imovina ili dio imovine dužnika, raspodijeliti sva imovina ili dio imovine dužnika između vjerovnika
– smanjiti ili odgoditi isplata obveza dužnika
– obveze dužnika pretvoriti u kredit ili zajam odnosno temeljni kapital dužnika ili nekih od njegovih ovisnih društava odnosno u kapital novoosnovanih društava
– preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obveza dužnika
– urediti odgovornost dužnika nakon nagodbe.

Takve stvari mogu proći u hrvatskoj prćiji, ali ne i izvan nje. U tom slučaju, platit će građani milijardu-dvije evra, nije da im se ne može uzeti.

Zašto bi gradjani platili bilo sto?

Dakle vjerovnici odlučuju o tome kako će se naplatiti. Nagodbom oni postaju vlasnici, a postojećim vlasnicima se udjel smanjuje. Država niti u jednom trenutku nije vlasnik koncerna ili dijelova koncerna.

Meni zaista nije jasno sto si ti toliko kivan na državu i zakon. Pa zato i postoji institucija države da zaštiti svoje interese, a ne podliježe interesima drugih država. Doduše, vjerojatno ovdje postoje i neki osobni interesi no ovo je po prvi puta da se država koristi prerogativima vlasti i da kanalizira jedan proces koji je mogao postati kaos u odredjenom smjeru. Ja pritom ne ulazim u to da li je ovdje kriv Todorić, država ili netko treći za prethodni slijed dogadjanja iako smatram da je koncern Ivice Todorica bio bankrotirao i da nije bilo mnogo opcija za rješavanje situacije, a pogotovo ne u razumnom roku.

Kada se za posljednje financijske krize američka automobilska industrija suočila sa stečajem, odjednom su američki istražitelji pronašli gomilu grešaka na brojnim sustavima proizvođača uglavnom iz Japana, ponajviše Toyota i Honde. Toyota je u to doba bila najveći svjetski proizvođač i ostvarivala rast. Kada je Volkswagen zasjeo na to mjesto počeli su problemi oko nedozovoljenih razina COx i NOx plinova odnosno prepravaka na software-u tih automobila. Ja zaista ne znam u kojoj mjeri se to radilo, al je zaista čudno da to uvijek otkriju Amerikanci i da su oni uvijek cisti i ne rade takve stvari. Dakle, država ili njezina administracija ce igrati i mora igrati podmuklo pa i varati (doduše ne bi smjela gradjane) da zaštiti interes tih gradjana (problem je kad se mjerama štite partikularni interesi manjine, povlaštene manjine; no to je tema za neku drugi raspravu).

Ne zaboravi da sve sto je ugrađeno u zakon kojeg spominjem nije naša izmišljotina nego je preuzeto iz zakona drugih zemalja koje su koristile i/ili imaju takav zakon. A za potrebe ovog zakona on je samo prilagođen konkretnom slučaju. Dakle, tvoje pejorativni i podcjenjivački stavovi i zaključci naprosto ne stoje.

Nit sam kivan nit sam dioničar. Samo imam logičke sposobnosti zaključivanja. Ne postoji način da izbiješ vjerovnika od milijardu eura. Možeš mu pokušati oduzeti jamstva zakonom koji si sklepao u zadnji čas,ali ako on dokaže da bi bez tog zakona prošao bolje,vratit ćeš mu pare i dat mu još malo pride.

To naprosto nije istina. Pretpostavljam da će o jamstvima odlučivati vjerovnici. Prema članku 43. o izvanrednoj upravi i sistemski važnim tvrtkama u stavku 14 stoji:

14) Nagodba se smatra prihvaćenom ako je za nju glasovala većina svih vjerovnika i ako je u svakoj skupini zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za nagodbu veći od zbroja tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv prihvaćanja nagodbe. Iznimno, smatrat će se da su vjerovnici prihvatili nagodbu ako ukupni zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za nagodbu iznosi najmanje dvije trećine od ukupnih tražbina.

Dakle, pitanje je koji je udio tražbina Sberbanke u skupini neosiguranih vjerovnika i koji je udio u skupini svih vjerovnika. Tek temeljem tih podataka i podataka o tome kako glasaju vjerovnici u skupini neosiguranih vjerovnika (u kojem omjeru za, a u kojem protiv) moglo bi se donositi sud o mogućoj blokadi jednog vjerovnika u ovom slučaju SBERBANK-a
[/quote]
Zar nije i Banca Intesa i jedna banka iz Crne Gore povela ovrsne postupke u Srbiji?Dakle ,ne radi se samo o SBERBANK.Osim toga VTB je takoder veliki vjerovnik iz rusije,a ne mozemo sada znati kako ce oni glasati,zar ne?
Po meni je dobro da je donesen poseban zakon,tzv “Lex Agrokor”,ali nije dobar ovakav spor sa najvecim vjerovnikom i morate znati da zakon ne mozete nametnuti i susjednim zemljama gdje ima vredna imovina Agrokora.
Osim toga,tek treba vidjeti kako ce se odvijati i okoncati medunarodni sporovi u Londonu i New Yorku i sto oni “misle” o novom zakonu i koliko je to protivno ili ne sa prethodno potpisanim ugovorima i jamstvima.
Nista ne mozemo jos znati pa niti to dali ce do nagodbe uopce doci niti koliko se Drzava “izlozila” potencijalnim tuzbama u buducnosti,zar ne?Takoder ne mozemo znati niti kako ce sudovi presuditi ako do sporova dode,posebno medunarodni!

Neces. Zato jer ne postoji sud koji mu to moze dosuditi, odnosno ne postoji stalni trgovacki sud s univerzalnom medjunarodnom jurisdikcijom.
Sud u RH gleda Lex i odbije tuzbu. Arbitraze koje je bivsa uprava ugovorila to nisu. To je za Agrokor i vjerovnike, iliti RH naprosto nije subjekt u eventualnom takvom sporu, odnosno za nju spor ne postoji, iliti ne prima tuzbu, ne prizanje presudu i ne postoji nacin za provedbu iste. Ako bi do iste ikada doslo, sto isto smatram nemogucim jer ne postoji nadlezni sud.
To je naprosto tako.
Ali razumijem vase razmisljanje: dugovi se moraju platiti, Netko mora platiti i sl. Ne mora. Posudjivanje novca s kamatom je riskantan posao. Mozes izvisiti.

“To je naprosto tako.”
U Hrvatskoj pravosuđe naprosto ne funkcionira. To nije pejorativno, to je činjenica. Kao što je činjenica da Hrvatska nije otok.

I onda se možemo vratiti na početak – to tako funkcionira u hrvatskoj prćiji.

Oko toga se svi slažemo. Ono oko čega se ne slažemo je to što ja tvrdim da postoji pravosuđe izvan te prćije.

Pustiti sve u stecaj pa vidjeti koliko ce se onda naplatiti koji vjerovnik ?
Rusi su racunali da necemo dozovliti stečaj.
Ivica Todoric je odgovoran za to. Sve se odigralo po ruskom planu, a uz Todoricevu pomoc.
Puno uposlenika Agrokora prica kako su Rusi tu da ih ( i nas ) spase i kako su ” Rusi odlični.” Ovo je vec vidjeni scenario. I u drugim državama.