Stecaj je vec tu, Agrokor je mrtav, komada se lesina. To je sve.
Pa tko je pazljivije slusao, mogao je cuti i od ministara da je izvanredna uprava zapravo izvanredni stečaj – očuvanje stečajne mase, očuvanje poslovanja i rasprodaja. nitko ozbiljan osim ivice samog nikad nije ni imao iluzije da agrokor moze zivjeti dalje.
Stecaj je vec tu, Agrokor je mrtav, komada se lesina. To je sve.
Pa tko je pazljivije slusao, mogao je cuti i od ministara da je izvanredna uprava zapravo izvanredni stečaj – očuvanje stečajne mase, očuvanje poslovanja i rasprodaja. nitko ozbiljan osim ivice samog nikad nije ni imao iluzije da agrokor moze zivjeti dalje.
Jesi ti ikad čitao Zakon o postupku uvodjenja izvanredne uprave u sistemski važnim tvrtkama u RH?
Ja nisam pobornik nekih velikih prodaja. Al to gura politika, kao i ovako velike otpise vrijednosti. Da bi izbacili Todorica iz vlasništva…. a time i male dioničare. Ne bi bilo bas popularno da Todorić ostane vlasnik dijela koncerna, jer bi to populus jako loše primio. No zaboravljaju da postoje tisuće dionicara ovisnih društava koji će vjerojatno ovakve odluke dočekati na nož. Zbog gubitka svojeg kapitala i ustedjevina.
Počela je organizirana hajka na Todorica čim potpredsjednica Vlade zaziva u medijima pravosudje. Al to pokazuje i nesigurnost i strah Vlade. Povjerenik s indignacijom odbija citati Todorićev intervju i priča u medijima svakodnevno kako je prethodni vlasnik uništavao koncern. Svaki razborit i pametan čovjek bi pročitao intervju svojeg prethodnika pa bio on i najveća glupost. Vidi se da se gura politički populizam, mjesto profesionalnosti i poštivanja zakona. Tako imamo senzacionalizam na djelu u vidu površnog novinarstva umjesto korektnih i točnih informacija prema javnosti i burzi. Ako su dionice suspendirane i dalje postoje vlasnici tih dionica koji imaju neposredan interes da znaju sto se dogadja s njihovim kapitalom.
Ako Todorić padne na način da mu se eksproprira svo vlasnistvo mogla bi vrlo brzo past i Vlada, ponajprije zbog onog malog sa satovima i audijem a6 koji je trojanski konj cijele ove štorije. Priča se skreće na Nexus, da se naprave cistke u nadzornim institucijama i kobajagi pokaže briga za javni novac.
Todorić je želio i pokušavao spasiti koncern, ali to nije radio dovoljno efikasno ni brzo. Svi su mu podmetali nogu, a u jednom trenutku se sve otelo kontroli i koncern je poceo opasno tonuti. Rusi su podgrijali cijelu priču, zrokali bondove s ciljem da oni preuzmu vidjenje cijelog ovog postupka, no na kraju su očito i oni izvisili. Koliko je Todoric bio uspješan u stvaranju koncerna, toliko je bio los i spor u njegovu razmontiraju odnosno svodjenju u realne okvire na vrijeme.
Stecaj je vec tu, Agrokor je mrtav, komada se lesina. To je sve.
Pa tko je pazljivije slusao, mogao je cuti i od ministara da je izvanredna uprava zapravo izvanredni stečaj – očuvanje stečajne mase, očuvanje poslovanja i rasprodaja. nitko ozbiljan osim ivice samog nikad nije ni imao iluzije da agrokor moze zivjeti dalje.
Jesi ti ikad čitao Zakon o postupku uvodjenja izvanredne uprave u sistemski važnim tvrtkama u RH?
[/quote]
onako ukratko – cilj je nagodba. ako nema nagodbe, stečaj.
što nitko ne želi jer svi znaju da u tom slučaju svi gube.
Baš gledam zadnje Agrokorovo objavljeno izvješće za 2015.
Tamo kažu da im je imovina 52,8 milijardi kuna (str.7 FI-a tj. 53. str. dokumenta).
Pretpostavljam da bi imovinu trebalo umanjiti (revalorizirati) za spomenutih 12 – 15 milijardi kuna gubitka.
U tom slučaju bi realna imovina Agrokora bila oko 35 – 40 milijardi kuna.
Nakon što se u rujnu ustanove obaveze (očekujem da će se dug napuhati do maksimuma, kako bi se zauzele što bolje pregovaračke pozicije) kreće se u dogovor s vjerovnicima.
Smatram da je vjerovnicima u interesu postići dogovor.
Modaliteta ima mnogo: prodaja djela imovine kako bi se realizirao povrat djela duga u novcu, pretvaranje debt to equity, otpis djela potraživanja, kombinacija svega toga….
Pred nama je veliko pospremanje tj. čišćenje (bilance, poslovanja, nepoštenih ljudi, krivih drina….)
A onda idemo u nove poslovne pobjede.
Stecaj je vec tu, Agrokor je mrtav, komada se lesina. To je sve.
Pa tko je pazljivije slusao, mogao je cuti i od ministara da je izvanredna uprava zapravo izvanredni stečaj – očuvanje stečajne mase, očuvanje poslovanja i rasprodaja. nitko ozbiljan osim ivice samog nikad nije ni imao iluzije da agrokor moze zivjeti dalje.
Jesi ti ikad čitao Zakon o postupku uvodjenja izvanredne uprave u sistemski važnim tvrtkama u RH?
[/quote]
onako ukratko – cilj je nagodba. ako nema nagodbe, stečaj.
što nitko ne želi jer svi znaju da u tom slučaju svi gube.
[/quote]
Gube svi vjerovnici(osim malih dobavljaca i OPG-ova) svakako.Nagodba?Mozda je i moguca,ali kako bez SBERBANK-a kao najveceg vjerovnika?Navodno je moguca i bez SBERBANK,ali u tom slucaju oni ce tuziti vjerovatno Drzavu,a i nece povuci jamstva!Kako ih sprijeciti da aktiviraju jamstva i pokrenu stecaj?
Kako uopce ostvariti nagodbu izmedu toliko razlicitih vjerovnika sa razlicitim mjerama osiguranja?Zasto onima koji imaju izlucna prava i “jake mjere osiguranja” ne bi odgovarao stecaj?
Puno je pitanja,a malo odgovora.Biti ce vrlo tesko,ako ne i nemoguce ostvariti nagodbu,po mom misljenju!
Baš gledam zadnje Agrokorovo objavljeno izvješće za 2015.
Tamo kažu da im je imovina 52,8 milijardi kuna (str.7 FI-a tj. 53. str. dokumenta).
Pretpostavljam da bi imovinu trebalo umanjiti (revalorizirati) za spomenutih 12 – 15 milijardi kuna gubitka.
U tom slučaju bi realna imovina Agrokora bila oko 35 – 40 milijardi kuna.
Nakon što se u rujnu ustanove obaveze (očekujem da će se dug napuhati do maksimuma, kako bi se zauzele što bolje pregovaračke pozicije) kreće se u dogovor s vjerovnicima.
Smatram da je vjerovnicima u interesu postići dogovor.
Modaliteta ima mnogo: prodaja djela imovine kako bi se realizirao povrat djela duga u novcu, pretvaranje debt to equity, otpis djela potraživanja, kombinacija svega toga….
Pred nama je veliko pospremanje tj. čišćenje (bilance, poslovanja, nepoštenih ljudi, krivih drina….)
A onda idemo u nove poslovne pobjede.
Imovina 35 Mlrd kuna,obaveze 40-50 Mlrd?
Kakve “nove poslovne uspjehe” s negativnim kapitalom vi spominjete?
I ako se vjerovnici dogovore i dokapitaliziraju tvrtke kceri,sigurno nece htjeti “nista dijeliti” sa postojecim dionicarima.
@ Bisakov
Pa i DDJH je radio sa negativnim kapitalom pa nije završio u stečaju. A mogao je. Dogodila se (višestruka) dokapitalizacija. Razvodnila se vlasnička sruktura i to je cijena lošeg upravljanja. Sve to znamo. I zato jesmo tu gdje jesmo.
Po meni, ovo u Agrokoru je prisilni – dar s neba.
Veliko čišćenje. Ili kako bi neki rekli: “Došlo je vrijeme razotkrivanja.”
Žalim da se ovo nije dogodilo prije 10 godina kada je dug bio 4 milijarde. Sada je 40.
U pravu si. Izvjesno je da su dugovi veći nego imovina.
Ali na stvari ne treba gledati tako kruto, kakav mi se čini tvoj pogled.
Jer nije svaka imovima ista.
Postoji imovina koja vrijedi više od samog njezinog iznosa. To je ona imovina koja stvara novu vrijednost. Oplođuje se. Da bi to mogla, potrban je dobro vođen sustav. U prijevodu – dobar proizvod, gladno tržište i kvalitetan menadžment.
Trenutno smo u fazi da najveći vjerovnici moraju ove činjenice prepoznati. Banke u pravilu nisu dobri menadžeri nefinancijskom imovinom. Naročito ne u maloprodaji, poljoprivredi i proizvodnoj djelatnosti, pa će oni potražiti dobre upravljače. I pritom se nadaju dobro zaraditi. Ako “zaribaju” u stvaranju dobrog i održivog kompromisa neće imati ništa od vrijedne imovine na kojoj će masno zaraditi. Jel im to u cilju? Ja mislim da nije.
Kako će proći mali dioničari?
Kratkoročno sigurno loše.
Dugoročno, postoji potencijal kvalitetnog rješenja i poslovnog uspjeha.
Tko ga vidi – super.
Tko ga ne vidi – ne mora.
@ Bisakov
Pa i DDJH je radio sa negativnim kapitalom pa nije završio u stečaju. A mogao je. Dogodila se (višestruka) dokapitalizacija. Razvodnila se vlasnička sruktura i to je cijena lošeg upravljanja. Sve to znamo. I zato jesmo tu gdje jesmo.
Po meni, ovo u Agrokoru je prisilni – dar s neba.
Veliko čišćenje. Ili kako bi neki rekli: "Došlo je vrijeme razotkrivanja."
Žalim da se ovo nije dogodilo prije 10 godina kada je dug bio 4 milijarde. Sada je 40.
U pravu si. Izvjesno je da su dugovi veći nego imovina.
Ali na stvari ne treba gledati tako kruto, kakav mi se čini tvoj pogled.
Jer nije svaka imovima ista.
Postoji imovina koja vrijedi više od samog njezinog iznosa. To je ona imovina koja stvara novu vrijednost. Oplođuje se. Da bi to mogla, potrban je dobro vođen sustav. U prijevodu – dobar proizvod, gladno tržište i kvalitetan menadžment.
Trenutno smo u fazi da najveći vjerovnici moraju ove činjenice prepoznati. Banke u pravilu nisu dobri menadžeri nefinancijskom imovinom. Naročito ne u maloprodaji, poljoprivredi i proizvodnoj djelatnosti, pa će oni potražiti dobre upravljače. I pritom se nadaju dobro zaraditi. Ako "zaribaju" u stvaranju dobrog i održivog kompromisa neće imati ništa od vrijedne imovine na kojoj će masno zaraditi. Jel im to u cilju? Ja mislim da nije.
Kako će proći mali dioničari?
Kratkoročno sigurno loše.
Dugoročno, postoji potencijal kvalitetnog rješenja i poslovnog uspjeha.
Tko ga vidi – super.
Tko ga ne vidi – ne mora.
Vlasnicku strukturu DDJH i dugove i jamstva je apsurdno usporedivati s AGROKOROM i tvrtkama kcerima.Razlika je enormna,a Drzava ima bitan udio u vlasnistvu kao i kog PTKM recimo.
Kada firme unutar koncerna dobro posluju mogu vratiti dug?BELJE niti za 200 godina,zar ne,sve i pod pretpostavkom da radi profitabilno od iduce godine pa 100-200 godina u nizu!
Vjerovnici nisu isti i nemaju iste ciljeve i poglede u odnosu na namiru duga.Oni koji imaju jaka sredstva osiguranja i izlucna prava i prvenstvo namire,njim je cilj namira odmah i sada.Isto je sa ROLL-UP vjerovnicima.Oni nemaju nikakvu potrebu cekati jer su prvi u nizu(lesinarski fond posebno).
Najveci vjerovnik SBERBAK “odbija igru” privremenog upravitelja i stalno tuzaka i u Hrvatskoj i susjednim zemljama.
Bankama nije “posao” da vode firme i one mogu ili 1.prodati potrazivanja uz veliki diskont investicijskim fondovima koji se time bave(tzv “lesinarski fondovi”) ili 2. pokrenuti stecaj i tako se namiriti.
Teoretski se moze pokusati napraviti neka nagodba sa dokapitalizacijama u okviru Lex Agrokor,ali sam uvjeren da svi nece pristati na nagodbu,a tada imate mnoge tuzbe i sporove koji mogu bitno utjecati na rad tvrtki u sastavu Agrokora.
Mnogi ovdje sanjaju o “velikim otpisima”,”oprostima” i sl. sto je iracionalno.
Takoder mi nije jasno zasto se pise o minimalnih 10 kuna po kojima mora ici dokapitalizacija?Dionice ne moraju uopce imati nominalnu vrednost(INGRA) i dokapitalizacija moze ici teoretski po bilo kojoj manjoj cijeni,koliko je meni poznato!
Kako će proći mali dioničari?
Kratkoročno sigurno loše.
Dugoročno, postoji potencijal kvalitetnog rješenja i poslovnog uspjeha.
Tko ga vidi – super.
Tko ga ne vidi – ne mora.
Bojim se da je tu kratkoročno 10-ak godina a dugoroćno 30-ak godina?
Kao što su mjenice pale na teret dobavljača Agrokora, tako će i jamstva pasti na teret Agrokorovih kompanija. To je jedini model u kojemu se vjerovnici naplaćuju – dakle bez stečaja čak i Agrokora.
Pa čak ako i sve kompanije iz sustava generiraju dobit od cca 3 milijarde godišnje treba im 10-ak godina da se riješe dugova. Ja da sam vlasnik obveznica ne bi ni u kojem slučaju prodavao imovinu Agrokora jer to je debeli gubitak, a uostalom kako i prodati te kompanije kada su jamci za Agrokorov dug?
Otpisi / oprosti / debt-to-equity / prodaja su jedino moguća rješenja jer je sve drugo odmah stečaj zbog nagomilanih obaveza.
A to nikome ne odgovara jer je vrijednost likvidacijske mase bitno manja od vrijednosti (tržišno / licitacijski postizive cijene) operativno dobrih firmi sposobnih zarađivati.
I ako nekome to nije jasno onda je taj maksimalno gl.p i naprosto spama temu.
Kako će proći mali dioničari?
Kratkoročno sigurno loše.
Dugoročno, postoji potencijal kvalitetnog rješenja i poslovnog uspjeha.
Tko ga vidi – super.
Tko ga ne vidi – ne mora.
Bojim se da je tu kratkoročno 10-ak godina a dugoroćno 30-ak godina?
Kao što su mjenice pale na teret dobavljača Agrokora, tako će i jamstva pasti na teret Agrokorovih kompanija. To je jedini model u kojemu se vjerovnici naplaćuju – dakle bez stečaja čak i Agrokora.
Pa čak ako i sve kompanije iz sustava generiraju dobit od cca 3 milijarde godišnje treba im 10-ak godina da se riješe dugova. Ja da sam vlasnik obveznica ne bi ni u kojem slučaju prodavao imovinu Agrokora jer to je debeli gubitak, a uostalom kako i prodati te kompanije kada su jamci za Agrokorov dug?
[/quote]
Koje to kompanije mogu imati dobit oko 3 MLRD godisnje?I to 10-30 godina u nizu?
Nije to COCA COLA ili EXON !!!
Koliku su do sada generirale “dobit” unazad 20 godina?
Ma ,da skratim,uz vazece kamate ne mogu vratiti dug vjerovatno ni za 100 godina.
No,uvjeren sam da banke ne bi cekale ni tih vasih navodnih 30 godina cak i ako bi to bilo moguce.