Nece nista pitati vlasnike udjela iliti nas, nas tko j… Takav je zakon.
Dogovorit ce se s upravama, a oni pak za tako veliku operaciju reda velicine nekoliko mlrd kuna ipak trebaju neki go od svojih gazda bankara. Tu se dogovor moze postici, pogotovo ako sekundira drzava.
Hbor je nista, i mislim da je onih 300 mil. kn bilo zadnje jer vise ni nemaju.

@crobiz16: Više puta viđeno, tko ne vjeruje neka samo pogleda Nexe i Ingru. Laništa d.o.o. sa 20.000 temeljnog kapitala izdaje obveznicu od 50 milijuna eura u kojoj su svi fondovi… Sve čisto, sve legit

{@Serislav

Ovo što je napisao Serislav je sukus o tome kako vidim Agrokor. Boldana je ključna rečenica.
Ipak, mislim da je redosljed obrnuti, ali efekt je isti.
Prvo ga treba (već ga je trebalo) prišarafiti oko poslovnih politika.
Kako to nije moguće jer Todo ima ego ko kuća velik (sjetite se što je radio Rajiću, Gavriloviću Bobisu….) jedini efikasno što će on razumjeti jest ako ga se “prišarafi” na vlasništvu. A tu ga inozemni kreditori drže za pravo mjesto. Što prije to naprave to će efekt biti uspješniji za sve nas: bankare, Todorića, dobavljaće, njegove kompanije i dioničare, ZSE, ali i građane te državni proračun.

Ne znam što se čeka!

“U pravu si. Pazi, to je neminovnost. Jer frajer neće moći ni pod razno povoljno refinancirati obveze koje dospijevaju ubrzo ako ne pokaže da ima nešto u rezervi. Tu se govori o milijardama koje mirovinci imaju, a država ne smije dati ni pod razno, prvo po zakonu, a drugo zbog javnog duga, jer to je rizično i tako se tretira, ušlo bi odmah u javni dug. U svakom slučaju, trebaju ga prišarafiti oko vlasništva i vođenja poslovne politike.“

U Hrvatskoj očajno fali velikih projekata gdje bi između ostalih i MFovi mogli plasirati svoju imovinu/aktivu tako da bi to u konačnici možda i mogla biti dobra “priča” ako bi se sve odradilo kako treba. Iako, kao što veli kolega randolph bankama(gazdama svih gazda) je i ovako već Agrokora “preko glave”. S bankarskog aspekta ulazak u ovakav Agrokor je dodatno izlaganje svim vrstama klasificiranih rizika i klasični/školski primjer onoga što treba izbjegavati. Iako velim, dalo bi se to odraditi s novcem od naših IOU mirovina, ionako su samo IOU…dugoročno bi možda moglo ispasti OK za sve, kad već bolje nema..

Evo vam jedan intervju od pred 13 godina (iz 2004).

http://arhiva.nacional.hr/clanak/10834/agrokor-ce-uskoro-postati-najveca-kompanija-u-hrvatskoj

Često se naglašava da je Agrokor prezadužen. Koliko zapravo imate kredita? – Prije deset godina prvi put je lansirana priča o našoj golemoj zaduženosti i posijana sumnja što će se s nama dogoditi. Sveučilišni profesori predviđali su nam slom sustava. Sada se pokazalo da čak i njima nedostaju praktična znanja o biznisu i bilancama. Agrokor ima međunarodna zaduženja, u ugovorima su vrlo striktno regulirani omjeri i postavljena ograničenja. Ne mogu biti zadužen iznad svojih mogućnosti, više nego što mi to inozemni investitori dopuste. Ostao bih bez tvrtke, a to sigurno ne želim.

crobiz
a tko je gazda mirovincima? zar nisu banke šefovi šefova?

Apsolutna je katastrofa ako budu kupovali obveznice od Tode. Nisam siguran ni da se to zakonski smije, valjda postoje neka bonitetna ogranicenja. UZAS.
Jedino sto je ok je dokap, ali strogo kontroliran.

Kolega @randopph, mozda se ne razumijemo. Sto hocete reci?

@randopph:

Ovo je jako jednostavno, iako možda nekima zvuči kao teorija zavjere ili samo kao slučajnost, povijest nas je naučila slijedeće (ne samo primjeri Ingre i Nexe-a koje sam naveo).

1 – Nexe je dužan novac bankama (one koje imaju mirovinski fond) i upitno je da li će ga moći vratiti što znači da su banke u problemima. Non performing loan, rezervacije itd.
2 – Kako bi se izvukli Nexe se odlučuje na izdavanje obveznice. Kredit ne mogu dobiti jer im ga nitko ne želi ili ne može dati, dokap mogu raditi ali nitko ne želi uložiti u takav biznis.
3 – Mirovinci kupuju obveznice, Nexe dobiva cash i zatvara kredite prema bankama. Nisu u puno boljoj poziciji, možda su dobili malo više casha pa im je ostalo za koji mjesec/kvartal poslovanja ali održali su glavu iznad vode. Banka je svoje plasmane naplatila, a mirovinac ako i izgubi… Nisu izgubili svoje novce nego naše.
4 – Firma ode nizbrdo, slučajno ih je izvukla PSN i nikome ništa. Što se naplati, naplati se, idemo dalje. Glavno da je banka ostala netaknuta. Ako mislite da pretjerujem pogledajte rješenja za te dvije (i slične) PSN i kako su prošle ne samo pojedine grupe vjerovnika već i razliku između banaka koje imaju mirovince i onih koje nemaju. Izvedivo samo u Hrvatskoj tako da nitko u zatvoru ne završi.

Po samoj ovoj priči vidimo i da je malo stroga u slučaju Agrokora, ali ionako mislim da Agrokor nije ni približno u problemima kakvi se spominju zadnjih dana.

ValueWalk
vrlo jednostavno, plastično i odlično objašnjeno da svako može razumijeti. da, na žalost, točno, a i bilo je više takvih slučajeva.lijepo ste rekli …povijest nas je naučila…. osobno mislim da takve igre zauvijek ostaju u povijesti, i da se treba okrenuti budućnosti, a samo se ponekad osvrnuti unatrag. takav sam , gledam naprijed, ponekad se osvrnem unatrag, jer oprezaa nikad dosta.
ipak mislim da se takve igre od prije 6-7 ili 10 g., danas nema šanse da se ponove! što god mi rekli, i banke i sustav i država se mijenjaju nabolje. doduše sporo, ali se ipak ide naprijed. i ljudi to moraju shvatiti da se treba mijenjati i prilagođavati, jer se svijet neće prilagoditi nama!

i sam mislim da agrokor uopće nije u takvim problemima kao što se priča. više mi to sliči na osvetu ino kreditora koje je otkantao, a zadužio se doma za tekuće poslovanje. nevjerovatno mi je da bi se čovjek doveo u takvu situaciju, a da nema rješenje. pa pobogu, ima oko sebe masu stručnjaka za financije, pravnike, razne druge savjetnike…. najbolje da mi znamo što je najbolje za njega, a on sam sa stručnjacima ne zna! dajte, molim vas!!

randopph
Da, stvari se mijenjaju nabolje, definitivno, i ja isto mislim da te stvari ostaju iza nas. Zamislite koji bi sad media hype nastao da mirovinci krenu posuđivati novac, a u isto vrijeme se Vlada grči da otkupi INA-u s ultimativnim uvjetom da ne raste javni dug!!! Ako daju lovu to ide u dokap, sigurno. Ipak i oni imaju dugoročni interes, a to je 0.5% godišnje na svu imovinu. Na milijadu kuna to je 5 mil. Na 10 mlrd. ispadne 50 mil. godišnje. Na 20 godina znači 1 mlrd kuna čiste love!!! Bez kamata na istu imovinu.
A to je znači sve samo sa stanovišta čistog interesa. Bez da se uzme u obzir okolišna prisila da se ipak radi u najboljem interesu klijenata + zakonske norme.

malo ste pretjerali..ipak su bolji i drze se oko 27-29 prasadi po krmaci godisnje..ali je to ipak malo, kada se uzme kakve farme imaju..pisao sa o tome na belju..idu totalno krivim putem..proizvodnja im je skupa i nisu efikasni…i vjerujte mi 34,5 prasadi po krmaci..za belje mislim da je s ovim menagmentom nemoguca misija..a to danas ljudi rade ..