A o zaštiti kojeg temeljnog ljudskog prava je riječ? Pravo biti imatelj financijske imovine u smislu dionica kompanija iz konzorcija Agrokor nije temeljno ljudsko pravo.
A i kad bi bilo, da uopće dođeš pred taj sud, trebaš prvo iscrpiti svu pravnu zaštitu koja ti je na raspolaganju u Hrvatskoj. Dakle do Vrhovnog suda, a onda i povredu Ustavom zajamčenih prava. Tako ti taj sud funkcionira. A troškovi toga su stratosferski.
nemojte plašiti ljude stratosferskim troškovima i stvarima o kojima pojma nemate. Troškovi su proporcionalni visini predmetnog spora i za svakog su drukčiji. Troškovi su jednaki kao i u bilo kojem drugom predmetu.
Na ESLJP se ide s povredom prava na uživanje vlasništva, što je temeljno ljudsko pravo, a također i zajamečeno ustavom. Istina da treba iscrpiti prvo sve mogućnosti državnih sudova, zato i kažem onaj tko je to prošao i izgubio treba biti sretan.
Po hrvatskom zakonu jamstva su trebala biti knjižena izvan-bilančno najviše do vrijednosti kapitala društva, s protučinidbom i izglasana na glavnim skupštinama.
Svi znamo da ništa od toga nije ispunjeno. Ne isplati se prepirati po forumu, samo treba čekati presudu iz Washingtona i na koliko milijardi eura će odšteta biti definirana.
Jednom kad se prođu hrvatski sudovi ide se na ELJSP sa svim dokazima, i presudom iz Washingtona. Čak i bez presude iz Washingtona mi smo u puno boljem položaju nego IT, jer mi nismo bili dioničari propalog Agrokora.
Izglasana na glavnim skupštinama? Ne znam baš. Evo, to ne znam, ali mogu istražiti. To ti bolje znaš.
A znao si tada za ta jamstva? Bila je objava o tome negdje u studenome 2016. na tu temu. Sjećam se tog marketa tada.. Potpuno je ignorirao tu objavu. Ali ako znaš za tako nešto, onda si svjestan investicijskog rizika aktivacije tog jamstva u slučaju defaulta? Ili si se i tada zanosio da nije to ništa jer je ionako nezakonito.. Iako, nemoj me krivo shvatiti… ja se slažem s tobom da je to nezakonito i smatram da bi i uprave i nadzorni odbori tih kompanija trebali biti kazneno prijavljeni pa neka sud utvrdi tko je kriv i koliko, a tko nedužan.
Moja je najveća greška bila u tome što sam vjerovao da će se u slučaju bankrota Agrokora poštovati zakon, i da će se vjerovnici moći uknjižiti samo na Agrokorov udio.
Mislim da je svjetski presedan da je zbog bankrota Agrokora bankrotirao Ledo u kojem je Agrokor imao 48% vlasništva.
Pogledaj samo dinamiku nakon, tj. u tijeku svega toga. Kome je prodan Ledo i kako je to napravljeno?
Kao da ga nisu mogli preuzeti Podravka, Atlantic i Adris kroz neki “joint venture”? I niz drugih potencijalnih kombinacija.. Nego je to napravljeno baš na način na koji je napravljeno.
A od kud ti ovo da su ta jamstva morala biti izglasana na glavnim skupštinama? Imaš neki izvor za to?
POGLAVLJE 5.
VJEROVNICI U POSTUPKU IZVANREDNE UPRAVE
Vjerovnici, razvrstavanje u skupine i dospjelost tražbina
Članak 29.
(1) Vjerovnici u postupku izvanredne uprave su osobni vjerovnici koji u vrijeme otvaranja postupka izvanredne uprave imaju imovinskopravnu tražbinu prema dužniku i/ili povezanim i ovisnim društvima.
Upravo suprotno, pojedinačna ovisna i povezana društva su prilikom objave informacije da su preuzela jamstva (a isto je učinjeno bez odluka Glavne skupštine, slijedom čega navedena jamstva ne mogu biti obvezujuća za manjinske dioničare), izričito navodila kako će ukupni iznos jamstva biti „ograničen do iznosa dopuštenog primjenjivim prisilnim propisima, a u skladu s odgovarajućom odredbom o ograničenju odgovornosti jamaca sukladno temeljnom ugovoru.” (primjer – javna objava društva LEDO d.d. na stranicama Zagrebačke burze). Ta ograničenja sadržana su u prethodno citiranoj odredbi Ugovora o sindiciranim zajmovima.
Dakle, ne ekskulpirajući uprave pojedinačnih povezanih i ovisnih društava od nezakonitog preuzimanja jamstava, te pod (pogrešnom) pretpostavkom da jamstva nisu ništetna per se, sve strane se postupale s neupitnim uvjerenjem o tome da su jamstva ograničena, i to dvostruko. Naime, ponavlja se jamstva su ograničena (a) visinom poslovnog duga prema društvu AGROKOR d.d. (jer bi sve preko tog iznosa predstavljalo nedopušteni povrat uloga dioničaru), a i to (b) do iznosa koji će omogućiti održanje kapitala pojedinačnog društva.
Naime, rukovodeći se tom odredbom – niti jedno od ovisnih i povezanih društava ne bi moglo, po logici stvari, biti insolventno, obzirom da su sva jamstva ograničena upravo mjerom njegove solventnosti – to i jest smisao odredaba o očuvanju kapitala.
Čekaj malo… to je odredba članka 29. tog Lex Agrokora, a čije je ovo dolje tumačenje?
Pa ta jamstva su Ledo i Jamnica i ostala društva iz konzorcija preuzela još ranije, prije Lex Agrokora. Bio je taj neki ugovor o sindiciranim zajmovima u kojem su stavljena ograničenja na visinu jamstva, ali gdje je odredba prisilnih propisa kojom bi to bilo zabranjeno? Iznos dopušten primjenjivim prisilnim propisima, koliko ja znam, nije ograničen. Uprave Leda i Jamnice su prekršile taj “Temeljni ugovor”(o ‘sindiciranim’ zajmovima?), ali ne i zakon u smislu da bi izazvalo ništetnost tih jamstava kao pravnu posljedicu. Eventualno možemo govoriti o radnjama počinjenim na štetu društva. Ja sam čuo da su ta jamstva bila pohranjena kod Hrvatske narodne banke, što me iznenadilo. Kako to nitko nije dovodio u pitanje još tada?
U ovome objašnjenju o “nedopuštenom povratu uloga dioničaru” imam osjećaj da onome tko ga je pisao nije jasno o čemu priča. To je kad bi se kroz zajam vraćao ulog dioničaru. Ovdje jedno društvo jamči za obveze drugog društva. Nije ono njemu vjerovnik. Ono bi to postalo kad bi vratilo ispunilo cijelu obvezu za koju je jamčilo. Odgovornost mu je ograničena tim temeljnim ugovorom, ali u tome dijelu u kojem odgovara, ono duguje vjerovniku. Ne možemo reći da društvo nije imalo dug.
https://narodne-novine.nn.hr/eli/oglasni/2023/56/pdf
Poziv na SKUPŠTINU Udruge manjinskih dioničara KONCERNA AGROKOR, koja će se održati 15. lipnja 2023. u 12 sati u sjedištu udruge, Ulica grada Vukovara 74, Zagreb. Skupštinu, na temelju čl. 27. u svezi s čl. 31. Statuta, uslijed isteka mandata tijelima Udruge, ovim pismenom od 24. svibnja 2023., saziva ovlašteni predlagatelj – zamjenik predsjednika Udruge, upisan u Registar udruga, gosp. Miroslav Jeličić-Purko (dalje: Predlagatelj).
Predlagatelj predlaže
Dnevni red:
1. Otvaranje Skupštine, utvrđivanje kvoruma, izbor zapisničara i usvajanje dnevnog reda
2. Izvještaj bivšeg predsjednika o radu Udruge u 2022. godini
3. Izbor novih tijela Udruge
4. Opoziv i imenovanje likvidatora
5. Izvještaj o planu rada i financijskom planu za sljedeću kalendarsku godinu 2023.
6. Donošenje odluke o izmjenama Statuta.
Udruga manjinskih dioničara
KONCERNA AGROKOR,
koju zastupa Odvjetničko
društvo Tus & Gržić
Vidim da se iz konzuma na sve nacine izvlaci lova. Mijenjaju sive police u bijele. Ne da bojaju, vec komplet rastavljaju i stavljaju iste takve druge boje.
https://narodne-novine.nn.hr/eli/oglasni/2023/56/pdf
Poziv na SKUPŠTINU Udruge manjinskih dioničara KONCERNA AGROKOR, koja će se održati 15. lipnja 2023. u 12 sati u sjedištu udruge, Ulica grada Vukovara 74, Zagreb. Skupštinu, na temelju čl. 27. u svezi s čl. 31. Statuta, uslijed isteka mandata tijelima Udruge, ovim pismenom od 24. svibnja 2023., saziva ovlašteni predlagatelj – zamjenik predsjednika Udruge, upisan u Registar udruga, gosp. Miroslav Jeličić-Purko (dalje: Predlagatelj).
Predlagatelj predlaže
Dnevni red:
1. Otvaranje Skupštine, utvrđivanje kvoruma, izbor zapisničara i usvajanje dnevnog reda
2. Izvještaj bivšeg predsjednika o radu Udruge u 2022. godini
3. Izbor novih tijela Udruge
4. Opoziv i imenovanje likvidatora
5. Izvještaj o planu rada i financijskom planu za sljedeću kalendarsku godinu 2023.
6. Donošenje odluke o izmjenama Statuta.
Udruga manjinskih dioničara
KONCERNA AGROKOR,
koju zastupa Odvjetničko
društvo Tus & Gržić
Onda je svizac zamotao čokoladu u omot🙄🤔