Svatko vidi situaciju na svoj način, ja sam mislio pokrenuti spor protiv države radi isplate naknade za izvlaštenje. Po Zakonu o IU je bilo predviđeno da čak i društva za koje ne postoje ni stečajni ni predstečajni razlozi (a čije dionice nesumnjivo predstavljaju imovinu), ulaze u postupak IU po osnovi prezaduženosti vladajućeg društva. Tijekom cijelog postupka IU niti nije utvrđivano da li postoje stečajni razlozi za pojedina društva, odnosno nisu ispitivana jamstva ili druge okolnosti koje bi dovele do prezaduženosti. Dakle, država je zakonom oduzela imovinu manjinskim dioničarima kako bi velikim vjerovnicima naknadila štetu, međutim takav postupak se ne može provesti poštivajući ustavno pravo na mirno uživanje vlasništva bez isplate ikakve naknade. Onda neka se DORH bavi dokazivanjem kako te dionice ne predstavljaju imovinu, znamo i sami koji su njihovi kapaciteti…
Ivica Todorić je potpisao ,odnosno pristao da na njegovo mjesto bude imenovan izvanredni povjerenik koji će riješiti probleme u koje je doveo Agrokor.
Da je IT znao kako će se priča s njegovim Agrokorom dalje odvijati i završiti sigurno nikad , pa ni tad nebi stavio svoj potpis na takav dokument.
Moglo se sve riješiti i dokapitalozacijom
i istisnutii IT na nekoliko postotaka vlasništva
[/quote]
Dokapitalizacijom na IT nacin? Kao sto su mirovinci dokapitalizirali Ledo? Dobili udio u Ledu, a novac na kraju zavrsio u Agrokoru? A Agrokor i dalje upravljao Ledom kao da je jedini vlasnik?
[/quote]
Nisam mislila na dokapitalizaciju na IT način nego na postupak koji bi provela izvanredna uprava ako želi štiti ” javni interes ”
Perjanicama kao što su Ledo , Jamnica , Zvijezda …. nije bila uopće potrebna dokapitalizaciju niti je kod njih postojao bilo koji razlog za stečaj iz Stečajnog zakona.
I uopće me ne fascinira podatak da je na dan pokretanja postupka izvanredne uprave na računu Agrokora bilo 6 kuna.
Nitko nije izašao s podatkom koliko novaca je bilo na računima npr. Leda ili Jamnice.
A to su posebna ,samostalna društva u kojima je Agrokor samo jedan većinski ili manjinski dioničar , gdje nije postojao ” cash pooling” tj. zajednički račun na koji se slijevaju na dnevnoj bazi novčana sredstva svih društava.
Guverner HNB-a i ministrica Dalić uvjeravali su javnost da su dugovi Agrokora 60 milijardi kuna , a u sudskom rješenju o utvrđenim tražbinama radi se o 25 milijardi plus 7 milijardi osporenih potraživanja što je ukupno oko 32 milijarde , a to je upola manje nego što su nam prezentirali.
Stečajni uvjeti postojali su samo u Agrokoru d.d. i Konzumu pa je država , ako je željela u javnom interesu zaštiti radnike i dobavljače mogla intervenirati.
Dokapitalozacijom ili stečajem.
U Agrokoru bi ostalo bez posla dvijestostinjak ljudi iz menadžmenta koji apsolutno nisu zavrijedili nikakvu zaštitu, a da je Konzum otišao u stečaj već bi netko preuzeo dućane i radnici bi nastavili raditi samo bi se promijenilo ime njihovog poslodavca.
Da li bi dobavljači Konzuma bili u lošijoj situaciji nego su danas ,to još ne znamo jer ne znamo kakva je budućnost Fortenove.
Gotovo u cijelosti naplatili su se samo mali dobavljači i to sa 100 milijuna kuna.
Sitnica i bacanje prašine u oči javnosti.
A najviše su profitirali ili zaradili oni koji do veljače 2017. g. nisu mogli na zemljopisnoj karti pronaći državicu Hrvatsku , a kamoli da su čuli za nekakav Agrokor .
Prje tuzbe svako mora za sebe odluciti koliko novca ulaze u tuzbu
Primjer odstetni zahtjev 1 milijun kuna, svaka pravna radnja (predrociste, rociste….) vrijedi oko 15.000 kn.
Ako je s odvjetnikom deal akontacija 33% to je 5.000 kn po pravnoj radnji.
Ja bih najsretniji bio kad bi akontacija bila 0, a dogovor s odvjetnikom njemu pola od dobivenog, no sto ako izgubis, a tuzio si kao privatna osoba, tuženik moze trazit 15.000 po pravnoj radnji + vjestacenja i sl.
Treba se pouzdat u kamatu, a ne visinu odstetnog zahtjeva.
U RH sumnjam da sud moze samostalno dosudit u korist dionicara, a da dodjes na medunarodni treba popusit jos love.
Ovdje je i dalje politika u igri i bit ce do daljnjeg.
Šteta koju je vladajuće društvo načinilo pojedinoj operativnoj kompaniji jednaka je iznosu rezerviranjima po jamstvima unutar grupe, a koji je iznos možeš vidjeti u FY2017.
Podjeli s brojem dionica operativne kompanije i dobiti ćeš iznos štete po dionici.
Prje tuzbe svako mora za sebe odluciti koliko novca ulaze u tuzbu
Primjer odstetni zahtjev 1 milijun kuna, svaka pravna radnja (predrociste, rociste….) vrijedi oko 15.000 kn.
Ako je s odvjetnikom deal akontacija 33% to je 5.000 kn po pravnoj radnji.
Ja bih najsretniji bio kad bi akontacija bila 0, a dogovor s odvjetnikom njemu pola od dobivenog, no sto ako izgubis, a tuzio si kao privatna osoba, tuženik moze trazit 15.000 po pravnoj radnji + vjestacenja i sl.
Treba se pouzdat u kamatu, a ne visinu odstetnog zahtjeva.
U RH sumnjam da sud moze samostalno dosudit u korist dionicara, a da dodjes na medunarodni treba popusit jos love.
Ovdje je i dalje politika u igri i bit ce do daljnjeg.
Mora postojati nekakav drugi nacin.
Moze li se nakon sto 1 dionicar izgubi na RH sudovima, pa krene na medunarodni i ostatak dionicara prizvati na njegov slucaj i pokrenuti tuzbu odmah na medunarodnom?
Previse je tu velikih igraca. Nece nitko odustat samo tako
@sava
Hvala
@ Novi
-nemam pojma u RH je li vrijede presedani, mislim da ne, za istu stvar mozes spor dobiti kod jednog , a kod drugog suca izgubiti.
-imao sam u zivotu nekoliko sudskih seansi i zavrsile su nagodbom, a u jednom slucaju sam protiv
tuženika imao pravomocnu presudu na uvjetni zatvor pa je isla nagodba nakon 3 god parnicenja, vise je
zaradio moj odvjetnik nego sto sam dobio ja odstete.
Nije jednostavno, jedino nas politika moze iz dreka izvuc jer nas je u isti uvalila, ali je stap jako dug.
Dali je netko racunao koliko su vrijedile dionice na dan ulaska IU u Agrokor?
Mislim na iznos sada insolventnih kompanija koji je bio u vlasnistvu manjinskih dionicara
Kolakušić ; Tko je jamio, vratit će, i to trkom.
Ima li i Lex Agrokor doprinos lošem ugledu države?
Sudeći po plasmanu Hrvatske, premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović procijenjeni su kao slabi lideri, a očito je da Hrvatska nema ni ekonomskog, ni političkog utjecaja, kao i da nema međunarodnih saveznika. Kada je riječ o vojnoj moći, dovoljno je podsjetiti da Hrvatska čak nije u stanju ni kupiti borbene avione.
Prvih devet zemalja na listi je zadržalo svoje pozicije od prošle godine, a od Hrvatske je moćnija i posljednja europska diktatura Bjelorusije, većina članica Europske unije, niz afričkih država poput Gane i Tanzanije, kao i mnoge male države Južne i Centralne Amerike
https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=2074564 [index.hr]