Prenosim jedan C/P…
Ne znam je li itko skužio (prošlo je ispod radara medijima). Naime, kad je stupio na snagu Lex Agrokor, Stečajni zakon je još sadržavao odredbe o stečaju nad povezanim društvima.
To je zanimljivo iz razloga što Lex Agrokor nije nikako propisao kakav tip insolvencijskog postupka predstavlja postupak izvanredne uprave: tip materijalne konsolidacije (koji se u svojoj biti svodi na ideju da postoji jedna stečajna masa iz koje se svi namiruju, neovisno o tome čiji je tko vjerovnik) ili tip procesne konsolidacije (prema kojem se postupci samo procesno povezuju, ali vjerovnici se namiruju iz stečajne mase drustva kojem su vjerovnik). Lex Agrokor je generalno uputio na Stecajni zakon, koji je, eto čuda, propisivao upravo materijalnu konsolidaciju. Onda je ekspresno, ispod radara prosla izmjena Stečajnog zakona (za važenja Lex Agrokora) i samo je obrisana odredba o stecaju nad povezanim drustvima.
To je zanimljivo iz razloga sto se postupak izvanredne uprave vodio kao postupak materijalne konsolidacije (jedan povjerenik za sve, odlucuje o svemu, uzima roll-up kredite u ime Agrokora, a sredstva dodjeljuje Konzumu za potrebe punjenja trgovina za Uskrs itd) da bi u nagodbi izricito bilo napisano da se ona temelji na modelu procesne konsolidacije. Pogađate što je posljedica toga? Posljedica je da Agrokorova stecajna masa manja (uslijed roll-upova i cinjenice da je holding drustvo, a dionice su momentalno bezvrijedne) pa se njegovi vjerovnici namiruju u manjoj mjeri nego vjerovnici Konzuma, npr.
Cak toliko nespretno da se u prijelaznim i zavrsnim odredbama izmjena Stecajnog zakona nisu sjetili napisati da se ta izmjena zakona primjenjuje na postupke u tijeku (retroaktivno), dakle i na postupak izvanredne uprave. Ovako ispada da je nagodba sastavljena protivno vazecem zakonu, jer se novi zakoni mogu primjenjivati na ranije pokrenute postupke samo ako se to izricito navede u novom zakonu. Ocito su zaboravili. Cilj je prema ovome morao biti omoguciti pogodovanje vjerovnika povezanih drustava na ustrb vjerovnika Agrokora.
Idemo na prosvjed. Recimo na sam Božić. Ionako nam je Plenković ukrao Božić.
Cak toliko nespretno da se u prijelaznim i zavrsnim odredbama izmjena Stecajnog zakona nisu sjetili napisati da se ta izmjena zakona primjenjuje na postupke u tijeku (retroaktivno), dakle i na postupak izvanredne uprave. Ovako ispada da je nagodba sastavljena protivno vazecem zakonu, jer se novi zakoni mogu primjenjivati na ranije pokrenute postupke samo ako se to izricito navede u novom zakonu. Ocito su zaboravili. Cilj je prema ovome morao biti omoguciti pogodovanje vjerovnika povezanih drustava na ustrb vjerovnika Agrokora.
Lex Agrokor je lex specialis u odnosu na Stečajni zakon. Izbrisani članak 391 Stečajnog zakona (Narodne novine br 104/2017) je omogućavao materijalnu konsolidaciju(vladajuće i ovisno društvo čine jednu stečajnu masu), međutim kako je Jasnica Garašić u članku od 04.04.2017. u točki 9 lijepo objasnila da Uredba Eu 2015/848 ne predviđa jedinstveni insolvencijski postupak nad imovinom povezanih trgovačkih društava i proboj pravne osobnosti, a izgleda da naš zakonodavac to nije znao, onda su panično pobrisali čl 391 Stečajnog zakona, a za Lex ističu da se radi isključivo o procesnoj konsolidaciji, a ne o materijalnoj.
Međutim, kako je Nagodba nedvojbeno materijalna konsolidacija, koju su pravomoćno potvrdili naši sudovi, (ne zaboravimo da Ustavni sud u ocjeni Lexa govori o procesnoj konsolidaciji) to je vjerojatno naš najjači argument za podnošenje tužbe prvotno protiv RH, jer postupak nije vođen u skladu sa navedenom Uredbom koja je po pravnoj snazi iznad Lexa. Sudovi sude u ime RH i oni su potvrdili takvu materijalnu konsolidaciju i zato je RH tuženik. Ove skupštine u 9 mjesecu, pretpostavljam da je jedini razlog da kažu da su na skupštinama odlučili o likvidaciji, međutim GS su dovedene pred svršen čin, a sud je potvrdio Nagodu i to prije bilo kakvih odluka GS. Također, tijela uprave ovisnih društava nisu mogle osporavati jamstva, jer da postupak vodi IU, o tome ima i dokaza sa Zapisnika skupština.
Dakle, IU zna da je zabranjena na razini EU materijalna konsolidaciji, a nema baš ni procesne konsolidacije, i zato su to pokušali svim sredstvima prikriti. Ubacili su u Prilog A i B navedene Uredbe pojmove izv povjerenik i postupak IU kao da je Lex i njegova primjena procesna konsolidacija maksimalno, ali sudovi su potvrdili Nagodbu koja je čista materijalna konsolidacija i koja nagodba je napravljena prije nego su Gs imale akupštinu u 9 mjesecu, što je čisti dokaz i greška u koracima, jer nisu čak uspjeli niti dobiti odobrenje Gs, nego su Gs dovedene pred svršen čin. Zato jer su povrijeđene norme Eu, mislim da imamo dobre šanse u parnicama, ali parnice neće vodit Udruga za nas, iako bi možda i mogla temeljem čl 502a Zakona o parničnom postupku. No mi dioničari se moramo počet povezivati s ili bez Udruge
To je taj članak. Oni znaju da je materijalna konsolidacija zabranjena i zato naš zadatak treba biti dokazati da je Nagodba čista materijalna konsolidacija, koja je pravomoćno potvrđena od sudova. Izgleda da će mi biti jedini pravni ali i moralni korektiv u ovoj pravnoj i poslovnoj močvari u kojoj živimo, ali nulirali su nas, pa nemamo više šta izgubiti. Mislim da su stvari u biti jednostavne, i iz aviona se vidi da je sve jedna stečajna masa i sve je vodlia Vlada/država a potvrdili sudovi, opet u ime države. E pa nećemo se zafrkavat
Treba proučit Nagodbu, ali neka netko kaže da Nagodba snagom Lexa ne bi bila provedena da Gs nisu glasovale za Fi i u biti likvidacije društava. Samo taj postupak dokazivanja će potrajati, i tko nije soreman na to, ovo nije za njega.
Cak toliko nespretno da se u prijelaznim i zavrsnim odredbama izmjena Stecajnog zakona nisu sjetili napisati da se ta izmjena zakona primjenjuje na postupke u tijeku (retroaktivno), dakle i na postupak izvanredne uprave. Ovako ispada da je nagodba sastavljena protivno vazecem zakonu, jer se novi zakoni mogu primjenjivati na ranije pokrenute postupke samo ako se to izricito navede u novom zakonu. Ocito su zaboravili. Cilj je prema ovome morao biti omoguciti pogodovanje vjerovnika povezanih drustava na ustrb vjerovnika Agrokora.
Ivan ovdje želi reći da u prijelazni i završnim odredbama izmjene Stečajnog zakona NN 104/2017 ne piše da će se one primjenjivati retroaktivno za izbrisani čl 391 Stecajnog zakona( materijalna konsolidacija) odnosno da se čl 391 primjenjuje na nagodbu i postzpak IU, jer je čl 391 bio na snazi u vrijeme pokretanja IU u 4 mjesecu 2017, odnosno postupci koji su pokrenuti po odredbama Stečajnog zakona koji ue bio na snazi u 4 mj 2017 će se dovršiti po tok zakonu. Što znači da bi i Nagodba trebala biti prema čl 391 Stečajnog zakona NN 71/2015, što ona u biti i je, ali zakonidavac nije bio toliko pametan da napise kako brisanje čl 391 Stečajnog zakona ne utjece na postupke koji su pokrenuti za vrijeme vazenja Stecajnig zak sa cl 391..
Sa zaključkom se ne slazem, jer Nagodbom se pogodovalo vjerovnicima Agrokora, a ne vjerovnicima povezanih društava, koji su u biti oštećeni.
Lex Agrokor je lex specialis u odnosu na Stečajni zakon. Izbrisani članak 391 Stečajnog zakona (Narodne novine br 104/2017) je omogućavao materijalnu konsolidaciju(vladajuće i ovisno društvo čine jednu stečajnu masu), međutim kako je Jasnica Garašić u članku od 04.04.2017. u točki 9 lijepo objasnila da Uredba Eu 2015/848 ne predviđa jedinstveni insolvencijski postupak nad imovinom povezanih trgovačkih društava i proboj pravne osobnosti, a izgleda da naš zakonodavac to nije znao, onda su panično pobrisali čl 391 Stečajnog zakona, a za Lex ističu da se radi isključivo o procesnoj konsolidaciji, a ne o materijalnoj.
Ja se pitam da li se pri donošenju Lex agrokora moralo držati ove Uredber ili to vrijedi nakon 26. lipnja 2017 obzirnom na sljedeće:
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 26. lipnja 2017. s iznimkom:
(a)
članka 86., koji se primjenjuje od 26. lipnja 2016.;
(b)
članka 24. stavka 1., koji se primjenjuje od 26. lipnja 2018.; i
(c)
članka 25., koji se primjenjuje od 26. lipnja 2019.
Lex Agrokor je lex specialis u odnosu na Stečajni zakon. Izbrisani članak 391 Stečajnog zakona (Narodne novine br 104/2017) je omogućavao materijalnu konsolidaciju(vladajuće i ovisno društvo čine jednu stečajnu masu), međutim kako je Jasnica Garašić u članku od 04.04.2017. u točki 9 lijepo objasnila da Uredba Eu 2015/848 ne predviđa jedinstveni insolvencijski postupak nad imovinom povezanih trgovačkih društava i proboj pravne osobnosti, a izgleda da naš zakonodavac to nije znao, onda su panično pobrisali čl 391 Stečajnog zakona, a za Lex ističu da se radi isključivo o procesnoj konsolidaciji, a ne o materijalnoj.
Ja se pitam da li se pri donošenju Lex agrokora moralo držati ove Uredber ili to vrijedi nakon 26. lipnja 2017 obzirnom na sljedeće:
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 26. lipnja 2017. s iznimkom:
(a)
članka 86., koji se primjenjuje od 26. lipnja 2016.;
(b)
članka 24. stavka 1., koji se primjenjuje od 26. lipnja 2018.; i
(c)
članka 25., koji se primjenjuje od 26. lipnja 2019.
[/quote]
Pa Lex je po hitnom postupku stupio na snagu početkom travnja 2017, naravno.da se ova Uredba morala uzeti u obzir, bez obzira što po članku 84 ove Uredbe piše da se ona primjenjuje na postupke pokrenute nakon 26.06.2017. Ali piše i da se Uredba Ez br 1346/2000 primjenjuje i dalje na postupke koji su pokrenuti prije 26.06.2017. Uredba Ez 1346/2000 se zove Uredba o stečajnom postupku a u stečajnom postupku nema materijalne konsolidacije.
Dakle Lex Agrokor prema tumačenje Vts iTs je ok, i njime nije izvršena materijalna konsolidacija. Ja tvrdim da je to velika laž, jer su se temeljem jamstava vjerovnici Agrokora naplaćivali iz imovine npr Jamnice, a to je primjer čiste materijalne konsolidacije!
Ako sam u pravu, postavlja se pitanje s kojim načelima i pravnom stečevinom Eu je Lex Agrokor (materijalna i procesna konsolidacija) usklađen? To što se Uredba Eu 2015/848 primjenjuje na postupke pokrenute nakon 26.06.2017. ne mijenja na stvari, nego samo potvrđuje da je materijalna konsolidacija nepriznata u Eu i da prije 26.06.2017 nema europske pravne stečevine za takvu izmišljotinu kao što je Lex, a koju primjenu (materijalna konsolidacija) je u ime RH potvrdio Vts i Ts.
Mislim da će ova afera sa Agrokorom uvelike naštetiti ambicijama premijera jer će vjerovatno mnoge europske institucije biti upoznati sa ovim slučajem. Šteta jer sam na početku mandata smatrao da će biti najbolji premijer kojeg smo ikada imali.
Zar nije Crobex trebao “eksplodirati” nakon “uspješno” provedene nagodbe?!